U Hrvatskoj još uvijek postoje marine i kampovi koji ne vode brigu o otpadnim vodama
I dok cijeli svijet sluša ekološki snažne poruke sa svjetske klimatske konferencije UN-a u Glasgowu, nažalost u mnogim "malim" protokolima i provedbama "zelenih" odredbi smo i dalje u globalu - manji nego što bismo trebali biti. Jedna od tema koja svakako zaslužuje pozornost jest i problematika pročišćavanja otpadnih voda. Stoga smo o ovoj temi razgovarali s referentnim stručnjakom mr. sc. Dariom Mamilovićem, dipl. ing. kem. teh. koji je, osim stručnih znanja, praktično odgovoran i za uspjeh tvrtke Eko projekt iz okolice Rijeke koja se unatrag 15 godina prometnula u jednog od vodećih proizvođača uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Odmah na početku, Mamilović je kao poznavatelj zakonske regulative i pratećih pravilnika jasan: u ugovore o koncesiji potrebno je ugraditi elemente monitoringa i zaštite samog pomorskog dobra! Naime, po njegovom je mišljenju i iskustvu pomorsko dobro posebno osjetljivo područje jer njegovim nepravilnim korištenjem može se napraviti nepopravljiva šteta, za što je, po njegovom mišljenju, najbolji primjer Bakarski zaljev. Stoga je, smatra Mamilović, jako važno uskladiti različite interese i različite zakonske obveze, a sve u cilju zaštite i očuvanja okoliša. Kao veliki problem naš sugovornik navodi i ispuštanje veće količine nepročišćenih voda u more sa strane gradova i naseljenih mjesta čime dolazi do razrjeđenja i biološke razgradnje tzv. postupaka autopurifikacije ili samo pročišćavanja: - To je i mogla biti znanstvena ili tehnička opcija prije 30-40 godina, ali danas kada u primjenu ulaze iz dana u dan nove teško razgradive ili nerazgradive tvari kroz sredstva za pranje to je po mojoj procijeni velika zabluda. Činjenica je da Istra kao razvijeni dio Hrvatske i kao regija u kojoj tijekom ljeta boravi i nekoliko puta veći broj gostiju od stanovnika, danas 2021. nema gotovo niti jedan komunalno gradski biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koji je lociran u gradu uz more. Svi su uređaji biološkog tipa u unutrašnjosti Istre (Labin, Pazin, Buzet, Buje itd.), navodi Mamilović što dokazuje loš primjer čuvanja morskog okoliša i pomorskog dobra.
Kompletan uređaj - kontejner za pročišćavanje otpadnih voda sa prališta marina
Kakvo je stanje u kampovima i marinama po Hrvatskoj što se tiče korištenja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda?
Stanje na terenu je raznoliko. Nisam upućen u točne brojke, ali koliko znam ima još dosta kampova i nautičkih marina kod kojih je prisutan nedostatak odgovarajućih uređaja za pročišćavanje, a posebno imajući u vidu i rastući trend u turizmu gdje iz godine u godinu nastaju novi kapaciteti. Sustav zbrinjavanja vode je zakonski prihvaćen, ali je stanje na terenu drugačije. Naime, svaki takav objekt bi trebao imati vodopravnu dozvolu temeljem koje se definiraju svi relevantni parametri zaštite okoliša, propisuje izrada analize pročišćenih otpadnih voda i obračunava vodopravna naknada za ispuštanje pročišćenih ili nedovoljno pročišćenih otpadnih voda. Ta vodopravna naknada bi trebala biti motiv za izgradnju efikasnih i dimenzioniranih uređaja.
Spomenuli ste i opasnost tzv. sporih rješenja u zadovoljavanju zakona?
Vrlo često su nosioci koncesija kampova velike i financijski jake privatne tvrtke koji si ne smiju dozvoliti problem s inspekcijskim službama, pogotovo u srcu sezone pa onda biraju brza rješenja, tehnički i financijski ispravne sisteme pročišćavanja otpadnih voda, čime zadovoljavaju zakonske obveze i čuvaju okoliš. Time brzo i efikasno rješavaju svoj problem, ali i čuvaju okoliš. Svjesni činjenice da u tom okolišu ostvaruju dobit, brend i razvoj tvrtke. S druge strane kod gradskih komunalnih poduzeća mehanizam odabira izvođača i sve procedure oko natječaja jako usporavaju procese na štetu okoliša.
Unutrašnjost fizikalno kemijskog uređaja
Možete li ukratko definirati štetnost od lošeg ili nedostajućeg zbrinjavanja otpadnih voda u segmentu nautike i turizma općenito?
Štetnosti voda od pranja brodica i skidanja antifouling premaza je u činjenici da se tako ispuštaju teški metali od kojih je posebno značajan i opasan bakar. Za razliku od razgradivih organskih tvari teški metali ne nestaju, oni zaostaju u okolišu i to ili u moru, ili u podmorskom talogu, ili završavaju u ribama i morskim organizmima što nam se onda vraća na stol. Štetnosti fekalno sanitarnih otpadnih voda su u smislu mikrobiološkog onečišćenja za ljude i štetnosti unosa onečišćenih otpadnih voda kojima se potiče rast algi i smanjenje lokalne koncentracije kisika u moru. Velika sreća je što je naše more dosta čisto pa ovakva ponašanja bivaju, za sada, sanirana od same prirode. Ipak, ono što posebno ohrabruje kod ovoga jest da ga više ne kupuju samo "profitabilni" vlasnici već i ribarska društva uz pomoć EU sredstava što govori u prilog općeg sazrijevanja osjećaja za okoliš, smatra Mamilović.
Sustav razvoda zraka za biološke uređaje
Za kraj, osim zakonske obveze i očitih benefita u ovom dijelu brige za okoliš, koje su po Vašem mišljenju dodatne prednosti korištenja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
Osim zaštite okoliša i zdravlja ljudi potvrđujemo svoju ljudsku stranu osobe dobrog kućnog odgoja. Naravno ne radi se samo o vodama tu je i pitanje otpada, pitanje kakvoće zraka, pitanje zelenih površina i očuvanja osjećaja ugodnog okruženja. Osim toga, jedna od pozitivnih stvari je korištenje pročišćenih voda za zalijevanje i održavanje zelenog okoliša. To je vrlo kompleksa tema i još nije definirana zakonom, jer nije svejedno gdje se i na koji način koristi pročišćena voda. Osobno smatram da je za primjenu otpadne vode za zalijevanje potrebno i strogo praćenje mikrobiološke kakvoće takvih voda što za sada isto nije praksa niti postoje odgovarajuće smjernice. Svima je valjda jasno da će cijena vode biti iz dana u dan sve viša i da korištenje vode mora biti racionalno.
...
