Drveni guc Dević

BN 232
| 31.12.2020 | Piše:
Ive Jurov
| Foto:
Jere Friedrich


Barka je čovjeku sve; i prokletstvo i blagoslov, i muka i najveća ljubav, i briga i veselje, a ponekad, kao u ovom slučaju, barka je čovjeku lijek

Normabel – lijek koji kao djelatnu tvar sadrži diazepam. Pripada skupini lijekova pod nazivom benzodiazepini.

Koristi se u liječenju tjeskobe (anksioznosti), nesanice udružene s tjeskobom (prvenstveno teži slučajevi nesanice, koja utječe na obavljanje uobičajenih dnevnih aktivnosti, odnosno dovodi do krajnje iscrpljenosti), mišićnog spazma (grča) i cerebralne spastičnosti. Koristi se i kao dodatak liječenju kod nekih vrsta epilepsije, kao i za sedaciju kod manjih dijagnostičkih i terapijskih postupaka.

Nuspojave: oko tri stranice sitno ispisanim nerazumljivim i uglavnom nelijepim pojavama.

 

Brod kao lijek - Normabela

 

Normabela – lijek koji kao djelatnu tvar sadrži drvo, more, ponekad sunce, iako nije nužno. Pripada skupini lijekova pod nazivom drvena barka, fenotip guc.

Koristi se u liječenju: - tjeskobe, stresa, nesanice, pospanice, iscrpljenosti, bračnih poteškoća, ljubavnih jadi… Uništava tugu, pobuđuje sreću i izaziva neobjašnjivo zadovoljstvo popraćeno Mona Lisinim zagonetnim smiješkom. U određenim slučajevima može poslužiti i kao vremenski stroj koji vraća u mladost ili neke sretne dane.

Nuspojave: Potpuni užitak i ispunjenje duše. Ponekad može izazvati umor (tjedan dana godišnje) i mamurluk (ovisno o društvu i tekućini koja se koristi za rehidraciju).

 

Mister siječnja - Prekrasne i skladne linije guca danas se ne viđaju tako često

 

Mister siječnja je jedan guc. Kao i svaka prava barka, i ova imenom priča cijelu jednu priču, o sebi i o svom trenutnom vlasniku. Ne kaže se bezvraga: - Nomen est omen! – I doista, ime jest znak koji ovu barku opisuje do zadnjega madira, i sav onaj značaj koji ona ima za svoga vlasnika. Normabela, barka koja u život donosi ono čega nam u zadnje vrijeme svima nedostaje – mir, spokoj, unutrašnju ravnotežu. I sve to na najprirodniji način, uspostavljanjem kontakta s morem onako kako se to odvajkada činilo; kroz sveto trojstvo koje čine more, drvena barka i čovjek.

 

Rodovnik - Današnja Normabela upisana je davne 1932. godine kao ribarska lađa Morski norak

 

Ali priča o ovoj barci počinje nešto ranije. Počinje u prvoj polovici prošloga stoljeća. Po papirima koje smo vidjeli, današnja je Normabela sagrađena davne 1931. godine u Komiži. Tada je nosila ime Morski norak, a upisana je kao ribarska barka.

Sve obitelji bez barke su slične, dok su priče obitelji s drvenim brodovima uvijek definirane upravo njima. Kroz drvene barke priča se priča o obiteljima. Te sage upisane u madirima i rebrima znaju ispričati nevjerojatne priče, stoga ne čudi da isto vrijedi i u ovo slučaju. Kao u nekom omnibusu mnoge su se obiteljske sudbine ispreplele s drvom ove barke, i svaka je od njih bila potpuno različita od one druge. Jedina konstanta bila je barka koja je ulazila u obiteljske živote i postajala neraskidivim dijelom njihove povijesti, bilo one davno minule, ili sadašnjosti, kako neki nazivaju prošlost u nastajanju.

Tako je ovaj prekrasni drveni guc na svom putu kroz vrijeme preplovio mnoge nevere, možda i teže od onih morskih, sve dok se nije smirio u rukama današnjega vlasnika Davora Devića. A do njega je doplovio kao umorni starac koji je željno iščekivao temeljitu obnovu. Iako je Davor čovjek koji dobro zna što je more, jer u nautici radi skoro cijeli svoj radni vijek, ono što ga ponajviše definira jest činjenica da je Davor sin brodskoga meštra, prote, kalafata, čovjeka od mora, drva, drvenih brodova, čovjeka od zanata koji je jedan dio svojih neprocjenjivih vještina i umijeća uspio prenijeti i na novi naraštaj. Radove na barci započeli su zajedno, a onda, negdje na pola puta, otac je otplovio onkraj vječnosti, i guc postaje zavjet, ujedno i barka i spomen. Barka koja potpuno mijenja život svoga vlasnika. Ima drvena barka tu moć, ona može čovjeku otvoriti oči i pomoći mu da razazna bitno od nebitnog u životu. A bitno je, kako nas je Mali princ naučio, očima nevidljivo.

