NAJNOVIJI OGLASI:
Brod za jednodnevni izlet 
0 EUR
;   My way 
0 EUR
;   Skarda 
0 EUR
;   Gib Sea 106 
25 EUR
;   Jahta za iznajmljivanje ili osobne potrebe 
499.000 EUR
;   Cobia 256 Coastal Deck + Honda 150 KS 
21.000 EUR
;   Povlastica za rampon 
0 EUR
;   Artigiana Batelli 470 + Honda 40/50 EFI 
7.000 EUR
;   Turistički katamaran 
55.000 EUR
;   Turistički aluminijumski katamaran 
220.000 EUR
;   Tornado 8,5 
55.000 EUR
;   Barka 
2.200 EUR
;   Brod za izlete 
95.000 EUR
;   Mercury 4 KSza djelove 
1.500 EUR
;   Quicksilver Activ 555 Open 
14.000 EUR
;   Izletnički brod 
40 EUR
;   Volvo Penta MD11C 
500 EUR
;   Brod za jednodnevne izlete 
0 EUR
;   Dumi 
300 EUR
;   Hidraulična kopča Twin Disc MG5061 
8.000 EUR
;   Plastično korito 
30.000 EUR
;   Nanni 40 KS 
1.350 EUR
;   M/B Zvjezdica 
0 EUR
;   Beneteau Flyer 650 WA 
19.900 EUR
;   Terhi Big Fun 
7.900 EUR
;   Remorker ( GUC ) za prijevoz tereta 
50.000 EUR
;   Jedrilica Samba Show 29 
11 EUR
;   Jeanneau Islander 750 
19.000 EUR
;   Yamaha 3 Malta 
500 EUR
;   Yamaha F25AMHL 
2.300 EUR
;  

Vez naš svakidašnji

Nadali smo se da će zima završiti kako je i započela, bez zime, ali kraj veljače ipak je pokazao da smo još daleko od globalnog zatopljenja. Temperature su bile debelo ispod nule i spasile ledene kape na polovima, a to pak znači da morska razina neće tako brzo porasti i potopiti naše lučice.

Dakle možete i dalje bez brige kupovati, prodavati i održavati svoje vezove. Nove nažalost nećete vidjeti, osim možda u marinama, a i njih nema puno. Osigurati vez u nekoj od lučica ravno je dobitku na lutriji!

Davno je prošlo vrijeme kad smo mislili da je obala samo naša i da možemo za sebe i svoje bližnje zajedničkim snagama izgraditi neku lučicu, dograditi lukobran... Sada su tu veliki igrači i državna administracija, sve je pod koncesijama, zatvoreno ogradama, zabranama i pravilima za koja nismo ni mislili da mogu postojati. Na Jadranu ima sve više plovila, posebno onih za čarter. Preko 140.000 plovila je u vlasništvu naših državljana, i kada se sve to u ljetnim mjesecima otisne na more, gužve postaju sve veće. Ulaskom u Europsku uniju izjednačila su se prava i uvjeti za sve nautičare iz EU, slijedom toga izjednačene su i godišnje naknade za iste kategorije plovila. Mora samo imati važeću plovidbenu dozvolu, i plaćene sve pristojbe i osiguranja. Ne zaboravite i boravišnu pristojbu za vrijeme plovidbe i dozvolu za voditelja brodice.

Nažalost strani nautičari često postaju vlasnici plovidbene dozvole, a da brodom nisu nikada ni zaplovili. Treba li reći kako to nije dobro? Jer i Jadran, kao i sva mora na svijetu ima svoje svijetle ali i tamne trenutke. Neiskustvo često rezultira nesrećama, i ugrožava ne samo njihov brod i posadu, nego i ostale sudionike u plovidbi, i one koji ih spašavaju. Zato treba imati na umu da najveću odgovornost za sigurnost na moru imaju skiper i njegova posada. Kad ste u pogibelji ili znate da drugima prijeti opasnost morate znati kome i kako se obratiti. Oboružajte se informacijama o službi traganja i spašavanja na moru, lučkim kapetanijama... Na nama kao domaćinima je da dobro znamo pravila i bonton ponašanja na moru, pratimo vremensku prognozu, gdje se smije, a gdje ne smije sidriti... i onda da savjetom pomognemo onima koji manje znaju.

Za one koji tek namjeravaju kupiti plovilo situacija i nije tako ružičasta. Njihov prvi problem je vez, a prosječnom Hrvatu vez treba za barku od 6 do 8 metara. Oni koji imaju plovila od 10 i više metara sigurno već imaju vez u nekoj od marina.

Upravo je završio 27. Zagrebački sajam nautike, gdje je kao i prethodnih godina prezentirana bogata nautička ponuda, brodova, opreme i usluga na cijelom Jadranu. No uzlet brodogradnje, posebno domaće, ali i ukupna prodaja svih rekreacijskih plovila uzročno je povezana s brojem dostupnih vezova. Mnogo je ljudi koji bi se vrlo brzo odlučili za kupnju plovila, samo kad bi mogli osigurati vez, možda čak i ne cjelogodišnji, dovoljni bi bili i samo sezonski! Ali toga nema, a cijene veza i usluga u marinama su za većinu domaćih nautičara previsoke pa mnogi već u startu odustaju od kupovine. Činjenica da marina i vezova u njima ima sve više, i da je samo u posljednjih par godina izgrađeno desetak novih, ali u njima je najmanje domaćih nautičara.

Međutim vezova primjerenih jeftinijih uvjetno rečeno komunalnih vezova kronično nedostaje.

Prosječna dužina onih 140.000 hrvatskih plovila je oko 6 metara, i za njih ne trebaju ni velika ni duboka privezišta. Sigurno je da postoji i mogućnost proširenja postojećih, uvjetno rečeno, komunalnih vezova. Nisu tu u pitanju velike investicije, najveći je problem u administrativnom rješavanju ovog problema i reguliranju statusa pomorskog dobra. I kod izgradnje marina koje su u privatnom vlasništvo procedure su složene i dugotrajne. Zato bi trebalo osmisliti modele izgradnje jednostavnih vezova za domaće nautičare ili proširenje postojećih lučica, jer to bi bio pravi poticaj i hrvatskoj maloj brodogradnji, ali i cijeloj nautičkoj industriji.


26.2.2018 | 536 pogleda | Piše:
Marko Cvitanić

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se". Postavke kolačića mogu se konfigurirati u vašem web pregledniku, a više informacija potražite ovdje. Slažem se