Može li se jahta voljeti? Da ako si bogat
BN 257Jahte služe za zabavu i pokazivanje, ali svima zastane dah kad čuju da je za gradnju jedne takve „igračke”navodno utrošeno 100.000 kg zlata i platine!
Najbolji automobil je – službeni, a najbolja jahta je – prijateljeva. Naime, godišnje održavanje jedne jahte košta oko deset posto njene vrijednosti, a to primjerice u slučaju najveće privatne jahte na svijetu Azzam (180 m) iznosi i više od 60 milijuna dolara. Međutim, najveće jahte nisu ujedno i najskuplje. Trenutno je najskuplja jahta na svijetu History Supreme, dugačka skromnih 30 metara, koja je koštala 4,8 milijardi dolara, a navodno je izgrađena od 100.000 kilograma zlata i platine! Zanimljivo je, ali ne i neobično da najmanje vlasnika jahti dolazi iz zakonski uređenih i razvijenih zemalja, poput skandinavskih, a najviše ih je iz država u kojima „institucije ne rade svoj posao”.
Najveće jahte privlače pozornost svjetske javnosti od trenutka kada njihovi poznati i tajni naručitelji ugovore projektiranje i gradnju, a posebice je zanimljivo dizajniranje interijera. Riječ je o najvećim, najraskošnijim, tehnološki najopremljenijim te najskupljim plovećim rezidencijama na svijetu, dužih od 100 metara.Vlasnici tih mega jahti su mega bogati ljudi, čije životne zgode i nezgode posredstvom medija svakodnevno „žive” milijuni običnih smrtnika diljem svijeta. Zadnjih petnaestak godina na svijetu je broj bogataša „teških” više od pola milijarde dolara porastao za 2.000, a poznato je da su mnogima od njih jahte omiljena „igračka”. Obzirom da bijeg na morsku pučinu osigurava privatnost, bogataši sa svojim jahtama bježe od stresa daleko od obale, jer to djeluje ljekovito na njihovo tjelesno i mentalno zdravlje, a posebice na ego.
Najveća jahta nije i najskuplja
Najveća privatna jahta na svijetu je Azzam (180 m), vrijedna 600 milijuna dolara, a izgrađena je 2013. u njemačkom brodogradilištu Lurssen Yachts za bivšeg emira Abu Dabija, Mohammeda bin Zayeda Al Nehyana, koji je umro u svibnju prošle godine. Ta ploveća rezidencija uz svu moguću raskoš, posjeduje i ponešto od opreme ratnih brodova, odnosno ima sustav zaštite od raketnih projektila, a vlasnikove odaje su neprobojno raskošno „atomsko sklonište”. To ne čudi, jer bogatima su ispred svega zdravlje i sigurnost. Kad je već riječ o tome čija je jahta najveća, treba reći da je 2019. u rumunjskom brodogradilištu Vard Tulcea izgrađen trup najveće čarter istraživačke jahte na svijetu REV Ocean (Research Expedition Vessel), dugačke 183 metra, a naručitelj je norveški milijarder Kjell Inge Rokke. Taj budući ekspedicijski brod za zaštitu eko sustava je otegljen u norveški škver Vard Brattvaag na opremanje, ali realizacija spomenutog projekta vrijednog više od 500 milijuna dolara je malo zapela, a prema najavama mogla bi biti okončana iduće godine ili 2026. Najskuplja jahta na svijetu je History Supreme, dugačka skromnih 30 metara, koja je koštala 4,8 milijardi dolara! Naručena je 2011., a britanski draguljar Stuart Huges tvrdi da su mu trebale tri godine da izgradi tu ploveću zlatnu „polugu”. Naime, u izgradnju History Supreme je utrošeno 100.000 kg zlata i platine, a našlo se tu i dragog kamenja. Sve je zlatno, od kobilice preko ograde jahte do sidra! Odaje vlasnika jahte dodatno su ukrašene meteorskim kamenjem i kostima dinosaura T-Rexa. Inače, nitko u kontekstu te jahte ne spominje ekološke motore niti zaštitu okoliša. Navodni vlasnik History Supreme je najbogatiji Malezijac Robert Kuok, „težak” 13,5 milijardi dolara. Međutim, ima i onih koji tvrde da je cijela ta priča izmišljena, jer History Supreme dosad nitko nije vidio.
Jahte su više personalizirane nego kuće
Inače, pola vrijednosti neke jahte rađene po narudžbi je u radu i vještini majstora, koji su zajedno s dizajnerima spremni ispuniti sve želje naručitelja. Bilo da je pritom riječ o ugradnji tehnoloških novotarija ili umjetničkom radu pri izradi interijera. Bogatima u toj personalizaciji jahte te bildanju ega ni nebo nije granica kad je riječ o cijeni ostvarenja tih njihovih zamisli i snova. Plutajuće rezidencije su neusporedivo više personalizirane od vila na kopnu u kojima bogataši žive.
Da im super bogati klijent ne bi pobjegao, projektanti s puno ozbiljnosti obećaju da će mu projektirati primjerice jahtu dužine 50 - 60 metara koja se ni na većim valovima neće ljuljati, a njeni štedljivi hibridni motori i šesterokraki propeleri radit će bešumno i uopće neće proizvoditi vibracije. Kad jahta bude gotova sve obećano baš i ne bude tako, pa zato ne čudi što je jedan bogataš bio zatečen spoznajom da se njegova novoizgrađena ploveća rezidencija ipak ljulja na valovima, iako su ga projektanti uvjeravali da se to neće događati!? Zanimljivo je da najmanje vlasnika jahti dolazi iz zakonski dobro uređenih zemalja, poput skandinavskih, a najviše iz država u kojima „institucije ne rade svoj posao”.
