Ronjenje je evoluiralo u biznis, a ljudsko tijelo je ostalo isto
BN 264„ Završni ispit iz ronjenja je te 1975. podrazumijevao zaron na dubinu od 10 metara, gdje je svaki od nas polaznika sa sebe morao skinuti i ostaviti na morskom dnu pojas s olovom, bocu sa zrakom, masku i peraje te izroniti na površinu. Potom smo morali zaroniti natrag do ostavljene opreme te ju staviti na sebe. Kad si neiskusan i zbunjen, pa ako te još uhvati panika, ne znaš što bi u tom trenutku prvo pograbio, dal’ pojas s olovom ili regulator da udahneš zrak, ili masku, a tu su još i peraje,“ prisjetio se svog ronilačkog ispita položenog prije 56 godina riječki instruktor ronjenja Josip Bilić (68)
Ronjenje je u zadnjih dvadesetak godina postalo jedna od najpopularnijih ekstremnih turističkih aktivnosti kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Najniža dobna granica za polaznike tečaja za ronjenje je sada 10 godina, dok je nekada u bivšoj nam državi bila 18 godina. Naravno da je u zadnjih nekoliko desetljeća ronilačka oprema tehnološki postala puno bolja i sigurnija nego što je to bila ranije, ali odlazak u podmorje uvijek krije brojne opasnosti. S obzirom na činjenicu da su današnji turisti uglavnom nestrpljiva čeljad koja želi u što kraćem vremenskom razdoblju doživjeti što više uzbuđenja uz što manji rizik. Svi žele „komprimirati" što više svojih adrenalinskih akcija doživljenih za vrijeme godišnjeg odmora, a pot ... (više uz pretplatu)
