Veslati uzvodno: Jesu li pomorski agenti odgovorni za podnošenje carinskih deklaracija?
BN 280U pomorskom prometu, pomorski agenti su preuzeli monopol u fizičkom činu predaje carinskih deklaracija nadležnim carinskim tijelima. Čini li ih to odgovornima za prekršaje koji se tiču nepotpunih ili netočnih informacija u njima?
Carinska deklaracija znači radnja kojom osoba u propisanom obliku i na propisani način izražava želju da robu stavi u određeni carinski postupak. Carinske deklaracije predstavljaju svakodnevicu u današnjem globaliziranom svijetu utemeljenom na međunarodnoj trgovini. Tako je u 2023. godini na području Republike Hrvatske ukupno zaprimljeno i obrađeno 2.296.741 carinskih deklaracija. Dodatno, za kršenje carinskog zakonodavstva Europske unije, a kojim zakonodavstvom je regulirano i podnošenje carinskih deklaracija, u 2023. godini izrečeno je novčanih kazni u ukupnom iznosu od 9.117.903,00 eura.
U pomorskom prometu, pomorski agenti su preuzeli monopol u fizičkom činu predaje carinskih deklaracija nadležnim carinskim tijelima. Čini li ih to odgovornima za prekršaje koji se tiču nepotpunih ili netočnih informacija u njima? Ne! Slijedi pravna analiza i potkrjepa ove (revolucionarne) tvrdnje koja prkosi ustaljenoj nacionalnoj praksi redovnog kažnjavanja pomorskih agencija i odgovornih osoba u tim agencijama.
ŽILA KUCAVICA: CARINSKI ZAKONIK UNIJE
Članak 15. stavak 2. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (dalje: CZU), jasno navodi da podnošenjem carinske deklaracije dotična osoba odgovara za predmetne prekršaje. Tu dotičnu osobu potrebno je individualizirati i konkretizirati, a to možemo jedino daljnjom analizom relevantnih odredbi CZU-a.
Članak 5. CZU-a jedan je od uvodnih članaka tog propisa. Njegova svrha jest definirati i objasniti terminologiju koja će se u njemu koristiti, i to isključivo za potrebe CZU-a. Tako članak 5. točka 15. CZU-a definira pojam „deklaranta" ističući da deklarant znači osoba koja podnosi carinsku deklaraciju u svoje ime ili osobe u čije ime se takva deklaracija ili obavijest podnose.
Dakle, u smislu CZU-a osoba koja podnosi carinsku deklaraciju je deklarant. U smislu članka 15. stavka 2. CZU-a osoba koja podnosi carinsku deklaraciju odgovorna je za predmetne prekršaje. Zaključak je jednostavan. Deklarant je odgovoran za predmetne prekršaje.
JEDNA NESPORNA PRAVNA ČINJENICA I JEDAN ODVJETNIČKI KLIŠEJ
Nastavno na izvedeni zaključak ključnim se nameće utvrditi je li pomorski agent, u smislu odredbi CZU-a, deklarant.
Prvi korak u rješavanju postavljenog pravnog pitanja jest pronaći pomorskog agenta u odredbama CZU-a. Iz već spomenutog članka 5. CZU-a razvidno je da definicija carinskog zastupnika obuhvaća osobu pomorskog agenta kao osobu koja u ime i za račun brodara (svog nalogodavca) podnosi carinske deklaracije nadležnim carinskim tijelima.
No, je li carinski zastupnik deklarant te time nositelj predmetne odgovornosti? Odgovor na ovo pitanje je pravi odvjetnički klišej, a glasi: „Ovisi!". Članak 18. stavak 2. CZU-a jasno ističe da vrijedi razlikovati izravnog carinskog zastupnika, a koji djeluje u ime i za račun druge osobe, te neizravnog carinskog zastupnika, a koji djeluje u svoje ime, ali za račun druge osobe. Kao što je već istaknuto, pomorski agenti djeluju u ime i za račun brodara kao svog nalogodavca. Pomorski agenti su, stoga, izravni carinski zastupnici.
ILI - ILI
Ne zaboravimo definiciju deklaranta prema kojoj da bi netko bio deklarant taj mora podnijeti carinsku deklaraciju ili (!) u svoje ime ili (!) mora biti osoba u čije ime se carinska deklaracija podnosi. Pomorski agent nije ni jedno niti drugo. On istu podnosi u ime i za račun brodara. Vrijeme je za mali primjer. Pomorski agent predaje carinsku deklaraciju. Imamo li u tom slučaju osobu koja podnosi carinsku deklaraciju u svoje ime kao prvu od dvije „ili" mogućnosti? Nemamo. To iz razloga jer pomorski agent samo fizički predaje carinsku deklaraciju, a to čini u ime i za račun brodara, a ne u svoje osobno ime! Imamo li u navedenom slučaju osobu u čije ime se carinska deklaracija podnosi kao drugu od dvije „ili" mogućnosti? Imamo. To je brodar kao agentov nalogodavac jer agent carinsku deklaraciju podnosi u njegovo (brodarovo) ime, a što brodara čini deklarantom te time odgovornim za predmetne prekršaje.
