1. Motorni brodovi

Salpa Laver 32.5

Dizajnerski pečat je kod svih Salpinih modela prepoznatljiv već na prvi pogled. Dugi pramac s linijom palube koja se blago diže prema krmi, i visoko vjetrobransko staklo s okvirom od nehrđajućeg čelika oslonjeno na rol-bar samo su neke od dizajnerskih značajki koje se mogu prepoznati i na Laveru 32.5.

S talijanskim proizvođačem Salpa već smo se upoznali prilikom testiranja najmanjeg modela Salpa Laver 20.5 koji nas je oduševio velikom prostranošću u relativno kratkom plovilu od samo 6,20 m. No, upravo je prostranost u simpatičnom pakiranju karakteristika svih Salpinih modela. Uz usredotočenost na manja plovila od 6 do 8 metara, talijanski proizvođač u svom proizvodnom programu trenutno ima i motorne krstaše duge i do 12 metara.

Kada tijekom 2008. godine svjetskim morima zaplovi i najveća, ujedno i najluksuznija Salpina uzdanica, Laver 50.5, brojke će skočiti i preko 15 metara. Posljedica je to, između ostaloga i vrlo izbirljivog tržišta, kojemu više nije dovoljno ponuditi samo kvalitetno i luksuzno plovilo. Ono sada, osim spomenutog, mora biti i prostrano, brzo te dizajnerski pogođeno.

Motorna jahta Salpa Laver 32.5, koju smo za vas testirali, upravo je jedan od primjera  kod kojega su graditelji vrlo uspjelo pomirili kvalitetu i izgled.

Izgled i unutrašnjost

Dizajnerski pečat je kod svih Salpinih modela prepoznatljiv već na prvi pogled. Dugi pramac s linijom palube koja se blago diže prema krmi, i visoko vjetrobransko staklo s okvirom od nehrđajućeg čelika oslonjeno na rol-bar samo su neke od dizajnerskih značajki koje se mogu prepoznati i na Laveru 32.5. S obzirom na veličinu plovila, mora se priznati kako se brodica doima prilično elegantnom i nimalo nezgrapnom.

Na jahtu se ulazi s krme, gdje će velika platforma prekrivena tikovinom, biti od velike koristi za nesmetano koračanje. Krmeni dio kokpita opremljen je klupom u obliku slova U, u čiju se sredinu može postaviti stol oko kojeg će se sigurno uvijek nalaziti četiri do pet osoba.

Bočni prolaz, kojim se s desne strane vanjskog salona prolazi do skiperskog mjesta i kabine, prilično je širok, gotovo da se dvije osobe mogu nesmetano mimoići! Između skiperskog kutka i krmenog salona postavljena je polukružna kutna kuhinjska garnitura. Otvaranjem zaštitne ploče dolazimo do kuhala i sudopera, a u podnožju se nalaze ormarić i ugrađeni frižider. Pritom oko kuhinje ima prilično slobodnog prostora, pa će pripremanje ukusnih zalogaja na otvorenom predstavljati pravi užitak. Skiperski kutak opremljen je s dva odijeljena sjedala koja su ipak za broj premala usprkos činjenici što se mogu uzdužno pomicati. To je čest slučaj kod plovila proizvedenih u Italiji jer se očito ravnaju prema svojim mjerama koja su ipak ispod naših prosječnih konstitucijskih mjera. Nasuprot skiperskog dijela nalazi se, dizajnerski vrlo zanimljivo sjedalo-ležaljka ovalnog oblika na kojoj je pravi gušt izležavati se. Nažalost, budući da nema rukohvata, kod oštrijih zaokreta i prelaska preko valova u plovidbi, moguće je padanje na pod, pa o tome valja voditi računa. Točnije, o tome skiper mora voditi računa, pogotovo ako se na ležaljci kojim slučajem odmara dama!

