MuMiFaST
BN 258Međunarodni BlueBio MuMiFaST projekt sa strane hrvatskih stručnjaka donosi prilike koje je šteta ne iskoristiti – dagnje su budućnost!
Hrvatska je već gotovo godinu i pol dana sudionica ERA-NET BlueBio MuMiFaST projekta engleskog naziva Mussel Mitigation Feeds and Supply System Technological Development. To je ozbiljan međunarodni rad na projektu, službenog hrvatskog naziva „Ublažavanje utjecaja antropogenih aktivnosti korištenjem dagnji i tehnološki razvoj sustava opskrbe hranom".
Zvuči komplicirano, no zapravo je vrlo jednostavno – ovaj projekt istražuje „zatvoreni" krug korištenja viška dagnji nakon što se iz hrvatskih uzgajališta otpreme one za konzumaciju na našim i stolovima naših restorana. Ostatak koji čine dagnje manje veličine od komercijalnih, pa i one dagnje proizvedene u izvankoncesijskim područjima, bit će itekako kvalitetno, da ne kažemo i unosno iskorištene. Iako je projektom obuhvaćeno i praćenje uvjeta u okolišu, praćenje rasta te kvalitete dagnji u uzgajalištima i drugim pogodnim područjima, ipak je fokus MuMiFaST-a na korištenju viška proizvodnje ili tzv. „povrata" školjkaša koji su manji od 5 do 7 cm, (tzv. „undersized" dagnje) koji će služiti za proizvodnju korisne biomase i dagnjinog brašna.
Tako bi se i te dagnje kao podmjeren morski „materijal", tj. „višak", ali i izvankoncesijska područja stavili u korisnu funkciju, dakako, nakon što se 2024. završe sva interdisciplinarna i komplementarna istraživanja partnera na MuMiFaST-u. Projektni konzorcij čini 8 projektnih timova znanstvenika i predstavnika industrije za marikulturu iz Danske, Irske, Norveške i Hrvatske.
Aktivnosti hrvatskog tima financira Hrvatska zaklada za znanost u iznosu od cca 87.000 €, dok je vrijednost cijelog projekta 1.178.900 €.
Pozornost je usmjerena i na pročišćavajuću komponentu dagnji za obalna područja mora
Od voditelja projekta za Hrvatsku, prof. dr. sc. Bojana Hamera iz Instituta Ruđer Bošković, doznali smo kako su s naše, hrvatske strane, u projekt uključeni Laboratorij za evolucijsku ekologiju i Laboratorij za morsku nanotehnologiju i biotehnologiju Centra za istraživanje mora Rovinj:
-Među glavnim ciljevima istraživanja su proizvodnja dagnji u izvankoncesijskim uzgojnim područjima i iskorištavanje malih, odnosno nekomercijalnih dagnji različitih veličina u svrhu stvaranja vrijedne biomase - dagnjinog brašna. Tu je i još jedna prednost koju nam daju dagnje, a to je ublažavanje antropogenog utjecaja na okoliš koji je svakim danom sve veći. Naime, dagnje se hrane filtriranjem morske vode i time pročišćuju obalno more, što ima pozitivan učinak na morski okoliš, na morsku floru i faunu, kazao je Hamer.
Aktivnosti hrvatskog partnera na MuMiFaST-u fokusirane su na uzgoj dagnji na dvije lokacije u rovinjskom priobalju (Kuvi i Lim), te na praćenje očekivanog pozitivnog učinka dagnji na pročišćavanje obalnog mora i to tamo gdje će svako poboljšanje u čistoći mora i morskog okoliša zasigurno biti uočljivo, nastavio je dr. sc. Bojan Hamer:
-Za ovaj dio projektnog zadatka služi nam lokacija Kuvi na kojoj je ispust pročišćene komunalne otpadne vode grada Rovinja pa će se i mjera pozitivnog utjecaja dagnji na čistoću mora tamo najbolje i pokazati. Kako se dio projekta provodi na ovakvim izvankoncesijskim područjima nema bojazni niti od smanjenja proizvodnje dagnji za ljudsku upotrebu kod lokalnih uzgajivača, napomenuo je naš sugovornik.
Kako dagnja čisti more?
Dagnja M. galloprovincialis hrani se tako da filtrira 2-5 litara morske vode u sat vremena, što znači da dagnje mogu pročistiti vodeni stupac, smanjiti antropogeno opterećenje morskog okoliša uz istodobno stvaranje vrijedne biomase.
Dagnje su na usluzi i za daljnju izvrsnost hrvatske orade!
Ovaj nam je hrvatski znanstvenik otkrio i da dagnjino brašno predstavlja dobar nutritivan dodatak komercijalnoj hrani za poboljšanje prirasta i vitalnosti riba u uzgajalištima. U sklopu aktivnosti hrvatskog partnera planiran je, zato, pokus naziva „Učinak komercijalne hrane obogaćene dodatkom dagnjinog brašna na prirast i vitalnost orade Sparus aurata tijekom zimskog i ljetnog perioda", jer je upravo orada odabrana kao modelni organizam za provođenje navedenih pokusa hranjenja riba s dagnjinim brašnom.
