Veži barku gdje gazda kaže

U uređenima sustavima su stvari postavljene tako da je sve ili barem veći dio transparentan i postavljen na zdravim temeljima.

U uređenima sustavima su stvari postavljene tako da je sve ili barem veći dio transparentan i postavljen na zdravim temeljima. Kada je transparentno onda se zna koliko je čega i kako stvari stoje. Dobio sam statistiku finske nautičke proizvodnje, njihove komore Finnboat. Kao i svake godine Finnboat objavljuje brojke proizvedenih plovila po kategorijama, odnosno registriranih plovila. Što to za njih znači? To znači da se zna koliko je registriranih plovila, koliko tih plovila ima riješen vez ili neki drugi vid „boravka” u moru, a što onda daje projekciju planiranja i razvoja obalne infrastrukture, vezova, lučica i marina. Osim organiziranog sustava sa velikim brojem komunalnih vezova, koji su naravno bazirani na okrutnim ekonomskim osnovama, posebnost Finske i ostalih sjeverno europskih zemalja je držanje brodica na prikolicama, te vikend spuštanje u more uz korištenje privremenog veza ili bove. Ovako organiziran sustav, a govorimo o najvećoj koncentraciji plovila u moru u Europi, omogućuje održivi razvoj, mogućnost plovidbe većem broju nautičara, te sprečavanje nastanka gužvi u lučicama i marinama, ali i na moru.

Kako ovakav sustav primijeniti kod nas? Trenutno nikako. Prvo smo sve što smo mogli podredili nautičkom turizmu i rentanju vezova radi stvaranja profita, bez kvalitetnog razvoja održivih komunalnih vezova. Razumijem da smo turistička zemlja i da dobar dio ljudi živi od nautičkog turizma, ali tu su i vlasničke brodice kojih kod nas ima priličan broj. Na komunalnim vezovima bi trebale biti vlasničke brodice koje se u prosjeku puno više koriste i od kojih koristi imaju svi, od nautičkih trgovina, do mehaničara i servisera opreme i ostalih. Indirektno su one te koje stvaraju zapravo dobar dio prihoda nautičkog sektora. Kod nas je specifičnost ta da su jedan dio vezova zauzeli korisnici koji aktivno ne koriste komunalne vezove i pitanje je do kada će to biti tako. Sa par stotina kuna godišnje, koliko je do nedavno koštao komunalni vez, a to nije održivo jer to nije dovoljno za plaćanje koncesije državi, svaki nonić si je mogao priuštiti da njegova pasara mirno spava na vezu bez da plovi. U isto vrijeme netko tko bi možda aktivno koristio taj vez barku drži na prikolici u dvorištu. Situacije u našim lučicama se mijenjaju i takve su da su koncesije na pomorsko dobro koje se plaćaju državi sve veće i da ih je potrebno platiti. Dizanje cijena komunalnih vezova s jedne strane je neminovno kako bi lučice poslovale „na nuli”, ali se postavlja pitanje kako će se to odraziti na odnos onih koji će koristiti komunalni vez aktivno i onih koji će imati nekretninu na moru. Kako stvari stoje, izgleda da bi barke nekretnine mogle na suho, a barke koje se koriste u more, na opće dobro svih. Vjerojatno nikada nećemo biti kao Finska, ali uređenija zemlja bi možda i mogli biti. Samo nemojte pitati kada.

Ugodno čitanje Burze Nautike želi vam urednik Krunoslav Mihić

3.5.2022 | 844 pogleda | Piše:
Krunoslav Mihić

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više