Što je pomorski prekršaj?

BN 254
| 29.10.2022 | Piše:
odvjetnica Tiziana Paris
| Foto:
Arhiva Burze Nautike


Iako su pomorski prekršaji detaljno predviđeni Pomorskim zakonikom mora se naglasiti kako se postupak o pomorskim prekršajima vodi po zakonu kojim se uređuju prekršaji, odnosno Prekršajnim zakonom

U zadnje dvije godine upoznali smo sve naše čitatelje s mnogobrojnim institutima u pomorskom pravu te smo detaljno analizirali koncesije, ovršni postupak, istrage, pomorsko dobro, sigurnu plovidbu i mnoge druge. U svim smo člancima pokušali objasniti sva prava i obveze iz analiziranih pravnih instituta, ali nismo detaljno analizirali moguće prekršaje i novčane kazne. U tom se pogledu prvenstveno pitamo: što su pomorski prekršaji? Tko vodi postupak u pomorskim prekršajima? Koje su predviđene novčane kazne?

Sukladno čl. 989 Pomorskog Zakonika, pomorski su prekršaj povreda propisa kojima se uređuju odnosi u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske ili nad kojima Republika Hrvatska ima suverena prava, njihovim obalama i lukama, pomorskim objektima hrvatske državne pripadnosti, te svim pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskih života i okoliša, te s prometom na moru.

Iako su pomorski prekršaji detaljno predviđeni Pomorskim zakonikom mora se naglasiti kako se postupak o pomorskim prekršajima vodi po zakonu kojim se uređuju prekršaji, odnosno Prekršajnim zakonom.

Glede prekršajnog postupka posebno je značajno napomenuti nekoliko načela koji se primjenjuje općenito na sve prekršaja, i to:

• NAČELO ZAKONITOSTI: Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna sankcija za djelo koje prije nego je bilo počinjeno nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određeno kao prekršaj i za koji zakonom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekršajnopravne sankcije počinitelju može izreći, odnosno primijeniti;

• OBVEZA PRIMJENA BLAŽEG PROPISA: Prema počinitelju prekršaja primjenjuje se propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen.
(2) Ako se nakon počinjenja prekršaja propis jedanput ili više puta izmijeni, obvezno će se primijeniti propis koji je blaži za počinitelja;

• NAČELO KRIVNJE: Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna sankcija ako nije kriv za počinjeni prekršaj.

Koje su vrste prekršajnopravnih sankcija? Prekršajnopravne sankcije koje se mogu propisati zakonom kojim se propisuje prekršaj i koje se mogu izreći odnosno vrste prekršajnopravnih sankcija su: kazna (novčana i zatvor) i zaštitne mjere.

 

 

Prekršajnopravne sankcije koje se propisuju ovim Zakonom su:

  • mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda)
  • zaštitne mjere
  • odgojne mjere

Za svaku vrstu prekršajnopravnih sankcija propisom se određuje njihova visina, odnosno trajanje i nijedna se prekršajnopravna sankcija ne može propisati ni izreći, odnosno primijeniti u neodređenoj visini ili na neodređeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.

Koja je opća svrha prekršajnopravnih sankcija? Opća svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekršajnopravnih sankcija jest da svi građani poštuju pravni sustav i da nitko ne počini prekršaj, te da se počinitelji prekršaja ubuduće tako ponašaju.

U slučaju pomorskog prekršaja Glavno ovlašteno tijelo za voditi postupak je Lučka kapetanija koja odlučuje u prvom stupnju o pomorskim prekršajima. Navedeni prekršajni postupak vodi Voditelj prekršajnog postupka, a koje se može imenovati za područje dvaju ili više lučkih kapetanija. Posebno je značajna odredba iz čl. 990 st. 4 koja određuje da ako se ne može odrediti mjesna nadležnost Lučke kapetanije, prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Lučka kapetanija Rijeka.

Osim voditelja, u slučaju većeg obujma poslova, određuje se i zamjenik, a voditelja prekršajnog postupka i njegovog zamjenika imenuje i razrješuje ministar na prijedlog lučkog kapetana iz redova stručnih djelatnika lučkih kapetanija, odnosno Ministarstva. Kao i u svakom sudskom postupku tako i u slučaju postupka glede pomorskih prekršaja potrebna je i prisutnost zapisničara, a kojeg imenuje lučki kapetan.

Sukladno čl. 992 Pomorskog zakonika, Voditelj prekršajnog postupka i njegov zamjenik mora imati završen diplomski sveučilišni, odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava te položen pravosudni ispit.

U Pomorskom Zakoniku su detaljno analizirani svi pomorski prekršaji kao i novčane kazne, a oni najznačajniji su:

A) ISTRAGA POMORSKIH NESREĆA gdje je predviđeno da će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja ometa sigurnosnu istragu pomorske nesreća odnosno, fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna, ako:

  • ne obavijesti Agenciju o događaju pomorske nesreće
  • onemogućava službenim osobama Agencije pristup područjima ili mjestu nesreće, svjedocima, plovnim objektima koji su u pomorskoj nesreći sudjelovali, podrtinama, potonulim stvarima, teretu, ostacima tereta, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika, elektroničkim ili magnetskim zapisima, audio i videovrpcama, podacima iz VDR-a ili drugih elektroničkih naprava koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće te drugim uređajima i podacima koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće,
  • rukuje, upotrebljava, raspolaže ili na drugi način koristi brodske i druge uređaje nakon događaja pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,
  • rukuje, upotrebljava, raspolaže ili na drugi način koristi podatke s pomorskih karata, iz brodskih dnevnika, elektroničkih i magnetskih zapisa, audio i video vrpci, podatke iz VDR-a i drugih elektroničkih naprava, koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,
  • vadi i/ili uklanja podrtinu i potonule stvari koje su u vezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 5.),
  • odbije dati iskaz ili očitovanje službenim osobama Agencije, u roku i na način kako to odredi Agencija,
  • ne postupa po zahtjevu Agencije za dostavu podataka koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, u roku i na način kako to odredi Agencija,
  • ne obavijesti Agenciju o primjeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci Agencije, u roku i na način propisan člankom 49.k stavkom 6. ovoga Zakonika.

B) PLOVIDBA U ZABRANJENOJ ZONI U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA: gdje je predviđeno da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna ako plovni objekt koji koristi uplovi u zabranjenu zonu u unutarnjim morskim vodama, ili plovi kroz zabranjenu zonu u unutarnjim morskim vodama protivno propisanim uvjetima , a novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za navedeni pomorski prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi, dok novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj za radnje iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik plovnog objekta ili član posade koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja brodicom ili jahtom.

C) POVLAČENJE OBJEKTA IZ PLOVIDBE: gdje je predviđeno da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna ( odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna te fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna) kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba vlasnik ili brodar:

  • koji privremeno povlači iz plovidbe odnosno uporabe pomorski objekt, a ne podnese zahtjev i ne ishodi rješenje o raspremi,
  • koji za pomorski objekt u raspremi ne održava potreban broj članova posade u straži, odnosno nadzornika ili koji nije organizirao službu za obilazak i pregled pomorskog objekta ili organizira čuvanje više plovnih objekata bez odobrenja lučke kapetanije,
  • koji ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju i Hrvatski registar brodova ili priznatu organizaciju ako pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme prestane udovoljavati uvjetima iz rješenja o raspremi,
  • čiji pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme isplovi ili napusti svoje mjesto raspreme bez prethodne dozvole lučke kapetanije.

 

 

D) ODRŽAVANJE OBJEKTA: gdje je predviđeno da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba ako:

  • se inspekcijskim nadzorom utvrdi da brod nije sposoban za plovidbu,
  • ne održava brod i njegovu opremu sukladno članku 85. ovoga Zakonika,
  • ne podnese zahtjev za ponovno baždarenje hrvatskog broda prije završetka radova na preinaci kojima se mijenja bruto ili neto tonaža broda ili ne podnese takav zahtjev nakon dolaska broda u prvu hrvatsku luku ako se radovi na preinaci broda izvode u inozemstvu, a brod nije baždaren u inozemstvu prema odredbama ovoga Zakonika,
  • kao zapovjednika broda ukrca osobu koja nema pomorsku knjižicu,
  • brod ili jahta nemaju ime, a ribarski brod i oznaku te ako ne nose ime luke upisa ili ako tehnički plovni objekt, plutajući objekt i nepomični odobalni objekt nemaju oznaku i ne nose ime luke upisa, te ako ime odnosno oznaka nije ispisana sukladno propisu donesenom temeljem ovoga Zakonika,
  • ne obavijesti lučku kapetaniju o okolnostima zbog kojih se brod može brisati po službenoj dužnosti iz upisnika brodova u roku od 15 dana od dana njihova nastanka,
  • ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere ili ne obavi potrebne radove koje je svojim rješenjem naredila inspekcija sigurnosti plovidbe,
  • u postupku izdavanja dozvola propisanih posebnim propisima kojima se regulira prostorno uređenje i gradnja za objekte koji se grade na unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama ne ishodi suglasnost lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe,
  • postupi suprotno zabrani inspektora sigurnosti plovidbe o uporabi, pristajanju, plovidbi i sidrenju na dijelu unutrašnjih morskih voda ili teritorijalnog mora i njegovim obalama,
  • obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila ili druge gospodarske djelatnosti na moru suprotno odredbama članka 48. stavka 1. ovoga Zakonika,
  • ne uspostavi ili ne održava dokumentirani sustav upravljanja sigurnošću i sustav sigurnosne zaštite, ne održava stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija u službi dok ih obavlja, ne osigura da brod posjeduje valjane svjedodžbe i dokumente, ne osigura da se na brodu i u vezi s brodom poštuju zahtjevi Tehničkih pravila i drugih propisa,
  • ne obavlja dužnosti u vezi s održavanjem straže i obavljanjem poslova na brodu propisane posebnim propisom,
  • ne dostavi podatke iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakonika u roku propisanom stavkom 4. istoga članka,
  • bez odobrenja nadležne lučke kapetanije potopi plovilo na morsko dno
  • u roku od 30 dana od promjene podataka ne podnese lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka u upisniku brodova.

Zaključno možemo reći kako su novčane kazne različite ovisno o počinitelju prekršaja i o okolnostima po kojima je prekršaji izvršen. Detaljniji prikaz prekršajnog postupka te analiza instituta zastare bit će prikazana u idućim izdanjima magazina i na www.burzanautike.com

Za sve daljnje informacije, prijedloge tema i pravno savjetovanje slobodno nas kontaktirajte na: www.lawparis.com

...