Financijska isplativost u hranjenju kvalitetne ribe iz uzgoja
Alternativna hrana „fish feed from blue carbon", koja smanjuje antropogeni pritisak na okoliš, dio je svjetskog trenda u prehrani ljudi i uzgoju organizama. I MuMiFaST se povodi politikom održivog razvoja kada je u pitanju iskoristivost malih dagnji za proizvodnju dagnjinog brašna te s njome povezanom zamjenom ribljeg brašna za prehranu naših komercijalno najvrijednijih riba – brancina i orade. Orada je, k tome, i jedan od najznačajnijih predatora na koje se može naići u uzgajalištima školjki te sve skupa djeluje odlično povezano. Zbog toga bi doprinos Hrvatske na MuMiFaST-u mogao biti i značajniji od planiranog jer u istome spaja uzgoj školjki, funkcionalno plasiranje viškova dagnji od „ljetne žetve" u formi dagnjinog brašna, a koje će, pak, služiti za „boostanje" rasta orada. Time će, predviđeno je, ove ribe dobiti dodatno na kvaliteti, ali i na svome rastu i masi zbog nutritivne vrijednosti samog brašna. Trošak koji ide na prehranu orade (S. aurata) procjenjuje se na čak 60 do 80 posto ukupnih troškova njihovog uzgoja jer je hrana za akvakulturu skuplja i do 5 puta od one koja služi za prehranu peradi i ostalih kopnenih životinja za prehranu ljudi. U tom smislu, proizvodnja dagnjinog brašna za Hrvatsku imala bi i značajnu financijsku isplativost te mogućnost dodatnog brendiranja riba iz uzgoja jer bi se tako hranile svojom prirodnom hranom koja je stvorena održivom proizvodnjom uz istovremeno smanjivanje antropogenog utjecaja na okoliš.
Dagnjino brašno kao zamjena za riblje
Osim toga, dagnjino bi brašno moglo djelomično zamijeniti ono riblje čija je proizvodnja ograničena zbog već poznatih negativnih učinaka ribolova te bi tako ovo brašno predstavljalo novi zamašnjak u tehnološkom razvoju sustava opskrbe hranom. Dijelom istraživanja projektnog konzorcija MuMiFaST je, stoga, ne samo proizvodnja, već i poboljšanje kvalitete dagnjinog brašna dodatnim procesima u svrhu smanjivanja količine pepela i iskorištavanja otpada (tekućina nastala nakon razbijanja dagnji, bisusa, ljuštura). Kvaliteta tj. nutritivna vrijednost dagnjinog brašna prvo se određuje biokemijskim analizama, a onda se u drugoj fazi testira tj. koristi za poboljšanje rasta, vitalnosti i nutritivnog sastava kroz pokuse hranjenja i određivanja učinka na tri komercijalno važne vrste riba i rakova u Europi. Upravo dagnje i od njih proizvedeno brašno predstavljaju tzv. „future food", zajedno s npr. insektima, planktonima, algama, kvascima itd.
Dio projekta su procjena i vrednovanje proizvodnog procesa, njegova optimizacija, ali i vrednovanje cjelokupnog okoliša (uzgojnih područja) u odnosu na kvalitetu samog proizvoda koji u tom okolišu nastaje. Tu je onda, kazao nam je dr.sc. Hamer, i vrijedna višegodišnja suradnja znanstvene zajednice i uzgajivača školjkaša na području Istarske županije, zbog koje je jedan ovakav projekt danas moguće provoditi slojevito i s uključenim monitoringom stanja okoliša na lokacijama uzgoja.
Potencijalna proizvodnja dagnjinog brašana
A zatim i primjena istog kao dodatka drugoj hrani, velika je prilika, procjenjuje dr. sc. Bojan Hamer, za stvaranje dodane vrijednosti u plasmanu dagnji naših uzgajivača. Kako bi se, u slučaju dagnjinog brašna, radilo o proizvodnji i prodaji izvan turističke sezone upravo bi ta činjenica utjecala i na rast gospodarske aktivnosti samih uzgajivača, zatim proizvođača, a onda i korisnika dagnjinog brašna u širokoj potrošnji.
MuMiFaST je Hrvatskoj otvorio nove znanstvene mogućnosti istraživanja
Kako se radi o projektu koji uključuje pokuse hranjenja morskih riba što za sobom povlači i odgovornost, odnosno etičnost istraživanja (dobrobit životinja), među hrvatskim suradnicima provedeno je osposobljavanje za siguran rad s laboratorijskim životinjama. Svi su oni vlasnici tzv. FELASA certifikata (Federation of European Laboratory Animal Science Associations), osnovano je lokalno CIM povjerenstvo za dobrobit životinja i osiguran veterinarski nadzor (Veterinarska ambulanta Rovinj, Hrvoje Labura, dr.vet.med.), a pod nazivom „BioLab" u Centru za istraživanje mora u Rovinju opremljen je i zaseban objekt za eksperimentalni rad s morskom ribom (HR-POK-029 Rješenje Ministarstva poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane). Ovaj će objekt, osim kao hrvatski doprinos aktivnostima, po završetku MuMiFaST- a poslužiti za nadogradnju i unapređenje budućih fundamentalnih (biologija, fiziologija, toksikologija, ekologija) i primijenjenih znanstvenih istraživanja (marikultura) na Institutu Ruđer Bošković. Tamo će se provoditi pokusi na morskim ribama i drugim organizmima, no u suradnji i s industrijom, a kako bi se i nadalje utvrđivali učinci novih tretmana i/ili dodataka u proizvodnji komercijalne hrane za ribu, najavio je dr. sc. Bojan Hamer aktivnosti koje bi se trebale nadovezati na odjeke MuMiFaST projekta nakon što projekt službeno završi.
...
