Bacanje opušaka po plažama i moru nije neka fora - iskoristimo ljeto za bolja ponašanja!
Tisuće štetnih tvari koje se nalaze u industrijskim cigaretama odavno su, znamo, detektirana prijetnja po zdravlje ljudi. Bezbrojne medijske kampanje i apeli, neposredna iskustva pušača i bivših pušača, slike "zatamnjenih pluća" i ostalih posljedica konzumacije po čovjekovo tijelo dio su naše svakodnevice kojoj je cilj ljude - odvratiti od pušenja. Koliko god netaktično zvučala činjenica da je za vlastito zdravlje u ovom smislu odgovoran pojedinac sam za sebe, ona za sobom povlači i razumno pitanje - a što je s prirodom i morskim okolišem, priobaljem, plažama i podmorjem? Oni za zagađenje opušcima cigareta nisu odgovorni, a snose velike posljedice. Dovoljno je kazati da su brojna istraživanja unatrag 4 godine ukazivala upravo na opuške kao najveće zagađivače mora i obale unatrag gotovo 3 desetljeća, štoviše - tvari koje se nalaze u odbačenim opušcima poput ostataka nikotina, teških metala, ali i plastike koja se raspadanjem samo pretvara u male komade, odnosno mikroplastiku. Štoviše, čak 90% od godišnje 6 trilijuna! proizvedenih cigareta u filterima nemaju biorazgradive materijale, već plastiku koja ukupno "teži" čak milijun tona na godišnjoj razini!
Opušci kao hrana ribama. I ljudima.
S tim u vezi, Svjetska zdravstvena organizacija, vodeći svjetski mediji poput CNN-a, National Geographica, pratećih organizacija i tijela UN-a ili, pak, raznih instituta diljem svijeta apeliraju na podizanje svijesti o ovome problemu koji izaziva sve veće posljedice. Primjerice, već samo što opušci završe u moru postaju potencijalna hrana za ribe, a kada riba proguta dovoljno takvog otpada, osim tragičnog umiranja zbog potrovanja ili odumiranja životnih funkcija ribe, posljedica toksične mikroplastike odnosi se i na ljude koji konzumiraju tu ribu ne znajući jeli ona zatrovana plastikom ili nije. Prema procjenama UN-a čak 30% ribe koju jedemo sadrži u sebi ostatke plastike iz vrećica ili opušaka. Slikovit, ali i alarmantan podatak jest da je uz britansku obalu prije nekoliko godina plastika bila prisutna u čak 83% škampa, tuna, dagnji i kamenica s tog područja.
Kod kitova je plastika posebno ugrožavajuća za razmnožavanje jer baš kao i kod ljudi - izaziva probleme s reprodukcijom te se pretpostavlja da je smanjenje kitova perajara u Sredozemnom moru tijekom zadnja dva desetljeća zapravo posljedica kontaminiranja plastikom. Kada su u pitanju, primjerice, plastične vrećice, bit ćemo plastični i mi u opisu - njih velike ribe lako zamijene za meduze i opet - imamo problem i za more, i ribe, i za konzumente.
A gdje su tek sve prijetnje iz drugih oblika zagađivanja plastikom? Vlakna iz sušilica za robu koje završavaju u moru i kopnenim vodama, gdje su predmeti od plastike, gume koje su sastavnim dijelom podmorskih vizura, metalni čepovi, štapići za uši, tkanine, ribolovni alati i sav mogući ostali otpad?
Jedan opušak bačen u koš za smeće poštedit će more na 5 godina!
Započnimo, stoga, od malih stvari poput - opušaka. Zaštitimo ovoga ljeta plaže i more te svojim svjesnim pristankom postanimo dio aktivne zaštite našeg mora, ali i primjer turistima iz inozemnih zemalja da smo svjesni ekološke vrijednosti koju Jadran još uvijek ima, a koju ćemo poput pravih upravitelja čuvati bolje od onih koji su svoja mora i priobalje već kontaminirali do mjere neprobavljivoga. Jer tko može probaviti podatak da jedan opušak, samo jedan taj mali "vrag" u moru ostaje do 5 godina dok se potpuno ne razgradi, dok na kopnu, što uključuje i naše plaže jedan jedini opušak sa svim svojim otrovima može "preživjeti" i po nekoliko desetljeća!
...
