1. OPREMA

Od kaučuka do bokoštitnice

Lijepa je spoznaja da i kod nas postoji neki proizvođač koji naručitelju može pružiti kvalitetnu, usko specijaliziranu uslugu, i to po razumnoj cijeni! U referencama koje se vezuju uz uspješno obavljene poslove Gumiservisa stoje gotovo sve slovenske hidroelektrane, brojne marine, nebrojeni brodovi koji su bili na remontu po hrvatskim brodogradilištima, kao i oni koji su tek sišli s navoza, službe poput policije, kapetanija, ali i remorkeri i ostala plovila, bilo da je riječ o ribarima ili trajektima Jadrolinije

Koliko stvari mi danas koristimo a da pritom ni na tren ne razmišljamo o njima. Ne razmišljamo kao bi stvari izgledale da ih nema, koliko nam zapravo znače, kada su prvi puta došle u upotrebu, kako je tekao njihov razvoj... Taj, usudio bih se reći površan način življenja uskratio nam je mnogo lijepih stvari, a ponajviše onu iskrenu fascinaciju i izgubljenu sposobnost da se divimo čudima u svakodnevnim stvarima koje nas okružuju. Sve uzimamo zdravo za gotovo, a da stvar bude bolja, odnosno gora, pritom ni na trenutak ne pomislimo kako nastaju sve te stvari koje mi dobivamo servirane kao na pladnju. Doživljavamo ih kao nešto što se podrazumijeva samo po sebi, ali to baš i nije tako.

Uzmimo za primjer gumu. Ima je svuda oko nas, a o njoj skoro nitko ništa ne zna niti je do nje baš ikome nešto posebno stalo. A sada pokušajte zamisliti život bez nje. Nema cestovnih vozila, ne samo automobila, nego ni bicikala! Nema ni aviona, ni gumica za kosu, ni čizama, ni cipela s dobrim potplatima... srećom brodovi bi i dalje plovili. Istina je da bi plovili, ali ni njima ne bi bilo lako, jer pogledajte malo barke oko sebe. Sve imaju gumenu bokoštitnicu, mnogi imaju i gumene bokobrane, a skoro sve suvremene marine i lučice na svojim gatovima imaju postavljene debele gumene branike koji podjednako brane gatove od brodova kao i brodove od gatova.

Prvi Europljanin koji je spomenuo gumu bio je talijanski misionar Pietro Martire d'Anghiera, inače kapelan čuvene Isabele od Kastilje koja je, netom iza Kolumba u Novi svijet poslala i njega. Između ostalih zanimljivih stvari padre Pietro u svom izvješću 1525. godine spominje i dječurliju koja se igraju gumenim lopticama. Sljedećih dvjestotinjak godina Europljani se nisu nešto posebno zamarali gumom. Tek negdje početkom 18 st. jedan Magellan, možda neki daleki potomak slavnoga Ferdinanda, gumu koristi za brisanje pogrešno napisanih slova na papiru. Portugalci su gumu rabili kao zaštitu staklene ambalaže pri transportu vina, ali tek će se s prvim pravim manufakturama u 19. stoljeću guma početi ozbiljnije koristiti. Ipak loša svojstva prirodne nevulkanizirane gume da na hladnoći postaje krta, a na toplom suncu premenakana, u mnogih su korisnika izazivale odbojnost. Tako je bilo sve dok skromni Thomas Hancock, koji se usmjerio na uporabu gume u proizvodnji odjeće, nije otkrio proces vulkanizacije. No iz nekih razloga čast izumitelja vulkanizacije pripala je Charlesu Goodyearu. Radeći s gumom, sada već na industrijskoj razini Hancock otkriva mnoge procese obrade gume koji i dan-danas predstavljaju osnovu proizvodnje gume. Njegovi su izumi mastikacija – proces "miješenja" kaučuka, punila i katalizatora; vulkanizacija – proces modifikacije polimera međusobnim povezivanjem, čime guma postaje stabilna i iznimnih mehaničkih svojstava.

