Ribe odlaze sjevernije, temperatura zraka prodire sve dublje u mora, a oceani gube svoje koraljne grebene
Od 1880. do danas more se podiglo za gotovo 25 centimetara, od čega je samo od 1993. poraslo za punih 10cm. jadran se podiže za 3 do 4 mm godišnje
Još je jedno, napomenimo ekstremno toplo, ljeto za nama, a granica ugode koju pruža ljeto odavno više nije – ugodna. Iako je Pariškim sporazumom 2015. definiran prosječan porast temperature zraka od 1,5 stupanj Celzijev kao iole prihvatljiv do kraja stoljeća, taj je stupanj i pol Celzijevih u samo nekoliko godina – već i premašen. Tako nam i ljeta donose sve više i više temperature zraka koje se onda reflektiraju i na temperature mora, kao i na podizanje razine mora i oceana.
Tako je ovoga ljeta u moru kraj Dubrovnika i Mljeta zabilježena temperatura mora gotovo jednaka temperaturi zraka u tom trenutku. Naime, kupanje u 29 ili 30 Celzijevih stupnjeva na 31 stupanj Celzijevih zraka zasigurno nije bilo morsko osvježenje koje su kupači priželjkivali i to ni manje ni više nego već na samome početku ljeta, odnosno krajem lipnja i početkom srpnja. Globalno zagrijavanje mora i oceana, pa tako i Jadrana, nije nelagodno samo ljudima, naime – i morski svijet doživljava ekstremne pojave poput neobičnih riba i meduza koje iz Sueza i Gibraltara prelaze u Sredozemlje i Jadran. Kako se pisalo ovoga ljeta po hrvatskim medijima, radi se o za Sredozemlje i Jadran tzv. uljezima od kojih su se neke tropske i suptropske vrste i udomaćile, a ako se trend zagrijavanja mora nastavi morsko dno bi i zbog visokih temperatura na kojima neki morski organizmi ne mogu preživjeti također moglo postajati sve praznije i praznije našim, autohtonim i Sredozemlju s Jadranom prirodnim organizmima.
Primjera radi, već je poznato da bakalar, skuša i haringa iz svojih uobičajenih staništa sele u sve hladnija, sjevernija mora prateći rakove kojima se hrane. Zemlje i podneblja koja tradicionalno ovise o ribarstvu tako postaju ugrožena, a osim toga zagrijavanjem mora povećavaju se i rizici od bolesti koje se prenose vodom. Tu je, dakako, i porast razine mora kod čega su podaci frapantni: od 1880. do danas more se podignulo za gotovo 25 centimetara, od čega samo na razdoblje od 1993. otpada 10 cm! Jadran se pritom podiže za 3 do 4 mm godišnje i time prati globalni trend podizanja razine.
Europska agencija za okoliš, primjerice, izvještava i o tome kako sve više temperature zraka izazivaju kiselost mora, a u oceanima su, pak, na toplotnom udaru koraljni grebeni koji zbog svega - izbjeljuju. Ukratko, globalno zagrijavanje djeluje na morske površine na različite i to nekvalitetne načine te nije čudno da je ljeto 2022. donijelo još alarmantnije podatke među kojima je i onaj da je Hrvatska i dalje, prema izvješću Europske agencije za okoliš iz 2018., među 3 europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih klimatsko – vremenskih događaja zbog čega pati i BDP u, zasad, 0,25% gubitaka uzrokovanih navedenim štetama.
...
