Gusarstvo, trgovina i začeci nautike obilježili su antičku fazu na našem dijelu Jadrana
BN 262Donosimo presjek bogate jadranske povijesti kroz Antiku, Srednji vijek, Novi vijek i Moderno doba. Nesumnjivo je da bi većina naše plavetnilo opisala čistim, bistrim, ponegdje eksploatiranim, no još uvijek morem koje daje vrhunski kvalitetne ribe i školjkaše, a ima kapacitet privući turiste i nautičare svih džepova i ukusa. Opisali bismo ga i prometnim, strateški važnim za naš dio europskog kontinenta, i lučkim, ali i netaknuto divljim, opojnim.
No, samo bi rijetki znali predstaviti Jadran kroz njegove povijesne mijene koje su ga uostalom i obilježile kao jedno od najpoželjnijih prometnih pravaca u ovome dijelu Europe od Antike do danas. Stoga ćemo u narednih nekoliko brojeva uz pomoć povjesničara Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci donijeti segmente jadranske povijesti sagledane kroz razvoj pomorstva, brodogradnje, nautike, ali i trgovačko – putničkih veza koje su opstale i razvile se do današnjeg dana.
Amfora u moru (izvor: Arheološki muzej Zadar)
Antički Jadran i talasokracija tadašnjih zajednica
Prvi dio našeg povijesnog pregleda započinjemo s antičkim razdobljem koje je na našem dijelu Jadrana bilo itekako dinamično i potentno. Dr. sc. Feđa Milivojević, profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, odnosno s Katedre za predmodernu povijest više nego zorno opisivao nam je što to sve znamo o antičkim maritimnim običajima i tadašnjim povijesnim prilikama. Za početak smo se, ravno u g lavu, dotaknuli gusara i pirata. Ti parasustavi bili su zapravo – odlično razvijene poslovne ideje:
-Gusarstvo počiva na ideji „zatvorenog" bojišta. Jadran je stoga već u to vrijeme bio prepun gusarskih gnijezda, odnosno uvala i uvalica koje su služile za bijeg od neprijatelja i sklanjanje od nevremena. Moram reći da su upravo ilirski gusari bili i među poznatijima u Antici, poput primjerice Aridjejaca, imali su respektabilnu flotu i nisu se štedjeli. Osim njih, tu su bili i Histri, i Liburni, svi su oni dobro vladali morem, a kada kažem da je gusarstvo bilo razvijena poslovna ideja mislim upravo to – biti gusar u to vrijeme bilo je – unosno. Naime, naša strana Jadrana bila je odlično mjesto za gusarenje za razliku od talijanske kojoj su svojstveni mali broj usjeka i problematična strujanja mora. No, zato sve te zajednice na ovoj strani koriste Jadran sve do Jonskog mora, odnosno Krfa. Tko je kontrolirao Krf – kontrolirao je cijeli Jadran, ispričao je Milivojević o tome zašto su svi pa tako i naše buntovne zajednice na Jadranu bile posebno motivirane osvajati Krf. I Histri u Istri imali su razvijeno gusarstvo, Liburni su bili inovativni u izgradnji brodova te vrsni moreplovci, a uz to su dosta vladali istočnom obalom Jadrana.
Kasnoantička amfora (izvor: Arheološki muzej Zadar)
Kraljica Teuta borila se kao - kralj
Iliri su Krfom upravljali pod svojom kraljicom Teutom. No, ni to im osvajanje nije bilo dosta te je Teutina flota uskoro došla na udar Rimljana, no prije konačnog velikog pada Krfa u rimske ruke koji se dogodio 229. g. pr. Krista, Rimljani su kraljici Teuti, poslali pregovarače kako bi dogovorili smirivanje situacije. Iliri i Teuta ne samo da se nisu smirili, već su pogubili jednog od rimskih izaslanika koji je tijekom pregovora kraljicu – uvrijedio.
I Histri u Istri imali su razvijeno gusarstvo, Liburni su bili inovativni u izgradnji brodova te vrsni moreplovci, a uz to su dosta vladali istočnom obalom Jadrana.
Već za vrijeme Stare Grčke brodogradnja i trgovina na Jadranu bila su zavidnih razmjera
Dr. sc. Feđa Milivojević napomenuo nam je da su sve zajednice istočne obale Jadrana bile vješte s morem:
-Istočna obala Jadrana jest kakva je i ljudi su se nužno orijentirali prema moru. Razvedenost obale, odnosno geografski determinizam uvjetovao je razvoj suživota s morem na svim razinama..
