Od broda koji može zaroniti kao gnjurac i „Noine arke” za 2.000 automobila do kruzera veličine kneževine Grimaldijevih
BN 262Brodovi raznih namjena i oblika oduvijek su plijenili pozornost struke i javnosti. Posebno su zanimljivi najveći brodovi na svijetu, od mega kontejneraša do divovskih kruzera
Od vremena kad je, prema Bibliji, Noa izgradio arku puno toga se promijenilo u konstruiranju brodova, pa tako danas nema brodogradilišta na svijetu, pogotovo ne u Aziji, u kojem će ozbiljnom naručitelju reći da nisu u stanju njegovu najfantastičniju zamisao pretočiti u brod, odnosno u recimo dotad nikad viđen plovni objekt. Pritom ne mislimo na luksuzne jahte, već primjerice na najveće brodove za prijevoz velikih i teških teretna poput Boka Vanguarda, koji izgleda kao čelični otok s tornjevima, te na polu - uronjive brodove klase Marlin, izgrađenog za prijevoz drugih brodova ili naftnih platformi. Veliko zanimanje struke i javnosti izazovu gdje god se pojave i najveći brodovi na svijetu tankeri, kontjneraši, a posebice brodovi za kružna putovanja koji imaju površinu ne puno manju od kneževine Grimaldijevih – Monaka.
Foto: Tom Fisk, www.pexels.com
Najveći kruzer na svijetu je „Čudo mora”, foto: Angelo Esposito, www.pexels.com
City of St. Petersburg ima pramac polusfernog oblika
Jedno od dizajnerskih plovećih čuda je brod za prijevoz automobila City of St. Petersburg, izgrađen u japanskom brodogradilištu Kyokuyo, koji izgleda kao moderno dizajnirana Noina arka. Pramac mu je polusfernog oblika, odnosno iznad vodene linije je kupolasto zaobljen te u cijelosti zatvoren kako bi se smanjio otpor vjetra u plovidbi. Na taj se način uštedi 850 tona goriva godišnje.Dugačak je 140 metara, a odjednom može prevesti 2.000 automobila.
Zrakoplovi nisu uspjeli potisnuti brodove
Početkom 20. stoljeća civilno zrakoplovstvo se tako snažno razvijalo da su mnogi predviđali da će prijevoz roba i putnika zrakom potisnuti pomorski promet. Kao što znamo, to se nije dogodilo, jer se na svijetu i danas 90 posto roba prevozi morem, a prijevoz putnika brodovima bilježi porast u nekoliko minulih desetljeća. Brodovi za prijevoz kontejnera su prije pola stoljeća imali kapacitet skromnih 200 TEU – a, a danas više od 24.000 TEU – a. Naime, financijska kriza je 2008. prvo pogodila pomorstvo, a brodari koji su je predvidjeli već su 2009. počeli preuzeli brodove kapaciteta 11.000 – 12.000 TEU – a, a do 2012. i veće, te su na taj način potisnuli konkurenciju s manjim brodovima. Unatrag dvije – tri godine neki vodeći svjetski brodari u prijevozu kontejnera naručuju manje brodove, nosivosti do 16.000 TEU – a, jer svoj tržišni udio dalje ne misle povećavati već sada brinu o dobiti. Javlja se i problem da mega kontejnerski brodovi, dužine 400 metara i širine 60 - tak metara sve češće znaju zapeti u Sueskom kanalu koji je izgrađen za siguran promet nešto manjih brodova.
„U jednom južnokorejskom brodogradilištu 2012. godine sam šest mjeseci nadgledao završetak gradnje u to vrijeme najvećeg kontejnerskog broda na svijetu kapaciteta 16.000 TEU – a, vrijednog 170 milijuna dolara. Do tada su građeni brodovi osjetno manjeg kapaciteta, pa e to bio popriličan izazov za korejske brodograditelje. Naime, uz sve izračune i simulacije u fazi projektiranja broda nemoguće je u potpunosti predvidjeti kako će se taj nazovimo ploveći kontejnerski terminal ponašati u eksploataciji, posebice ako prevozi maksimalan broj kontejnera. Na prvom putovanju od Kine do SAD – a svakodnevno su me zvali projektanti da pitaju kako se brod ponaša u plovidbi. Jer, već tada su u brodogradilištu imali narudžbe za gradnju brodova još većeg kapaciteta, a rokovi za njihovo projektiranje i gradnju su vrlo kratki. Sve se radi kako bi se dobili poslovi vrijedni stotine milijuna dolara,” ispričao je za Burzu nautike jedan hrvatski kapetan.
