Neizvjesnost pomorske profesije
BN 260Nepal ima 30 milijuna stanovnika, oko deset puta više nego Bosna i Hercegovina, koji u sve većem broju rade širom svijeta, uključujući Hrvatsku. Kad je riječ o brodovima i plovidbi, Nepal nema izlaz na more, ali ima pomorski institut. Na toj ustanovi možete ostvariti svoj san i postati pomorski kapetan, a školujete se u Indiji. Obzirom da radnik u Nepalu radi za mjesečnu plaću od 50 do 150 eura, brodari diljem svijeta sigurno žale što ta zemlja nije ozbiljnije pristupila školovanju pomoraca.
Nakon što pomorac odradi uglavnom četveromjesečni ugovor nikad nije u potpunosti siguran da će ga kompanija ili agent ponovno zvati na ukrcaj. "Kad sam bio mlad mogao sam birati između dva životna puta, odlaska u SAD ili na brod. Odabrao sam plovidbu, koja je opasan i izazovan posao, ali ti daje priliku da sebi i svojoj obitelji omogućiš pristojnu egzistenciju. Odnosno, da uz opasnost i patnju koje nosi plovidba živiš nešto bolje nego dobar dio onih koji su se ‘usidrili’ na kopnu. Iako mi se ponekad čini da za sve materijalno što imam, a što je vidljivo okolini, ja plaćam vrlo visoku cijenu. Jer, plovidba troši čovjeka, a prvo ti uzme zdravlje, jer smo stalno pod stresom. A brodari žele zdrave ljude na svojim brodovima, tako da nam je svaki odlazak na liječnički pregled dodatni veliki stres. Mi pomorci smo poput nogometnih trenera, u svakom trenutku možemo dobiti otkaz ako nismo ispunili očekivanja nadležnih ili ako se nešto mijenja u poslovnoj strategiji kompanije po pitanju zapošljavanja mlađe i jeftinije radne snage. Na brod se nerijetko po vezi ukrcaju pomori, od časnika do kuhara i mazača, koji ne znaju svoj posao, ali ih štiti netko s kopna ili sam zapovjednik, ili samo zato što su jeftini. Onda oni koji znaju posao moraju rintati za te ‘štićene osobe’. Nakon što pomorac odradi uglavnom četveromjesečni ugovor nikad nije u potpunosti siguran da će ga kompanija ili agent ponovno zvati na ukrcaj. Jer, svi vole prije svega štedjeti na plaćama pomoraca, pa će bez puno razmišljanja ukrcati jeftiniju pomorce,” rekao nam je jedan kapetan koji će uskoro u mirovinu.
Foto: Billeasy, www.unsplash.com
Milijardu eura godišnje za bolji život
Na svijetu ima 1,9 milijuna pomoraca, od toga 900.000 časnika, koji u najvećem broju dolaze iz zemalja s nižim životnim standardom, poput Filipina, Indonezije, Indije. a na tom globalnom tržištu radne snage zbog rata u Ukrajini se drastično smanjio broj ukrajinskih i ruskih pomoraca. U konkurenciji je i 17.000 hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi, a treba spomenuti i sve bolje časnike iz Poljske i Rumunjske. Plovidba je način da se mladi ljudi iz spomenutih zemlja najbrže izvuku iz siromaštva. Odnosno, da riješe osnovne egzistencijalne probleme - od kupnje automobila i stana do gradnje kuće, zatim pokretanja nekog vlastitog posla na kopnu, školovanja djece ... Hrvatski pomorci u međunarodnoj plovidbi kroz svoje plaće godišnje unesu u Hrvatsku više od milijardu eura. U zemlji turizma i trgovine, velik dio tog novca usmjerava se u gradnju apartmana za iznajmljivanje, jer se mnogima to čini najmanje rizičnim ulaganjem.
„Kamo sreće da nas više plovi, pa da zarađeni novac ulažemo u razvoj rodnog kraja. Na žalost, mnogi moji suseljani vlastitu zonu komfora šire tako što djedovinu prodaju strancima, koji će sutra biti gazde njihovoj djeci i unucima,” rekao nam je s dozom gorčine i sjete mlađi pomorac iz okolice Zadra.