Ako je tomu tako, zašto je odgovor na ranije pitanje glasio „ovisi"? Naime, sukladno definiciji iz članka 687. Pomorskog zakonika, a i u praksi, pomorski agenti djeluju u ime i za račun brodara. Međutim, pravno je dopušteno da pomorski agent i brodar ugovorno urede svoj odnos tako da pomorski agent djeluje u svoje ime, ali za račun brodara. U tom slučaju, pomorski agent postaje neizravni carinski zastupnik, postaje osoba koja u svoje ime predaje carinsku deklaraciju, postaje osoba koja potpada pod prvu „ili" mogućnost, te postaje osoba koja odgovara za sadržaj iste.
POMORSKI AGENT UISTINU NIJE DEKLARANT? RIJEČ ZAKONODAVCA
Europska komisija, Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju, izdala je „Smjernice za države članice i trgovinu". U navedenim smjernicama, istaknula je tri različite praktične mogućnosti kod popunjavanja carinskih deklaracija, a upravo sa svrhom adekvatnog poimanja osobe deklaranta.
Tablica 1.
Tablica 1. predstavlja najjednostavniji primjer. U njoj je uvoznik (prvi red tablice) fizička ili pravna osoba. U našem slučaju to je brodar. Zastupnika (treći red tablice) nema (možemo vidjeti praznu crticu u susjednoj rubrici). Uvoznik (brodar), dakle, uvozi robu i sam podnosi carinsku deklaraciju u svoje ime što ga čini i uvoznikom i deklarantom (drugi red tablice), a time i odgovornim za eventualne predmetne prekršaje.
Tablica 2.
Tablica 2. u priču uvodi osobu zastupnika. Dakle, uvoznik (prvi red iz tablice) je fizička ili pravna osoba. U našem slučaju to je brodar. Zastupnik (treći red tablice) je poštanski operater/žurni prijevoznik ili netko drugi. U našem slučaju to je pomorski agent. Status zastupnika (četvrti red tablice) je takav da je riječ o izravnom zastupniku. Gore smo jasno naveli da izravni zastupnici (kojima će gotovo uvijek pripadati pomorski agenti) nastupaju u ime i za račun brodara (uvoznika). Tko je deklarant? Pogledajmo koga Europska komisija u svom primjeru carinske deklaracije u ovakvim slučajevima navodi kao deklaranta. Pored rubrike „deklarant" (drugi red tablice), jasno stoji da uvoznik, unatoč tome što izravni zastupnik fizički predaje carinsku deklaraciju, zadržava status deklaranta, a time i osobe odgovorne za eventualne predmetne prekršaje. To zato jer je od dvije „ili" mogućnosti ispunjena druga. Dakle, u ovom primjeru nemamo osobu koja u svoje ime predaje carinsku deklaraciju (prva „ili" mogućnosti), već osobu u čije ime se carinska deklaracija podnosi, a to je uvoznik-brodar (druga „ili" mogućnost). Ovaj primjer carinske deklaracije je najvažniji za temu ovog članka jer pomorski agent gotovo pa uvijek nastupa kao osoba koja u ime i za račun brodara izvršava potrebne radnje.
Tablica 3.
Tablica 3. temelji se na principu drugog primjera. Jedina razlika jest ta da u njemu zastupnik (pomorski agent) nastupa kao neizravni zastupnik, dakle u svoje ime, a za račun brodara. Tek u ovakvim slučajevima deklarant je zastupnik odnosno pomorski agent (drugi red tablice), a time i osoba odgovorna za eventualne predmetne prekršaje. Tek u ovakvim slučajevima pomorski agent predaje deklaraciju u svoje ime te time ispunjava prvu „ili" mogućnost. Pomorski agenti gotovo pa nikada ne nastupaju kao neizravni zastupnici. Takav status imaju jedino ako izričito ugovorno reguliraju odnos s brodarom da će nastupati u svoje ime, ali za brodarov račun.
FIZIČKI PRISUTAN, ALI PRAVNO NEVIDLJIV
Pomorski agenti djeluju „u ime i za račun" brodara. Dakle, agent je taj koji fizički radnje, ali pravno, sve su to radnje brodara jer agent nastupa u njegovo ime. Pravno, brodar je taj koji radnjama agenta stvara pravne odnose s vanjskim svijetom, a agent je subjekt samo jednog odnosa, a to je ugovorni odnos s brodarom.
Naravno, ovdje je riječ o temi koja se može, i mora, proširiti i na druge relevantne međunarodnopravne propise, a nikako se ne smiju zaboraviti niti nacionalni propisi koji se imaju supsidijarno primijeniti. Svi oni dodatno osnažuju tezu ovog članka i direktno ukazuju na predmetnu odgovornost deklaranta odnosno nalogodavca iz ugovora o pomorskoj agenciji odnosno brodara, a nikako pomorskog agenta!
Za daljnje informacije, prijedloge tema i pravno savjetovanje slobodni ste kontaktirati na: ante.vojkovic@stanic-lawfirm.com ili na +385 98 917 45 39.
...