I ne brkajte imena Hancock i Hankook. Naime Thomas Hancock bio je britanski izumitelj koji je 1844. godine, osam tjedana prije Amerikanca Charlesa Goodyeara patentirao vulkanizaciju, a Hankook je ime korejskoga proizvođača automobilskih guma čije bi ime prevedeno na hrvatski značilo Južna Koreja, odnosno južnokorejska guma.

U drugoj polovici 19. st. guma se počinje koristiti i za mnoge nove izume kao što su bili bicikl ili automobil, a kako je njena potražnja rasla, tako je rasla i potreba za sirovinom. Uz gumu, točnije kaučuk vezana je i jedna zanimljiva priča o krađi. Naime kaučuk je južnoamerička biljka, i u početku se sakupljao tako da su ljudi šećući po brazilskim prašumama šetali od drva do drva. No Britancima se nije svidjelo da tu važnu sirovinu moraju kupovati, pa su ukrali stabla kaučuka i u azijskim kolonijama podigli velike plantaže kaučuka, bacivši tako Brazil na koljena uništavajući mu proizvodnju. A kako su kolonije bile raspoređene kako jesu, tako su se njemački i ruski znanstvenici bacili na pronalazak sintetičkog kaučuka. Iako su relativno brzo otkrili sastav, pa čak i način sintetizacije, svojstva umjetne gume nisu se mogla mjeriti s prirodnom. I tako je bilo sve do Prvoga svjetskog rata kad je Njemačka pritisnuta silom nužde usavršila proizvodnju sintetičkih elastomera.

Dolaskom sintetičkih elastomera, odnosno sintetičkoga kaučuka slika svijeta, bar što se tiče gume manje-više poprima izgled kakav imamo i danas. Naravno, i tu je napredak u kvaliteti vidljiv iz dana u dan, ali temelji su postavljeni pred stotinjak godina.

Danas guma predstavlja neodvojivi dio svakodnevice, i toliko je česta da više ni ne primjećujemo kako nas okružuje. Ako promatramo kroz prizmu nautike i pomorstva tada velika većina ljudi na spomen gume i mora u istoj rečenici odmah pomisli na gumenjake, a oni zapravo čine samo jedan, i to čak ni ne najveći udio. Naime suvremeno pomorstvo, ali i nautika danas su jednostavno nezamislivi bez gume.

Boutique proizvodnja

Nautika je sama po sebi jedna posebna privredna grana s nevjerojatnim zahtjevima. Kao prvo, sve što se radi za more, bilo da je riječ o pomorstvu ili nautici mora biti višestruko bolje nego za većinu drugih privrednih grana. I kao da to nije dovoljno, onda se na to nastavi i vrlo ograničena serija, budući da se većina brodica radi ili po narudžbi ili u malim serijama, a svaki od proizvođača želi utisnuti osobni pečat na svoje plovilo, i učiniti ga prepoznatljivim, a to znači da će se svi oni vidljivi detalji morati razlikovati od svih drugih. Jedan od tih detalja je i guma na brodici. Obično je riječ o gumenoj bokoštitnici, dijelu brodice koji istodobno ima i estetsku i zaštitnu i sigurnosnu ulogu. Naime na većini brodica gumena bokoštitnica postavlja se na spoju trupa i palube, i tako ga i štiti i skriva, a u nekim slučajevima služi i kao pojačanje.

Isto je i s radnim plovilima koja uz bokoštitnicu obično imaju i ugrađene i brojne odbojnike koji štite to plovilo od drugih plovila i od sraza s obalom, ali i obratno. Naravno u tom je slučaju estetika u drugom planu.

I svim tim proizvodima jedno je isto – mala serija. Prevedeno u današnje tržišno poslovanje to znači da proizvođač mora biti iznimno fleksibilan ili pak imati globalno tržište. U toj bespoštednoj bitki jedna hrvatska tvrtka izborila je svoje mjesto pod suncem i, sudeći po rezultatima, sasvim dobro napreduje, prvenstveno zahvaljujući iskustvu svojih stručnjaka koji mogu zadovoljiti i najzahtjevnije prohtjeve naručitelja, bez obzira na seriju.