Iako se bočni prolazi nalaze s obje strane jahte, stepenište za izlazak na bok smješteno je samo na desnom krmenom boku. Zato ako se želi izaći na lijevu bočnu stranu, mora se obići čitav brod krenuvši od desnog ruba. Skakanje preko sjedala otvorenog krmenog salona ipak ne dolazi u obzir jer se tako vrlo lako može završiti u moru, a i prljaju se ionako preosjetljive presvlake sjedala. Bočni prolazi su dovoljno široki, ali budući da nema bočnih rukohvata i da je ograda prenisko postavljena, želite li se pridržavati morat ćete to činiti pogrbljeno. Istina je da bi se u slučaju postavljanja nešto više ograde djelomično izgubilo na dizajnu, ali ipak sigurnost je prije svega, ili bi bar trebala biti! Pramčani dio ima veliko sunčalište koje se dobiva kada se u, za to predviđene utore, postave jastuci. Zbog zaobljenog i vrlo skliskog izdignuća pramca koje se diže od špiruna sve do vjetrobranskog stakla, treba biti oprezan prilikom hodanja, jer se čak i uz adekvatnu nautičku obuću može vrlo lako poskliznuti te odmor završiti neslavno.  No, vrijeme je da zavirimo u unutrašnjost! Ovalna srebrna vrata kabine koja se okomito klizno pomiču, doimaju se pomalo futuristički. U središtu potpalublja nalazi se salon sa stolom i kuhinjom. Budući da Laver 32.5 ima već opisanu vanjsku kuhinju, kad god je to moguće kulinarske je recepte uputnije spravljati na tvorenom. To je moguće čak i za kišnih dana, ali samo ukoliko se postavi bimini tenda poput ove na testiranom plovilu iznad kokpita. U protivnom, jednom kada se miris pržene ribe proširi kabinom, teško ga se više može riješiti.

S lijeve strane smještena je manja kabina L oblika. Ovo ?manja" treba shvatiti uvjetno, jer nudi dupli krevet, neobično jednostruko sjedalo i ormar za stvari. Dupli krevet je smješten točno ispod skiperskog mjesta, ali visina kabine iznad kreveta je usprkos tome zadovoljavajuće visoka, pa poteškoća ne bi trebalo biti.

U pramčanom dijelu nalazi se veća kabina s dvostrukim ležajem položenim ukoso zdesna, čime se uz estetski dojam dobila dodatna dužina. Pramčana kabina je upravo onakva kakva i doliči plovilu ovih dimenzija, prostrana, ugodna i estetski lijepo posložena. Proizvođač navodi kako ukupan broj ležaja iznosi 4 + 2, ali u unutrašnjosti će se moći smjestiti najviše do pet osoba.

Toaletni prostor je smješten u sredini između dviju kabina i na prvi pogled može zbuniti izostanak tuša. No, drška slavine se izvlači i postaje tuš, ali to što nema ograđenog dijela za tuširanje za posljedicu će imati smočen cijeli toaletni prostor, što je, slobodno možemo reći nedostatak.

U svakom slučaju prostranost po kojoj su Salpini modeli poznati, oduševljava i na Laveru 32.5, ali evidentno je kako su graditelji napravili kompromis između ponude prostora u unutrašnjosti i na palubi. Tako se dobila odgovarajuća prostranost u otvorenom i u zatvorenom dijelu.

Moramo pohvaliti izradu. Sve se doima prilično kvalitetno posloženo.

Maritimne osobine

Salpu su pogonila dva unutarnja turbodizelska motora Volvo Penta D3, pojedinačne snage 190 konjskih snaga spojeni na Aquamatic Z pogon s dvostrukim (duo-prop) propelerima. Volvo Pentini turbodizelaši opremljeni su svom najsuvremenijom turbodizelskom tehnologijom današnjice, poput turbo punjača promjenjive geometrije, hladnjaka stlačenog zraka, 4 ventila po cilindru te EVC-elektroničkog nadzora svih parametara rada motora i propulzije. Riječ je o common rail motorima koji gorivo ubrizgavaju pod tlakom i od 1.600 bara, a imaju i neobičnu 5 cilindarsku konfiguraciju. Usprkos tome, rade vrlo mirno i uravnoteženo, kao da se radi o šestcilindarskom motorima, a zanimljivo je i kako se identični motori ugrađuju u Volvove automobile serije 60, 70 i 90.  Turbodizelaši reagiraju gotovo bez zadrške, te snažno vuku već od 1.500 okretaja. Zato u plovidbi ponajviše impresionira veliki okretni moment čija se najviša vrijednost od 400 Nm po motoru ostvaruje pri svega 2.000 okretaja. Time su ubrzanja, s obzirom na masu i veličinu plovila, prilično brza i trenutna.