Do pred koju godinu prava jahta, a danas jahtica
Prije 20-30 godina jahta dugačka 40 metara je bila čudo neviđeno, dok se danas prihvatljivom dužinom smatraju jahte od 70 metara, u koju se mogu natrpati skoro sve tehnološke novotarije i sva raskoš koju vlasnik želi imati. Odavno je normalno je da svaka jahta ima svoj gliser i vodeni skuter.Tako je vlasnik jedne jahte stacionirane na našoj obali zatražio da mu se na pod hitno nabavi najbrži vodeni skuter koji je u tom trenutku postojao na svijetu! Tražena jurilica je kupljena od trgovca vojnom opremom, a radilo se o skuteru s jet pogonom kakav koriste komandosi. Naručitelj nije pitao za cijenu. Što više, odmah je kupio dva takva skutera. Bilo mu je važno da i on „konja” za trku ima.
Bogati ne vole dugo ploviti, a ni neke posade
Kad bogataš kupi svoju prvu veću jahtu, koja pruža svu potrebnu udobnost, na njoj prve godine provedu i više od šest mjeseci. Pritom uglavnom neumorno obilazi mondena mjesta na kojima bogati vole biti viđeni i vidjeti. Međutim, već druge i treće godine taj isti vlasnik na jahti provede upola manje vremena, a u godinama koje slijede to uživanje na plutajućoj rezidenciji se obično svede na kakvih mjesec dana, pa i manje. U vrijeme sezone plovidbe, od proljeća do jeseni, jahta i posada su u pripravnosti ako gazda poželi ploviti. Inače, ni posade na jahtama uglavnom ne vole ploviti bez zaustavljanja više od nekoliko dana, posebice ne Talijani i Francuzi, navikli da njihovi gazde s jahtama uglavnom obilaze mondena mjesta duž talijanske i francuske obale.
Najbolja jahta je ... prijateljeva!
-Koji je automobil najbolji?
-Službeni!
-A koja je jahta najbolja?
-Prijateljeva!
Uz napomenu da automobil služi za prijevoz, a jahta za zabavu i demonstraciju financijske moći njenog vlasnika. Održavanje jahte košta godišnje oko deset posto njene vrijednosti, što za spomenuti Azzam iznosi oko 60 milijuna dolara. Jahte su ploveće rezidencije na kojima se daleko od očiju javnosti druže bogati, moćni i slavni. Da bi se u prestižnim lukama na prestižno mjesto vezalo jahtu treba poznavati ljude koji to određuju, a to nije stvar vlasnika već zapovjednika. I taj detalj je vrlo važan dio imidža vlasnika jahte.
Mladi milijarderi vole ekspedicijske jahte
Vrlo bogate osobe neprestano su u potrazi za nečim novim što će ih nadahnuti i oduševiti, a današnja generacija mladih milijardera zanimanje pokazuje za gradnju ekspedicijskih jahti, uključujući luksuzne ledolomce, jer plovidba polarnim krajevima nosi nove spoznaje i iskustva, s kojima se još uvijek ne može pohvaliti veći broj ljudi.
Benettonova jahta Tribu je šest godina plovila oko svijeta
Luciano Benetton, najstariji od trojice braće slavnog prezimena iz Trevisa u Venetu, zaplovio je 2008. na put oko svijeta sa svojom novom „ekološkom” jahtom Tribu, izgrađenom godinu ranije u brodogradilištu Mondomarine u Savoni. Jahtom je zapovijedao iskusni lošinjski kapetan Tulio Morin. Putovanje je okončano 2013. nakon prijeđenih 90.000 nautičkih milja. Morin je proveo prve dvije godine s gazdom Lucianom na tom zanimljivom putovanju, a Tribu je izazvao veliku pozornost medija gdje god bi se pojavio. Naravno, nije Benetton sve to vrijeme bio na jahti, ali znao je ploviti i po mjesec dana bez prekida, primjerice od Italije do Kariba. Inače, on bi zrakoplovom doletio do luke u kojoj se Tribu u tom trenutku nalazio, a onda bi se na jahti zadržao desetak dana. Luciano je tako ostvario svoj dječački san, koji ga je koštao 25 milijuna eura. Naime, toliko je potrošio za gradnju ove čelične jahte dugačke 50 metara i široke 10 metara, koja je prva na svijetu dobila certifikat Green class, obzirom da ima uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, a „ekološki” su i brodski motori. Tribu je uz brzinu od 11 čvorova ima autonomiju plovidbe od 3500 milja. Jahta izvana izgleda avanturistički, a unutrašnjost nudi svu raskoš i udobnost neke rezidencije na kopnu. Benetton je u raskošnoj kabini imao sve uvjete za rad, tjelovježbu i razonodu, uključujući i klavir, dobro učvršćen za pod. On je prvi među bogatima poslao poruku „kolegama” vlasnicima velikih jahti za razonodu da treba čuvati okoliš.
Morin je nakon Tribua bio zapovjednik na jahti Nanook (47 m) u vlasništvu Gilberta Benettona.
...
