U Dubrovniku su održani prvi „Dani hrvatskih luka“ događaja kojemu je domaćin Lučka uprava Dubrovnik
Dvodnevni susret predstavnika lučkih uprava, županijskih lučkih uprava, lučkih koncesionara, Ministarstva mora, stručnjaka s pomorskih učilišta, nautičkog turizma, industrije krstarenja i logistike uz organizacije poput MED Cruisea i CLIA-e u dva dana su održane brojne panel rasprave i prezentacije s ciljem promoviranja važnosti hrvatskih luka za nacionalno i regionalno gospodarstvo, predstavljanja inovacija i novih projekata u lučkoj industriji te stvaranja platforme za razmjenu znanja i iskustava među sudionicima. Na jednom mjestu našli su se skoro svi koji nešto znače u lučkom biznisu u Republici Hrvatskoj, ali i šire.
Dane hrvatskih luka organizirala je lučka uprava Dubrovnik uz pomoć tvrtke Dalmatia Aeterena d.o.o., a bila je to prilika da se na jednom mjestu nađu svi koji se bave morskim lukama, logistikom i nautičkim turizmom. Lučka uprava Dubrovnik se potrudila okupiti sve dionike u ovim važnim ekonomskim granama – akademski sektor, gospodarstvo i javnu upravu. Pa su se tako glavnom organizatoru Lučkoj upravi Dubrovnik kao partneri na ovom skupu pridružili: ACI d.d., Zračna luka Ruđer Bošković, Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, HGK, Luka Dubrovnik, LU Korčula, ŽLU Vela Luka, Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, ŽLU Dubrovnik te LU Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Ploče.
Prvi „Dana hrvatskih luka" stavio je fokus na infrastrukturu, suradnju s jedinicama lokalne samouprave te utjecaju kruzing i nautičkog turizma na stanovništvo i život u destinaciji, uz moderatore Alena Jugovića, Kristijana Pavića i Jadrana Kapora. Održana su 4 panela:
Uloga lučkih uprava u održivom razvoju obale i pomorskog prometa (Tomislav Batur, Ivica Pintur, Željko Knežević, Luka Vukić, Blaž Pezo)
Poticanje održivog razvoja turizma kroz luke i lučke uprave (Nebojša Stojčić, Marijana Iviček, Agata Dajčić, Mato Franković, Vlado Frančić, Kristijan Pavić)
Uloga regija i turističkih zajednica u održivom razvoju nautičkog turizma i luka (Julijo Srgota, Ivo Klaić, Ana Hrnić, Krešimir Laštro)
Izazovi i prilike za budućnost održivog razvoja luka i nautičkog turizma (Donald Schiozzi, Alen Jugović, Juraj Bukša, Lovorko Lučić)
Lučka infrastruktura i njena povezanost s međunarodnim tržištem (Filip Rogošić, Denis Vukorepa, Davor Škibola, Damir Tomasović, Paško Dželalija)
Izazovi i prilike za razvoj malih i srednjih luka (Kristina Reja, Alen Jugović, Joško Šupe, Antun Banovac, Luko Piplica).
Uz navedene panele održana su i dva predavanja s naslovom SeaClear - Dunea: Autonomni heterogeni robotski sustav za prikupljanje otpada s morskog dna te Pametne luke: Kako vremenski pomaknute inspekcije mijenjaju upravljanje podmorskom infrastrukturom ?
Drugi dan se bazirao na temama vezanim uz Sigurnost i zaštitu u pomorskom prometu, Razvoj pametnih i zelenih luka - oksimoron ili komplementarnost ? te Prekogranične mogućnosti za jadranske luke kroz Interreg Italija-Hrvatska projekte. Uz navedene panele održano je i nekoliko sponzorskih prezentacija kao i prezentacija europskih istraživačkih projekata.
Za čitatelje Burze nautike najzanimljivije teme su ipak bile na stručnim panelima u svezi održivosti nautičkog turizma te malih i srednjih luka s nautičkim vezovima. Na navedene teme govorili su predsjednik uprave ACI-ja Kristijan Pavić, direktor nautike u ACI d.d. Juraj Bukša, Lovorko Lučić osnivač i direktor tvrtke Adriatic Services LTD, bivši ravnatelj lučke uprave Rovinj Donald Schiozzi, Luko Piplica , vlasnik i član društva Ambasador Travel d.o.o. te Kristina Reja, predstavnica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. Raspravu je moderirao prof. Alen Jugović pa smo i njega zamolili par zaključaka i impresija u svezi navedene rasprave.
