Osiguranje na vezu
BN 228Često se misli da se na plovilu šteta može dogoditi samo dok plovi. Sve dok je na vezu plovilo je sigurno. S druge strane i ugovori o vezu su različiti od mjesta do mjesta pa tu treba provjeriti ima li marina ili lučica kakvo osiguranje od određenih šteta
U prijašnjim smo brojevima pisali o raznim štetama koje se mogu dogoditi na plovilu. Ulazili smo u detaljne analize i prikazali na kojim se dijelovima plovila i na kakav način oštećenje može dogoditi, a nakon toga kako i na koji način treba pristupiti prijavi, obradi štete i samom popravku kako bi se plovilo u što kraćem roku vratilo u prvobitno stanje prije nastanka štete. Prilikom popravka dijelova plovila ili zamjene dijelova opreme koja je uništena ili izgubljena treba voditi računa o tome da plovilo koje je staro 20 godina, i na njemu se nalazi izvorno ugrađena oprema nema više karakteristike nove opreme, a to znači i da vrijednost te iste opreme više nije ista kao što je i vrijednost novougrađene.
Šteta na plovilu može se dogoditi u plovidbi i u mirovanju, na sidru ili pak na vezu. U ovom članku ćemo pokušati proći kroz sve potencijalne situacije i njihovo rješavanje kroz oči osiguranika i osiguravatelja.
Što kada ne plovimo?
Kada govorimo o štetama koje se mogu dogoditi na vezu, njih ima zaista puno. U ovom ćemo tekstu nastojati obraditi štete koje se mogu dogoditi na plovilima na stalnom vezu u nekoj komercijalnoj marini ili lučici.
Udaranje u obalu ili ponton
Iako su marine i lučice vrlo često dosta dobro zaštićene, može se dogoditi i to ne rijetko da prilikom jačeg nevremena imamo valovito more u samoj marini. Kako bi se u žargonu reklo da je puni morem ili „maretom", gdje prilikom ulaska valova i odbijanja o obalu i druga plovila dolazi do ljuljanja, trzaja i natezanja plovila na vezu. U tim situacijama ponekad popuste privezni konopi koji drže plovilo udaljeno od obale dok je na vezu te dolazi do udaranja plovila o obalu ili ponton. Manja plovila se uglavnom vežu pramcem prema obali i tada dolazi do udaranja vrhom pramca i oštećenja. Veća plovila se pak najčešće privezuju krmom prema obali, te zbog toga dolazi do oštećenja krmenih zrcala, krmenih platformi, izvanbrodskih motora, ljestava na krmi i slično. U određenim situacijama može doći i do krajnje nepovoljnih ishoda, a to je potonuće plovila na vezu.
Nalijevanje plovila morem – zapuštenost?
Jedna od češćih šteta je naplavljivanje plovila morem, odnosno kišom. Uzroka koji dovode do naplavljivanja plovila morem ima više, međutim najčešće je to posljedica "otežanog” plovila kojem je vodna linija dosta podignuta tako da prilikom nemirnog mora dolazi do prelijevanja valova u kokpit brodice. Ponekad do prelijevanja mora može doći i kada neko veće plovilo uplovi u lučicu radeći velike valove. U oba slučaja ako količina mora, odnosno sve nakupljene vode pređe kritičnu količinu, može doći do potonuća plovila na vezu.
To što je plovilo na vezu i možda pokriveno ceradom ili zimskom tendom ne znači da se o njemu ne treba brinuti. Ponekad prilikom većih količina padalina na nekom dijelu voda uđe u plovilo i krene ga lagano puniti, a ulazak mora kasnije ga samo dokrajči. Također ima slučajeva da more ulazi u plovilo bez nepovoljnih utjecaja valova. Razlozi mogu biti prodor mora kroz razne otvore i spojeve na podvodnom dijelu trupa. To može biti na usisu za hlađenje motora, ispustu toaleta, sondi fishfindera i slično.
Prodor mora i proces potapanja plovila na moru može trajati dugo, i tu u sprečavanju potonuća presudnu ulogu imaju automatske kaljužne pumpe s plovkom. Tu su i razni senzori koji vlasniku plovila, ali i mornarima u marini dojavljuju pojavu povišene razine kaljuže što ostavlja dovoljno vremena da se poduzmu sve radnje da ne dođe do potonuća.
Sudar s drugim plovilom
Prilikom uplovljavanja ili isplovljavanja može doći do sudara plovila. Često se dogodi da plovilo koje plovi marinom zbog utjecaja vjetra ili greške u procjeni dođe do sudara s nekim plovilom na vezu. Vrlo su rijetke ekstremne situacije u kojima dolazi do potonuća plovila koje stoji nepomično na vezu. U ovom slučaju uglavnom se radi o materijalnim štetama poput oštećenja sidra i nosača sidra na pramcu ili još gore oštećenje trupa, koje u blažoj varijanti uključuje ogrebotine po trupu, ali ako je udarac snažniji može se raditi i o probijanju trupa. U gore navedenim slučajevima ukoliko je sve u uredu štete su osigurane i naplative iz kasko police osiguranja plovila, dok u ovom slučaju logika nalaže da vlasnik plovila koje je prouzročilo štetu vlasniku oštećenoga plovila mora platiti trošak popravka. Kako bi plovilo koje je prouzročilo štetu bilo osigurano i za ovakve slučajeve mora imati ugovorenu policu osiguranja odgovornosti vlasnika, odnosno korisnika plovila.