Pri oko 2.700 okretaja u minuti Salpa u potpunosti izglisirava sa 17 do 18 čvorova, a budući da je jahta bila opremljena električnim pločama trima i električnim trimom Z-pogona, samim poigravanjem prekidačima na instrument ploči može se mnogo učiniti za lakše izglisiravanje i sigurniju plovidbu. Kada se jednom izglisira i pramac u potpunosti spusti, ubrzanja su usporediva i s mnogo bržim gliserima.

Volvo Pentini turbodizelaši na pomicanje komande gasa reagiraju trenutno i velikom silinom tako da se maksimalnih 30 čvorova pri 3.900 okretaja postiže bez problema. Kao brzine krstarenja preporučamo one od 21 do 27 čvorova pri 3.000 do 3.500 okretaja u minuti.

Maritimne osobine zaslužuju vrlo dobru ocjenu, a najviše nas se dojmila upravljivost, jer se velikom Salpom može upravljati kao i mnogo manjim gliserima. Pritom je potrebno malo vremena da skiper i Salpa Laver 32.5 postanu jedno. Nagli okreti izvode se brzo i sigurno, a trup je  projektiran tako da su jaka naginjanja moguća bez ikakve opasnosti. Nenaviklima na to u početku će biti pomalo čudno što se grdosija od 6 tona može vrlo brzo nagnuti, čas u jednu, čas u drugu stranu. Time se smanjuje radijus okretanja i poboljšava upravljanje u ekstremnim situacijama.

Trup mekano upija valove, tako da čak i prelazak preko većih neće protresti čitavo plovilo. Pritom se može osjetiti vrlo dobra izrada, jer sve djeluje homogeno. Skipersko i suskiperko sjedalo su definitivno poddimenzionirani, pa želi li suskiper sjediti na svom mjestu, neće mu biti baš ugodno.

Zaključak

Salpa Laver 32.5 u kombinaciji s unutarnjim motorima Volvo Penta D3-190 predstavlja, u svakom slučaju zanimljivu kombinaciju, koja će kupce osvojiti dizajnom, ponudom prostora i funkcionalnošću. Cijena osnovnog testiranog modela iznosi 159.000 eura bez PDV-a fco tvornica, a tko želi proći jeftinije, može se umjesto Volvo Pentinih dizelskih agregata odlučiti za benzinske Mercruiser 2 x 4.3 (220 KS) po ukupnoj cijeni od 136.000 eura bez PDV-a fco tvornica. Razlika u cijeni je znatna, pa će financije prevagnuti. Savjetujemo doplatu za klima-uređaj i grijanje kojega je testni model bio lišen.

VGT - variable geometry turbocharger

Volvo Penta D3 turbodizel motori opremljeni su turbo punjačem promjenjive geometrije čiji princip rada valja objasniti. Budući da se rotor turbo punjača pokreće ispušnim plinovima motora, a da je kod niskih okretaja količina ispušnih plinova razmjerno mala, on se pri nižim okretajima ne može vrtjeti punom brzinom zbog čega niti motor ne može razviti definiranu količinu snage. Kako bi se eliminirala prethodno opisana pojava, još zvana i turbo-rupa, jedno od rješenja predstavlja turbo punjač promjenjive geometrije. Radi se u biti o ugradnji zakretnih krilaca koja usmjeravaju ispušne splinove na lopatice turbine. Tako su pri nižim okretajima krilca manje otvorena čime se stvara efekt kod kojega se ispušna struja pri prolasku između pojedinih krila ubrzava, čime lakše pokreće lopatice turbine.  Pri višim okretajima krilca su u potpunosti raširena kako bi se maksimalno iskoristila sva energija ispušnih plinova za zakretanje lopatica turbine. Ovakvu tehnologiju danas koristi većina proizvođača brodskih i automobilskih turbodizelskih i ponekih benzinskih motora s turbinama.