Guc

Ovaj je guc dovršen negdje početkom 1932. godine u Komiži na otoku Visu. Prvu plovidbenu dozvolu dobio u svibnju 1932. u Lučkoj kapetaniji Split. Tamo piše da je ova lađa upisana u Upisnik ribarskih lađa, s lukom pripadnosti Komiža. Jedan je od rijetkih guceva iz toga doba za kojega znam da i dalje plovi, da ga se može vidjeti na jednoj od ranih prijeratnih fotografija, i da ima tako dobro dokumentiran životni put. A prošao je on put od hranitelja obitelji, preko velike brige i obiteljskoga tereta sve do ove današnje uloge broda koji liječi duh i tijelo.

 

Evergreen - Normabela je barka čije linije nikada ne stare

 

Ako bismo govorili o današnjem trendu tradicijskih barki, onda se ovaj guc baš i ne bi pretjerano dobro uklopio. Nema jarbol, pri obnovi se baš i nije do u tančine birao materijal pa tu ima i plemenitoga drva o kojem su Komižani mogli samo sanjati, pajoli su od blažujke, ima novu izvanbrodsku Hondu kao glavni pogon, ima i akumulator, a ima i kaljužnu pumpu…

Ali Normabela ni nije obnovljena da bi danas bila tehnološki starija no što je bila kad je napravljena! Brod mora služiti svome vlasniku, a ne trendovima, i možda je upravo zato ovaj guc tako poseban i vrijedan. On još jednom dokazuje da drvena barka može biti i suvremena barka, da je to barka koja će se uz relativno jednostavne zahvate savršeno prilagoditi vremenu u kojem živi. Nema plastike ili čelika koji to može! Drvena će barka i u dalekoj budućnosti zadržati jednako dobra maritimna svojstva kao što ih je oduvijek imala, i osvajati onim istim šarmom koji drvena barka jednostavno ima.

Netočna je pritom tvrdnja da stara drvena barka mora biti i zastarjela! Ne postoji nijedan zakon niti pravilo koje kaže da stara drvena barka ne smije imati i novu opremu ili neka poboljšanja koja iskustvo plovidbe čine ljepšim ili održavanje lakšim.

 

Stara ne znači i zastarjela - Tu su prekidači s osiguračima za navigacijsko svjetlo, pumpu i 12 V utičnica za punjač mobitela

 

Na Normabeli je postignuta savršena ravnoteža između klasičnoga, bezvremenskoga dizajna guca i potreba njegovoga sadašnjega vlasnika da ima jednostavnu barku koja će ga izvesti na more i vratiti mir u život. Ovo je barka koja ne poznaje riječ žurba, stoga je tu priča o brzini potpuno zalihosna. Ako ipak netko inzistira, brzina tradicijskih barki je gotovo u 100% slučajeva jednaka njihovoj duljini, a to u ovom slučaju znači 5,5 čvorova, iako će kad se Honda zavrti do kraja doseći možda čak i 6. No tu je puno značajnije da se veslajući bez previše truda plovi brzinom od oko 3 čvora, i kad se uhvati jedan fini ritam tako bi se moglo veslati satima! A kad se jednom počne veslati tada je teško stati. Znam iz iskustva, jer bio je to pravi užitak! I to je još jedna od onih lječilišnih sastavnica ove drvene barke – fizička aktivnost koju čovjek doživljava kao čast, a ne kao muku!

 

Može i na vesla - Veslanje na Normabeli podjednako je užitak kao i rekreacija

 

Tako udobna plovidba s malo energije može se zahvaliti vretenastom trupu koji je i napravljen upravo zato da se onaj komiški ribar što manje umara tijekom cjelodnevnoga veslanja. I ima takvih barki koje se lako pokreću, međutim na njima je žrtvovana stabilnost, srećom u ovom slučaju to nije tako. Normabela je vrlo stabilna barka koja po tom svojstvu čak više nalikuje gajeti nego malom virgolastom gucu. Ipak nježna rebra i krma jasno govore da je to ipak rasni guc napravljen za plovidbu, a ne za prijevoz teškog i grubog tereta. Tu su teret bili samo ljudi, riba i mokre mreže…

 

Krmeno spremište - Na krmi je malo spremište pod ključem. Vlasnik Davor Dević stoji oslonjen na katinu, najzorniji svjedok vremena u kojem je nastala ova barka

 

Pod provu - Ispod pramčane palubice ima mnogo mjesta za mjesta za ribarsku opremu i stvari za kupanje. Tu stoji i ležaj na koji se postavi nosač kišne tende

 

Danas je to barka za gušt. Barka za odlazak na more samo plovidbe radi, i s vremena na vrijeme na ribe. Tako je i posložena. Ispod prove ima mnogo mjesta za ribarsku opremu, ili pak za sve one stvari koje se danas smatraju neophodnima pri odlasku na kupanje, a u krmi je malo spremište pod ključem. Nije ono za mobitele i takve sitnice, već prvenstveno za spremnik s benzinom.

