Koliko brodovi brzo plove toliko se Zemlja “brzo okreće”
BN 297S obzirom na činjenicu da se oceanima i morima svijeta odvija skoro 90 globalne trgovine, a riječ je o najisplativijem prijevozu roba, može se reći da se Zemlja toliko “brzo okreće” koliko trgovački brodovi brzo plove. Jer, da brodovi stanu uveliko bi stao i život na ovoj našoj planeti, izmučenoj raznim zagađenjima okoliša. To se najbolje vidjelo u vrijeme pandemije Covid - 19, a sada zbog problema oko plovidbe Hormuškim tjesnacem. Brodovi emitiraju oko tri posto stakleničkih plinova, a pooštravanjem propisa o zaštiti okoliša pred brodare je stavljen cilj da do 2050. emisiju štetnih brodskih plinova svedu na nulu, ili, što se čini realnijim na minimum. Kako to učiniti? Brodari sve više naručuju brodove na alternativna goriva, poput ukapljenog prirodnog plina (LNG), metanola, amonijaka i vodika, a raste i broj teretnih brodova s krutim jedrima. Težak je, neizvjestan i skup put do ugljične neutralnosti kad je pitanju plovidba brodova.
Svjetska pomorska industrija neprestano je izložena mnogim pritiscima bilo da je riječ o novim propisima vezanim za zaštitu okoliša, bilo da je u pitanju, trenutno, muka po plovidbi Crvenim morem, odnosno prolaska Hormuškim tjesnacem. U oba ova slučaja pomorska industrija se prilagođava kako novim propisima u vezi (ne)zagađenja okoliša tako i u novonastaloj situaciji u Crvenom moru, pa sada brodovi plove dužim zaobilaznim putem oko Afrike.
Da podsjetimo, problemi po pitanju plovidbe Crvenim morem nisu novijeg datuma, već traju od kraja 2023. kada su jemenski pobunjenici Huti koje podržava Iran počeli napadati trgovačke i vojne brodove na tom području.
U vrijeme pandemije Covid – 19 silno je porasla potražnja za polovnim kontejnerskim brodovima, a cijene prijevoza kon ... (više u tiskanom i online izdanju)