Udar groma
Štetu uzrokovanu udarom groma smo obradili u jednom od prethodnih brojeva, ali zbog česte pojave ove štete mi ćemo je ponoviti kao jednu od potencijalnih oštećenja plovila na vezu. Nažalost udari groma su zadnjih nekoliko godina sve češći, a kada se na jednom mjestu nalazi veliki broj „magneta" za gromove poput jarbola tada je i rizik veći. Ne mora to biti direktni udar groma. Dovoljan je i udar groma u jedno od susjednih plovila pa da se električni naboj prenese na druga plovila te više ili manje ošteti električne instalacije i uređaje na njima.
Požar ili nagaranje
Često se u medijima spominju potonuća uzrokovana požarima na plovilima na vezu u mrinama i lučicama. Razlozi požara na plovilima su razni, a mogu biti izazvani vatrom uslijed udara groma, neispravne ili stare električne instalacije i uređaja na plovilu koje je spojeno na napajanje s kopna. Tu je još i nemar vlasnika koji su ostavili uključene razne električne uređaje poput grijalica zimi, plinskih kuhala i sličnog. Požar se ne mora dogoditi nužno na tom plovilu, može se proširiti i sa susjednog plovila koje se zapalilo ili pak s nekog drugog objekta. U najboljoj situaciji požar se može brzo zaustaviti i tako brzom reakcijom spriječiti totalna šteta, međutim često je izgledniji onaj drugi scenarij u kojem imamo naglo širenje vatre u kombinaciji s visom temperaturama na „plastičnom" plovilu, što u konačnici znači da dolazi do potpunog gubitka plovila i potpune štete.
Krađa ili provala
Krađa opreme s plovila dok je na vezu jedna je od čestih šteta. Iz tog razloga kada god je plovilo u stanju mirovanja i izvan upotrebe sve treba spremiti u zatvoreni prostor na plovilu ili nekom spremištu pod ključem. No ni to nije garancija da neće doći do krađe ili provale. Jedno od učinkovitih rješenja je neki vid zaštite koja može uključivati sustav alarmiranja ili pak videonadzor, ili možda oboje.
Jedan dobar dio gore nabrojanih šteta u marinama ili lučicama može se spriječiti pravovremenom reakcijom mornara, naravno ako se radi o lučicama i marinama s mornarskom službom. Kako smo spomenuli plovilo koje ima automatsku pumpu dvodna (pumpa santine) i k tome još povezanu s tracking uređajem koji putem aplikacije javlja da je pumpa aktivirana, ima prednost jer vlasnik može nazvati u marinu i poslati nekoga na pregleda plovilo. Ponekad je teško ili nemoguće primijetiti da u plovilo ulazi more dok je ono na vezu, ili ako se i primijeti tada može biti već kasno. Ako gledamo požar, on se može umanjiti ili pak u potpunosti spriječiti u nekom slučajevima kad se zapaljeno plovilo udalji s mjesta veza kako vatra ne bi zahvatila ostala plovila. Krađa može biti prevenirana boljim sustavom nadzora u marini ili lučici.
Vrlo je važno imati kvalitetno osiguranje koje osigurava plovilo i od ovakvih rizika. Često se misli da se na plovilu šteta može dogoditi samo dok plovi. Sve dok je na vezu plovilo je sigurno. S druge strane i ugovori o vezu su različiti od mjesta do mjesta pa tu treba provjeriti ima li marina ili lučica kakvo osiguranje od određenih šteta.
Kako smo u primjerima utvrdili, radi se o raznim štetama koje jesu ili mogu biti osigurane prema raznim pokrićima na polici osiguranja. Spominjali smo u prijašnjim člancima vrste osiguranja, a ovdje zapravo treba istaknuti dvije ključne kategorije; kasko osiguranje svih šteta na plovilima te osiguranje od odgovornosti. Kasko osiguranje u pravila pokriva većinu šteta koje se dogode na plovilu, međutim štete od dotrajalosti dijelova opreme i samog plovila općenito teško da će se moći osigurati i naplatiti šteta, pogotovo ako ta oprema nije u dobrom stanju i ako nije redovito održavana.
Kod odgovornosti je uvijek važno pripazili koje pokriće je ugovoreno na polici, koja je visina iznosa osiguranja napisana na polici te koje su štete zapravo pokrivene. Primjera radi plovila koja viju hrvatsku zastavu nisu obavezna ugovoriti niti jedno osiguranje osim obaveznog osiguranja od odgovornosti koje pokriva štete koje plovilo prouzroči prema roniocima i kupačima. Ovo osiguranje nije dovoljno ako nanesete štetu nekom drugom plovili u marini.
Nakon svega ovoga, možete se zapitati hoću li i dalje ostaviti svoje plovilo neosigurano uz ispriku „ove godine neću ploviti, bit će u marini pa mi ne treba osiguranje"?
...