Foto: Tom Fisk, www.pexels.com
Foto: Wolf Achim Wiegand www.pexels.com
Leteći brodovi su omogućili uspostavu zračnog prometa između Europe i SAD - a
Zanimljivo je podsjetiti da su upravo leteći brodovi omogućili uspostavu zračnog prometa između Europe i SAD – a, Kanade i Južne Amerike : riječ je o zrakoplovima s trupom konstruiranim poput brodskog, kako bi mogli sletjeti i uzletjeti s vodene površine – mora, rijeka i jezera, jer nije bilo zračnih luka s pistama. Brodovi hidrokrilci nisu nikakva novost, a obzirom da trupom ne dodiruju vodu već lebde na krilima, više podsjećaju na zrakoplove nego na plovila.
Foto: Ahmed Abd Allah, www.pexels.com
Istraživački brod - platforma koji prelazi iz vodoravnog u okomit položaj
Američka istraživački brod - platforma Flip, dugačak 108 metara, konstruiran je 1962. godine, a služi za „snimanje” podmorja. Jedinstvena je po tome što može prijeći iz vodoravnog u okomit položaj, a iznad vode mu ostane jedino dio u kojem su posada i znanstvenici. To jedinstveno plovilo nema motore, iz razloga da vibracije i šumovi ne bi utjecali na rezultate istraživanja podmorja. Do pozicije za istraživanje Flip se mora tegliti, a uronjen u vodu može stajati bez pomoći drugih plovila.
Brodovi za rasuti teret i tankeri
Najveći brod za prijevoz rasutog tereta na svijetu je Pacific Flouris, izgrađen 2018. u Kini za jednu njihovu kompaniju. Dugačak je 362 metra i širok 65 metara, nosivosti 399.000 tona.
Poluuronjivi brodovi
Poluuronjivi brodovi (flo – flo ) služe za prijevoz teških tereta, a među najvećima na svijetu su Blue Marlin i Black Marlin, na koje se teret može ukrcati preko krme ili sa strane, jer se dva tornja za stabilnost mogu ukloniti.
„Kruzer” za kravice
Najveći brod na svijetu za prijevoz stoke je Stella Deneb, dugačak 213 metara i širok 32 metra, koji odjednom može prevesti 50.900 goveda. Članovi posade na takvima brodovima znaju u šali reći da plove na kruzerima za kravice.
Foto: Kelly, www.pexels.com
Od dva oštećena razarača „sklepali” jednoga
Tijekom Prvog svjetskog rata dva britanska razarača HMS Nubian i HMS Zulu teško su oštećena 1916. godine u sukobu s Nijemcima u Lamancheu. Prvi je pogođen torpedom u pramac, a drugome je stradala krma pri naletu na minu. Nisu rashodovani, već je od njih napravljen novi razarač HMS Zubian dugačak 85 metara, koji je dobio ime kombinacijom imena ta dva broda. HMS zubian je zaplovio 2017. godine, a rashodovan je dvije godine kasnije.
Najveći kruzer na svijetu je „Čudo mora” kapaciteta 7.000 putnika, ali ubrzo stiže još veći
Na svijetu ima oko 320 brodova za kružna putovanja koji mogu primiti 540.000 putnika. Najveći među tim „plovećim gradovima” je trenutno Wonder of the seas (Čudo mora) koji može primiti 7.000 putnika, a ima 2300 članova posade. izgrađen u Francuskoj 2022. za Royal Caribean.
Dugačak je 362 metra i širok 64 metra, a ima 18 paluba, 20 restorana, četiri bazena ... Izgrađen je prošle godine u Francuskoj za Royal Caribean, a peti je iz klase Oasis. Za istog naručitelja u Finskoj se gradi tri metra duži kruzer Icom of the Seas, kapaciteta 7.600 putnika. Imat će najveći ploveći vodeni park na svijetu, 20 paluba, sedam bazena ... Prema najavama zaplovit će početkom iduće godine.
Foto: Alexander Bobrov, www.pexels.com
Foto: City of St. Petersburg Newcastle
...
