Što bi mi bez EU?

Kada smo na referendumu odlučivali želimo li biti članica Europske unije ili ne, odlučili smo naravno da to želimo. Bilo je tu puno diskusija treba li nam to, želimo li biti svoji na svome, kome je to u cilju. S članstvom u EU smo dobili i prava i obaveze, a prije svega trebalo je puno toga prilagoditi prije samog ulaska u obitelj većine europskih država. Ne znam za vas, ali ja sam se premišljao treba li nam to, što mi imamo od toga. Da smo mi neka jaka i financijski stabilna država, poput recimo Norveške ili Švicarske to ne bi bio problem, no mi smo jedna Hrvatska, mala zemlja s juga Europe kojoj je bolje možda da nije sama i kojoj je bolje da ima ovakvu vrstu zaštite. Da nismo ušli u EU bilo bi više kaosa i nereda, više kriminala. A i nije da smo imali neki izbor, ili si u EU ili si građanin drugog reda, pa ti biraj. EU nam je, priznali mi to ili ne podigla standard i uvela red koji sami ne bi mogli napraviti. I još jednu stvar nam je donijelo članstvo u EU, realizaciju projekata koje bi teško sami financirali.

Čak 25 projekata razvoja i dogradnji luka na području cijele naše obale započeto je 2023. godine. Manjim dijelom kroz sredstva županijskih proračuna, a kao posljedica prihoda od pomorskog dobra, a većim dijelom kroz europske fondove za kapitalne investicije u lučku infrastrukturu. Svih osam lučkih uprava pokrenulo je 25 velikih projekata koje je bilo nužno napraviti. Ovo su projekti kojima je cilj poboljšanje sigurnosti, unaprijeđenje prometnog dijela luka, a kako bi se u javnom brodskom prometu podigla razina sigurnosti. Paralelno s ovim velikim projektima išli su i idu projekti razvoja i dogradnje lučica koje teku svojom dinamikom. U nekim područjima se gradi i ulaže jako, i to se vidi, a u nekima recimo na duljini obale i od 15-ak NM nema ni benzinske crpke, a zadnji vez je napravljen davnih godina. Možda prepoznajete sebe u ovoj priči dok tražite vez ili samo želite natočiti gorivo u svoj brod, ili možda trebate izvaditi brod da bi obnovili antifouling. Ako u cestovnoj infrastrukturi postoji mreža benzinskih crpki, odmorišta, parkirališta i to je svojevrstan standard zašto tako nešto ne bi bilo standardizirano i na našoj obali i otocima? Što bi sve trebalo biti uključeno? 

Pa optimalan broj vezova, sidrišta, bova, crpki s gorivom, marina, i sve druge infrastrukture za normalno funkcioniranje nautičkog prometa, te prometa i funkcioniranja brodica za osobne potrebe. S ljetom, Jadranom će zaploviti popriličan broj domaćih i stranih plovila, što čartera što vlasničkih brodica i da bi se mogli zvati turističkom nautičkom velesilom čekanje ispred pumpe goriva ne bi smjelo trajati satima. Dok se to ne riješi, naoružajte se strpljenjem i pročitajte koji članak iz novog broja Burze Nautike.

2.7.2024 | 63 pogleda | Piše:
Krunoslav Mihić
| Foto:
Burza Nautike

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više