Zvukovi u moru i način na koji čovjek prekida pjesmu morskog života na interaktivnoj izložbi u Aquariumu Pula
Povodom međunarodne godine zvukova u Aquariumu Pula je tijekom 2019. god. otvorena interaktivna izložba „More zvukova“ s ciljem osvještavanja javnosti na nevidljivu povodnu buku.
Danas poznajemo preko 800 vrsta riba i beskralješnjaka koje imaju sposobnost proizvodnje zvuka. Naime, proizvodnja i opažanje zvuka igra važnu ulogu za njihovu orijentaciju, ishranu, reprodukciju i bijeg od grabežljivaca. Ostale zvukove ribe mogu proizvoditi nenamjerno tijekom promjene brzine i smjera plivanja, korištenjem mišića na plivajućem mjehuru te međusobnim trljanjem dijelova tijela. Uslijed sve većih ljudskih aktivnosti, u moru nastaju dramatične promjene – promjene koje ugrožavaju mogućnost morskih životinja, naročito morskih sisavaca da svoje populacije održavaju i preživljavaju. Najvećim akustičnim zagađivačima smatraju se komercijalni i industrijski te vojni izvori; pomorski transport, seizmička istraživanja te sonari. Posljednja znanstvena istraživanja ukazuju na promjene brzine zvuka i zbog acidifikacije (zakiseljavanja) oceana, pri čemu se brzina zvuka udvostručuje, a intenzitet slabi. Stoga se može zaključiti da utjecaj klimatskih promjena – povećanje temperature, saliniteta i kiselosti – potencijalno mijenja način na koji se zvuk širi u oceanima.
U Aquarium u Pula su postavljene audio instalacije i edukativni paneli te su uz postojeće bazene postavljene i audio snimke riba kao i ostalih morskih organizama koji se glasaju; škljocaju, rokću i pucketaju. Ispred akvarija dostupna je i projekcija dokumentarnog filma o buci u moru („Sonic Sea") koji se svakodnevno projicira na vanjskim zidinama utvrde. Može se saznati da zvuk u morskoj vodi putuje 4.4 puta brže nego u zraku, prosječnom brzinom od 1500 metara u sekundi (m/s), dok u zraku putuje tek 340 m/s, da sezonske fluktuacije temperature i saliniteta dodatno ubrzavaju zvuk, tako npr. povećanje temperature za 1 °C ubrzava putovanje zvuka za 4.5 m/s, dok ga povećanje saliniteta ubrzava za 1.3 m/s. Može se saznati da se u prosjeku ambijentalni zvukovi u moru kreću u rasponu od 20 do 80 decibela (1 µPa) ali i da se tijekom zadnjih desetljeća zbog mnogih ljudskih aktivnosti kao što je pomorski promet pojačao za 12 dB iznad prirodne razine, dok zbog komercijalnih ili vojnih aktivnosti i do 250 dB (1 µPa).
GLASANJE RAKA SAMCA
Frekvencija glasanja: 6-8 kHz
Rakovi samci posjeduju niz stridulacijskih organa (zrikala) pomoću kojih proizvode akustične signale. Cvrkut raka samca nalikuje na zvuk škripanja ili piskutanja. Ovakvi zvukovi nastaju trenjem između tijela raka i njegove ljušture. Uzevši raka samca u ruku, njegovo glasanje možemo osjetiti prijenosom vibracija na naše prste. Cvrkut raka samca smatra se načinom komunikacije s drugim organizmima, iako uobičajno proizvodi zvukove tijekom agresivnih susreta u njegovom prirodnom okolišu. Rak samac proizvodnjom zvukova brani i svoj teritorij te se oglašava na približavanje drugih znatiželjnih rakova.
...