Foto: Dirk Spijkers, www.unsplash.com
Morao smršaviti šest kilograma da bi se ukrcao na brod
„Da bi prošao liječnički pregled prije ukrcaja na brod jedne skandinavske kompanije, morao sam smršaviti šest kilograma u desetak dana, kako bi imao traženi indeks tjelesne mase. ‘Ubio sam se’ skidajući te kilograme! U toj operaciji izgladnjivanja, trčanja i sauniranja uspio sam u zadnji tren istopiti salo i postići traženu težinu. Liječnika potvrdu da sam sposoban za plovidbu dobio sam na samo šest mjeseci, uz obrazloženje da se nalazim na granici pretilosti. Nakon ukrcaja, na brodu sam zatekao časnika Nizozemca koji se zbog prekomjerne tjelesne težine jedva kretao. Očito je da po pitanju debljine za svih ne vrijede ista pravila. U vrijeme korona krize, ukrcavalo se svakoga tko je mogao zrakoplovom doći iz svoje zemlje do luke u kojoj se nalazio brod, bez da se pritom previše pitalo koliki mu je indeks tjelesne mase,” dodao je prvi časnik stroja iz okolice Zagreba.
Podcjenjuju te i kad znaš više od njih
„Plovio sam nekoliko godina kao operater dinamičkog pozicioniranja na brodovima za održavanje vjetroelektrana uz obalu Škotske. Posadu su činili Škoti i Britanci, a ja sam bio jedini stranac. Isprva su me podcjenjivački gledali, obzirom da nisam iz njihovog govornog područja, ali kad im pokažeš da u poslu znaš više od njih malo se primire. U visoko razvijenim zemljama, u kojima možete birati dobro plaćen posao na kopnu, za plovidbu se nerijetko odlučuju svakojaki tipovi. Naravno, ima tu i vrsnih dobro obrazovanih pomoraca, ali, ponavljam, što ćeš na moru ako dobro zarađuješ na kopnu,” ispričao nam je iskusni DP operater iz Rijeke.
Šta nakon Nepalaca?
Spas preostale hrvatske proizvodnje, ironično rečeno, je započeo prije tri – četiri godine kad su naši poslodavci otkrili da postoje Nepalci, ljudi s „krova svijeta” koji su tada s puno zahvalnosti i veselja pristajali raditi za plaću od 4.500 kuna ( 600 eura). Ta zahvalnost proizlazi iz činjenice da radnik u Nepalu mjesečno zaradi od 50 do 150 eura. A što se tiče životnog standarda, u toj je zemlji san imati bicikl. I tako su „razmažene” hrvatske radnike zamijenili skromni i fanatično radišni Nepalci, te Indijci i Filipinci.
„Ti ljudi znaju do te mjere biti poslušni da čovjeku bude neugodno. Rade po cijeli dan, a zbog straha da će izgubiti posao najradije bi noćili u proizvodnoj hali,” ispričao nam je jedan splitski poduzetnik.
Nepal ima 30 milijuna stanovnika, oko deset puta više nego BiH, koji u sve većem broju rade po cijelome svijetu.Uglavnom je riječ o mladim ljudima, koji moraju platiti oko 5.000 eura nepalskim agencijama koje su im pronašle posao u Hrvatskoj. Kad je riječ o brodovima i plovidbi, Nepal nema izlaz na more, ali ima pomorski institut, na kojemu možete ostvariti svoj san te postati pomorski kapetan, a školujete se u Indiji. Dosta Nepalaca plovi na brodovima za kružna putovanja, uglavnom kao bijelo osoblje. Posebna priča su pripadnici nepalskog ratničkog plemena Gurke, koji rade kao zaštitari na brodovima za kružna putovanja, a riječ je o iskusnim bivšim profesionalnim vojnicima.
Foto: Troy Guo, www.pexels.com
Oko 900.000 časnika i 100.000 trgovačkih brodova
Hrvatska nije bogata zemlja, ali našim se ljudima ne isplati ploviti, osim po Jadranu na putničkim brodovima, ako nisu časnici. Primjerice, plaća kormilara od 1.800 eura odavno nije privlačna Hrvatima, pa preostali domaći brodari problem rješavaju zapošljavanjem stranih pomoraca. Na svijetu ima oko 900.000 pomorskih časnika koji se bore za posao na oko 100.000 trgovačkih brodova. Zbog tehnološki sve modernijih brodova, koji, među ostalim, sve manje zagađuju okoliš, mogu ploviti pomorci koji stalno usvajati nova znanja na brojnim stručnim tečajevima i treninzima. Naravno da pomorci nastoje što bolje naplatiti to stečeno znanje. Ako pomorac godišnje plovi samo čest mjeseci, onda mu se ne isplati ploviti za mjesečnu plaću manju od pet – šest tisuća eura.
Foto: Noaa, www.unsplash.com
...