Ilirski antički ratni brod - uzdužno (izvor: Arheološki muzej Zadar)
Plovila u antičko vrijeme nisu zaostajala kvalitetom i namjenom
Milivojević je izdvojio dva odlična primjera brodogradnje za antičko vrijeme. Na prvome mjestu tu je Liburna, rimski brod nazvan prema starijem liburnskom čije ime nije sačuvano, ali ga Rimljani nazivaju "serilia liburnica”. Radi se o fascinantnim brodovima čiji su konstrukcijski dijelovi šivani lanenom ili žukovom (brnistra) užadi. Taj tip šivanog broda bez metalnih konstrukcija poznat je za Liburne, Histre, ali nalazimo ga općenito na sjevernom Jadranu te u dolini rijeke Po gdje je uglavnom lagunarno plovilo. Ti brodovi su bili brzi i okretni, superiorni u svojoj težinskoj klasi te ih Rimljani koriste da bi napravili svoje veće inačice s dva reda vesala. Tu su, zatim, i Lembe – brodovi svojstveni južnom dijelu Jadrana koje su koristili Iliri: - Lembe su bile odlični trgovački i vojni brodovi, obično su imali 50-ak ratnika – veslača. U to ih je vrijeme Jadran bio pun, flota je bila jako velika, a zbog svojih specifičnosti (bili su to manji brodovi dobrih manevarskih performansi) lembe su bile idealne za zasjede i neočekivane napade.
Ilirski antički ratni brod Liburna - bočno (izvor: Arheološki muzej Zadar)
Trgovina Jadranom za vrijeme Antike je razgranata i živa. Trgovalo se raznom robom, a postulat mediteranske kulture su vino, maslinovo ulje i vino. U dolini Neretve (tadašnja Narona) gdje se tada nalazi i emporij, tj. trgovište u sv. Vidu kraj Metkovića. Radi se o odličnom mjestu gdje duboko u unutrašnjost plovna Neretva daje mogućnost trgovine s neposrednim zaleđem.
Najpoznatije trgovačke ispostave bile su Kvarner, Zadar, Salona u Dalmaciji odakle je preko Kliških vratiju trgovačka razmjena prolazila dalje u unutrašnjost. Međutim, posebno se i u ovom povijesnom razdoblju koristi Jantarski put koji je dobrim dijelom (još od Brončanog doba!) obuhvaćao i veliki dio Jadrana. Jadran je predstavljao najbržu rutu od Baltika do Grčke ili Egipta, ali Jadran je i sam služio za trgovinu jantarom.
Trgovina na Jadranu neminovno je utjecala i na razvoj kolonija i naselja koji nastaju iz potrebe da se iskorištava teritorij, vrši trgovina, a trajnim naseljavanjem tako kod nas nastaju i prvi gradovi na obali.
Što se morskih puteva tiče, dr. sc. Feđa Milivojević kazao nam je kako ploviti Jadranom nije bilo uvijek ugodno. Osim što su moreplovci morali jako dobro poznavati vremenske i druge atmosferske prilike kako bi uspješno plovili, morali su poznavati i sam teren kojim plove kako bi izbjegli probleme i nesreće:
-Stići sa sjevera na jug u to vrijeme nije bilo lako. Recimo, problematična je bila južna strana Hvara koja se izbjegavala rutom preko Pelješca, a uvijek je izazovan i dio ispred rta Ploča jer, za razliku od drugih dijelova, nije zaštićen otocima od otvorenog mora. Opasno je to mjesto koje je postalo jedno od Diomedovih svetišta nastalih u znak zahvalnosti pomoraca na tome što su preživjeli svoje putovanje. Na Jadranu se kult ovog grčkog zaštitnika moreplovaca štovao još i na Palagruži gdje se, također, nalazi jedno ovakvo svetište. Moram spomenuti i Vis koji je bio jedna od važnijih vojnih točaka na Jadranu jer je kontrolom Visa zapravo uspostavljana kontrola nad cijelom Srednjom Dalmacijom
Liburnsko - histarska brodica serilija ili lemba - bočno (izvor: Arheološki muzej Zadar)
Liburnsko - histarska brodica serilija ili lemba - uzdužno
(izvor: Arheološki muzej Zadar)
Za kraj smo ostavili informaciju kako su antički izvori šturi o nautičarima tog doba:
-Nemamo dovoljno podataka o moreplovcima – pojedincima. Tek se tu i tamo spominje neko ime na darovima u svetištima, poput spomenutih Diomedu, ili na žigovima amfora određene robe tako da se može pretpostavljati odakle roba dolazi. Ti su se žigovi utiskivali na svježu glinu tj. na keramičke vaze, kazao nam je prvi gost na ovom našem tekstualnom vremeplovu kroz povijest našeg mora, dr. sc. Feđa Milivojević.
Što se događalo dalje s trgovinom, brodogradnjom i pomorstvom na Jadranu doznat ćete u sljedećem broju Burze nautike kada plovimo Srednjim vijekom.
Pečat "Philip” na amfori (izvor: Arheološki muzej Zadar)
Zahvaljujemo se na suradnji povjesničarima Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te Arheološkom muzeju Zadar.
...
.jpg "Sigrid")
.jpg "Elhawi Star")