Gumiservis

Gumiservis svoje korijene vuče iz, sada već daleke 1953. godine. U početku samo kao vulkanizerska radionica, vrlo je brzo proširio svoju djelatnost i na proizvodnju gumenih profila namijenjenih industriji. Prvenstveno su se usmjerili na brodogradnju, strojogradnju, hidroelektrane, cestovni i željeznički promet, rudarstvo i industriju nafte.... Nažalost, raspadom hrvatske industrijske proizvodnje završili su i dani slave Gumiservisa. I dok su mnogi drugi propali Gumiservis je krenuo u potragu za novim tržištima, ponudivši sve ono pred čime su veći proizvođači zazirali, a to je proizvodnja po posebnim narudžbama. Tako je uz standardne gumene profile pokrenuta proizvodnja i gumenih profila prema dostavljenim nacrtima, uzorcima i skicama. Fascinantan je podatak da izrada alata za brizganje gume po narudžbi košta od 350 do 750 kuna!

Danas Gumiservis nešto više od polovice svoje ukupne proizvodnje plasira u pomorstvo i nautiku. Drugim riječima njihova guma spada među rijetke izvozne proizvode. Doduše izvoz je posredan, budući da se ugrađuju na brodove, ali to su ujedno i najzahtjevniji kupci koji ne praštaju pogreške. Kako bi zadovoljili te kriterije u Gumiservisu za proizvodnju rabe gumenu smjesu od EPDM kaučuka (etilen propilen-dien monomer elastomer). Nakon postupka vulkanizacije, odnosno umrežavanja molekula kaučuka, guma postiže iznimna fizikalno-mehanička svojstva. EPDM guma je izuzetno otporna na različite vremenske uvjete što joj omogućuje primjenu na otvorenom kad je izložena vanjskim utjecajima. Odlikuje se otpornošću u temperaturnom pojasu od -50° C do +130° C , dobrim mehaničkim svojstvima na niskim i visokim temperaturama, pritom ima izvrsnu otpornost na starenje, utjecaj atmosferilija i ozona, UV zračenje, dobar je elektroizolator, te ima dobru otpornost prema kiselinama i lužinama.

Osim spomenutoga EPDM rade i s prirodnim (NR) kaučukom, neoprenskim (CR), uljootpornim (NBR) i osnovnim sintetskim kaučukom (SBR). Vrsta sirovine, odnosno kaučuka kao osnovne baze gumene smjese ovisi o uvjetima i funkciji gume. Recimo za brtve se rabe sirovine koje omogućuju izradu spužvaste gume, dok za bokobrane i odbojnike guma mora biti tvrda. Tako raspon tvrdoće pune gume ide od 40 pa sve do 85 ShA.

Kako je danas teško opstati na tržištu, kontrola kvalitete je iznimno bitna. Zadivljuje podatak da Gumiservis, usprkos činjenici da je riječ o maloj tvornici, ima i svoj laboratorij u kojem obavlja razna ispitivanja fizikalno-mehaničkih i kemijskih svojstava gumenih smjesa i gotovih proizvoda. To im omogućuje izdavanje garancije kvalitete svih gumenih profila za koje se izdaje izvješće i uvjerenje o kvaliteti proizvoda, odnosno atest proizvođača. Naravno, budući da je rad laboratorija poprilično zahtjevan ova se spitivanja i izdavanje atesta proizvoda izdaju samo na posebni zahtjev kupca.

Lijepa je spoznaja da i kod nas postoji neki proizvođač koji naručitelju može pružiti kvalitetnu usko specijaliziranu uslugu i to po razumnoj cijeni! U referencama koje se vezuju uz uspješno obavljene poslove Gumiservisa stoje gotovo sve slovenske hidroelektrane, marine, nebrojeni brodovi koji su bili na remontu po hrvatskim brodogradilištima, kao i oni koji su tek sišli s navoza, brojne službe poput policije, kapetanija, ali i remorkeri i ostala plovila bilo da je riječ o ribarima, trajektima Jadrolinije... popis je predug da bismo ga mogli u cijelosti prenijeti. Pogled na njihove proizvode sasvim jasno govori zašto je to tako.