Učiti, učiti i samo učiti

Da se razumijemo, ne prizivam niti neka prošla vremena niti ljude, ali mi je baš legla ova legendarna izjava u naslovu. Mnogi su je kopirali jer je baš primjenjiva, i da bi stvari funkcionirale, da ne bi živjeli u neznanju potrebno je savladavati nova znanja i stalno učiti.

Razlika između pametnih i onih manje pametnih je da su ovi prvi spremni učiti. Učeni su pametni i njima je teže manipulirati nego neukima. No da se ja vratim na ono što sam htio reći. Učiti o moru, učiti o plovidbi i zaštiti okoliša, sve bi to trebala biti naša dužnost kao zaljubljenike u more i plovidbu. Ako se znanjem nećemo suprotstaviti svemu onome što ugrožava održivost našeg mora i naše skoro 1800 km duge obale, ne znam čime ćemo. Možemo more čuvati stavom i akcijom, ali što će nam i stav i akcije ako nemamo znanje. Dugogodišnje zanemarivanje, dugogodišnji nemar koji prati „Hrvate i more” doveo je do uništene i devastirane obale, opustošenog ribljeg fonda. Bio sam prošli mjesec u Finskoj, između ostalog i na sajmu nautike u Helsinkiju (izvještaj u ovom broju) i vidim da red koji imaju nije posljedica samo uređenosti sustava u kojem žive nego i znanja. S toliko ljetnih vikend kuća po jezerima i morskoj obali oni i dalje imaju čisto more i uređen okoliš. Nema isprike da tako ne bude i kod nas. Nema isprike da se dozvoljava modernoj arhitekturi da sustavno uništava vizuru Mediterana, kamenih kuća i kamena u gradnji. 

S druge strane proglasili smo puno zakona i pravilnika koji služe kako bismo stvar doveli u red. Odredili smo tako mnoga područja na moru i oko njega koja smo zaštitili i u kojima bi trebali vrijediti posebni zakoni, prvenstveno oni o zaštiti prirode i morskog okoliša. Proglasili smo i isključivi gospodarski pojas za koji sam siguran da ga vjerojatno ne bi proglasili da to nisu napravili i naši susjedi Talijani. Sva ta zaštićena područja i područja od posebnog interesa za sve nas, ali i naše goste i strane nautičare vjerojatno bi svima trebala biti važna. No znače li nam ona nešto, ili barem znači li svima njihova zaštita jednako? 

Učenje i znanje za sobom u dobroj mjeri povlače odgovornost, a možda ju je najbolje pokušati usaditi najmlađima. Postoji nešto što se zove „Oceanska pismenost”, nju se smatra ključnom za ostvarivanje ciljeva definiranih kroz projekt desetljeće znanosti o oceanima i UN-ove ciljeve održivog razvoja. Nedavno su kod nas objavljeni rezultati znanstvenog rada o oceanskoj pismenosti među našim školarcima. Pokušat ću saznati više o rezultatima ovog rada, a to ćemo vjerojatno i podijeliti s vama u nekom od sljedećih brojeva. Završit ću s mladima, ako ih dovoljno ne iskvarimo s navikama koje su dovele do ovog stanja mogli bi možda u neko dogledno vrijeme imati neki ljepši Jadran. I ne ovo nije neka utopija.  

Ugodno čitanje novog broja Burze Nautike želi vam urednik!

1.3.2024 | 118 pogleda | Piše:
Krunoslav Mihić
| Foto:
Burza Nautike

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više