Kako je ovo sada postala barka i za ribariju i za gušt, tako se i kokpit mijenja ovisno o namjeni. Kad se ribari tada je čist i bez prepreka, a kad se plovi ili kad služi kao obiteljska barka za odlazak na kupanje, tada se tu postavlja poprečna klupa da se putnici ne žuljaju po pajolima.

 

S klupom i bez nje - Kako je ovo sada postala barka i za ribariju i za gušt, tako se i kokpit mijenja ovisno o namjeni

 

Da je ovo stari brod svjedoči katina – poprečna gredica nalik na klupu koja u krmenom dijelu drži cente kako se rebra uslijed opterećenja ne bi raširila. Novije barke nemaju katinu jer tu se obično stavljao motor. Drugi svjedok je i dubina kobilice koja je na krmi poprilično plitka kako bi barka lako mogla bordižati. A tu je i svjedok suvremenosti – nosač izvanbrodskoga motora napravljen od inoksa.

 

Drvo i inoks - A tu je i svjedok suvremenosti – nosač izvanbrodskoga motora napravljen od inoksa

 

 

Suhi pajoli - Na početku g. Dević se pohvalio suhim santinama, a onda i otkrio da je osim činjenice da je dobro kalafatana, za to zaslužna i kaljužna pumpa

Plovidba

 

Danas na motor - Danas su jedra ustupila svoje mjesto Hondi od 5 konja. Kako bi se spriječilo kopanje krme pri većim brzinama, na kavitacijsku ploču ugrađen je tzv. kitov rep

 

Pred 90 godina ovaj je guc bio pogonjen samo veslima i jedrima. Danas su jedra ustupila svoje mjesto Hondi od 5 konja. Kako bi se spriječilo kopanje krme pri većim brzinama, na kavitacijsku ploču ugrađen je tzv. kitov rep. Veli vlasnik da pomaže… Mali motor k'o mali motor… troši kao upaljač, a za potisak ionako nema problema, jer forma ovoga tipa barke je prirodna kao i linija sredozemne medvjedice! Krene čim osjeti prvi okret propele i vozi još dosta kad propela stane. Zato treba naučiti šijati na vrijeme.

Plovidba s motorom me nije veselila ni pola koliko sam bio sretan zaveslati! Za moju visinu vesla su bila malo prekratka, no ona su ionako krojena prema vlasniku, a njemu stoje kao salivena. Malo kraća vesla osim toga lakše se sakriju u barci i ne smetaju kad se plovi na motor… ili na jedra… jer tko zna, možda danas-sutra Normabela dobije i jarbol i oglavno jedro…

More i drvena barka se vole. Otvoreno i javno. I nema tu potrebe govoriti o maritimnim svojstvima barke. Tako barka treba izgledati, i tako barka treba ploviti. Sve ostalo su kompromisi koji idu nauštrb hidrodinamike. A po mom sudu i estetike.

Normabela je barka koja doista liječi. Ovaj guc, koji će koji-taj-dan napuniti svoje prvo stoljeće, i dan-danas predstavlja onaj istinski ideal barke. Ona može sve! Ona može savršeno poslužiti i za ozbiljno ribarenje, može udobno poslužiti i kao privatni otočić i odlazak na kupanje, a može biti i kao sportski rekvizit, bolji od najboljega ergometra! Pa koja to barka može!?


Morski norak

Na upisnom listu ovoga guca iz 1932. godine piše da je nosio ime Morski norak. Vele ljudi da se na Visu za gnjurca kaže norak. I ima li onda boljega imena za ribarsku barku od norka? Tko će znati gdje ima ribe, ako ne norak?

Međutim, našim pažljivijim čitateljima ime Morski norak zasigurno zvuči poznato, iako ga vjerojatno ne mogu povezati s drvenim gucom. To je potpuno razumljivo jer smo početkom 2017. godine objavili test jedne stakloplastične barke koja nosi to ime! Calafatusov Morski norak je dobio ime baš po ovom Morskom norku, sadašnjoj Normabeli. Naime, radi se o dva brata Devića čiju je mladost obilježila upravo ova barka. Jedan od njih kasnije će postati brodograditelj stakloplastične barke Morski norak, a drugi će se pak posvetiti izvorniku i postati vlasnik guca koji je veći dio svoga života proveo noseći ime Morski norak.


Tehnički podaci

  • Tip barke: guc
  • Materijal gradnje: drvo
  • Duljina: 5,4 m
  • Širina: 1,9 m
  • Visina: 0,6 m
  • Mjesto gradnje: Komiža
  • Godina gradnje: 1932.
  • Pogon:
    izvanbrodski motor Honda 5.5
    izvorno pogonjena veslima i jedrom
...