Profesor Jugović je u uvodu istaknuo da nautički turizam u Hrvatskoj kontinuirano raste, ali istovremeno donosi ekološke izazove, uključujući povećano onečišćenje mora, pritisak na sidrišta i opterećenje priobalnih zajednica i da je stoga ključno pronaći ravnotežu između gospodarskog razvoja i zaštite okoliša kroz pametno upravljanje resursima, regulaciju sidrišta i edukaciju nautičara. S obzirom da su za provedbu istoga potrebna značajna financijska sredstva postavilo se pitanje koje su to financijske i regulatorne prepreke koje najviše koče investicije u modernizaciju i ekološku tranziciju hrvatskih luka i marina ? Na to pitanje Juraj Bukša je izjavio da su to najčešće administrativni procesi i regulatorne prepreke, na njega se nadovezao Donald Schiozzi koji je istaknuo da uz to su i dostupnost financiranja, bilo putem EU fondova ili privatnih investicija, ali oboje su mišljenja da i jedno i drugo postavlja izazove u prijelazu na održive tehnologije. Na ovo pitanje nadovezao se predsjednik uprave ACI d.d. istaknuvši da što se tiče marina i ulaganja u njih najveća prepreka je i dalje potencijalno produženje koncesijskih ugovora jer za značajnija ulaganja potrebno je i veće investicijsko razdoblje od ovoga što je ostalo u ovom koncesijskom periodu. Do kraja konferencija nije se dobio konkretan odgovor na to pitanje pa ćemo za isto morati sačekati neku drugu konferenciju.
Ujedno smo pitali profesora Jugovića da li prema njemu Hrvatska može postati lider u digitalizaciji i „pametnim lukama” u Mediteranu, i koje korake trebamo poduzeti kako bismo to postigli? Njegovo mišljenje je da i sada Hrvatska je među vodećim državama u primjeni navedenih tehnologija, te da daljnjom digitalizacijom i automatizacijom možemo povećati efikasnosti i održivosti luka te da je nužno da sve naše luke postanu „Pametne luke" na način da koriste tehnologije poput umjetne inteligencije (AI), IoT sustava i blockchaina za optimizaciju prometa, praćenje emisija i bolje upravljanje resursima. Hrvatska ima potencijal postati regionalni lider u ovom segmentu, ali pitanje i dalje ostaje koliko smo spremni za takav iskorak posebice uzevši u obzir gore navedene prepreke.
Posebna rasprava se pokrenula u svezi poticanja veće suradnju između javnog i privatnog sektora u razvoju luka i nautičkog turizma, produženja turističke sezone te razvoja turističkih destinacija. Na isto se osvrnuo Luko Piplica koji je istaknuo da javno-privatna partnerstva već sada ubrzavaju razvoj lučke infrastrukture i nautičkog turizma, ali ključni izazov i dalje ostaje kako osigurati transparentnost i dugoročne koristi za lokalnu zajednicu. Balans između privatnih interesa i javnog dobra iznimno je važan kako bi se osigurala održivost svih korisnika. Što se tiče produženja sezone zanimljiv prijedlog je dao Lovorko Lučić osnivač i direktor tvrtke Adriatic Services LTD koji je istaknuo da za isto je potrebno bolje povezati marine s malim brodogradilištima i specijaliziranim radionicama te uspostaviti zimske programe održavanja koji će motivirati vlasnike jahti i charter tvrtke da brodove ostavljaju u Hrvatskoj. Pa tako smatra da bi predsezonska priprema brodova mogla započeti ranije od ožujka ili travanja, a podsezona od rujna do studenog uz određene poticaje za vlasnike (popusti, dodatne usluge i sl.) čime se omogućava bolja popunjenost kapaciteta tijekom cijele godine. Na isto se nadovezala i gospođica Kristina Reja koja je istaknula da lučke destinacije igraju ključnu ulogu u stvaranju cjelogodišnje turističke ponude, ali da se nažalost nautički turizam i dalje percipira kao sezonska djelatnost. Gosp. Bukša je nadodao da produženje sezone se može postići i integracijom marina i luka s lokalnim atrakcijama, gastronomsko-kulturnim turizmom te posebnim eventima.
Na temu u svezi kakva je budućnost alternativnih goriva i održivih tehnologija u nautičkom turizmu, i jesmo li kao industrija spremni na tranziciju prema zelenim energijama ? Stručnjaci na panelu su zaključili da pomorska industrija sve više razmatra alternative fosilnim gorivima, poput vodika, električne energije i sintetičkih goriva. Ujedno ne treba ni zaboraviti i na klimatske promjene koje već sada imaju mjerljiv utjecaj na luke i pomorski promet, a sve češći ekstremni vremenski uvjeti zahtijevaju prilagodbu infrastrukture. Luka koja nije spremna na klimatske izazove riskira gubitak konkurentnosti. No, ključni izazov i dalje ostaje infrastrukturna prilagodba luka i marina te financijska isplativost prijelaza na nove tehnologije.
Zaključak u svezi održanih panela na temu nautičkog turizma iznio nam je profesor Alen Jugović koji je istaknuo da je sigurno da su pred nama izazovna vremena koja će obilježiti transformacija prema održivom razvoju te javno-privatna partnerstva koja mogu ubrzati razvoj lučke infrastrukture i nautičkog turizma uz osiguranje transparentnosti i dugoročne koristi za lokalne zajednice. Balans između privatnih interesa i javnog dobra iznimno je važan kako bi se osigurala održivost projekata u nautičkom turizmu.
