Pomorkinje: Od bića koje “donosi nesreću” do časnica i kapetanica brodova, uključujući i nosač zrakoplova
BN 272Žene koje plove u svojstvu časnica ranijih smo godina uglavnom susretali na trajektima i brodovima za kružna putovanja. Sada ih sve više plovi na trgovačkim brodovima u svojstvu kako časnice palube tako i stroja. Bez obzira na to što u ovom trenutku žene čine svega dva posto radne snage u svjetskom pomorstvu, možemo sa sigurnošću reći da je taj mali postotak početak kraja dominacije muškaraca na trgovačkim brodovima. Prisustvo časnica u većem broju na trgovačkim brodovima započelo je prije 30 godina, a danas je već u pomorskim krugovima poznato da su primjerice Filipinke i Turkinje odlične časnice palube i stroja. Plovidba više nije muka i patnja kao prije 100 godina, jer brodovi su tehnološki sve sofisticiraniji, a život pomoraca drastično se promijenio pojavom modernih telekomunikacijskih veza. Ono što je u svemu tome možda i najvažnije, promiče se rodna ravnopravnost u pomorstvu. Iako su tehnološke promjene još uvijek puno brže nego one koje bi trebale osigurati poštivanje prava žena, iz dana u dan na brodovima je sve više žena časnica i kapetanica.
Plovidba je oduvijek bila te u znatnoj mjeri i ostala vrlo zahtjevan posao, "rezerviran” za muškarce od kad je mora i brodova. Kroz to vrijeme jedino su imena brodova bila ženska. Naposljetku, ne kaže se bez razloga, ako možeš raditi pod pritiskom, rođen si za brod. Pomorstvo je odavno lišeno romantike, jer danas brodovi stižu u luke točno na minutu prema redu plovidbe. Pritom je stres dio svakodnevice, posebice časnika koji su uglavnom preopterećeni poslom, a to znači kronično premoreni. Zato ne čudi što mnogi časnici bježe s trgovačkih brodova na manje za plovidbu zahtjevne kruzere ili pronalaze posao na kopnu, kako bi sačuvali zdravlje. Naposljetku, zanimanje mladića za pomorske škole sve je manje, pogotovo u zemljama s višim životnim standardom, jer ipak im je draža velika zona komfora nego dobra plaća bez komfora. Sreća za brodovlasnike je da još uvijek ima puno zemalja u kojima ljudi kao jedini pošteni izlaz iz siromaštva vide plovidbu. Jer, osobama koje od djetinjstva žive u siromaštvu, plovidba i rad na brodu su ona ljepša strana života. Dominaciji muškaraca u pomorskoj industriji polako dolazi kraj, jer stvari se vremenom mijenjaju, uključujući i kulturu zapošljavanja u pomorstvu temeljenu na ulozi žene u društvu pa danas dva posto svjetske pomorske radne snage čine žene. Uz to, u praksi se pokazalo da žene podnose pritisak u najmanju ruku jednako dobro kao i muškarci. Na brodovima za krstarenja 20 % časničkog kadra čine žene, od kojih su tri posto zapovjednice. Simboličan, ali obećavajući postotak. Jer, ne raste broj časnica i kapetanica samo na trajektima i brodovima za kružna putovanja, već i na trgovačkim te offshore odobalnim brodovima. Treba reći da mnoge zemlje još prije par desetljeća nisu ženama zakonom dozvoljavale da se školuju za pomorske časnice. Žene su postale svjesne vlastitih mogućnosti, odnosno nema tog cilja koji one ne mogu ostvariti. Sve u skladu s izrekom: "U budućnosti neće biti ženskih vođa, već samo vođe”. Da je doista tako, kad je riječ o plovidbi, najbolje svjedoči sjajna vojna karijera Amerikanke Amy Bauerschmidt koja je 2021. godine postala prva žena zapovjednica nosača zrakoplova, a prethodno je bila izvrsna pilotkinja helikoptera na američkim ratnim brodovima (priču o Amy možete pročitati na kraju ovog teksta). Sposobnosti žena pomorkinja sve su više svjesni i mnogi brodari, koji im s puno ozbiljnosti jamče svjetlu budućnost po pitanju života i rada, od razvoja karijere i dobre plaće do podrške i zaštite kada odluče zasnovati obitelj te imati djecu. Jer, kad imaš obitelj nije ni muškarcima lako ploviti te organizirati život na kopnu, a kamoli ženama. Ustvari, ženama je to bez podrške poslodavca skoro pa nemoguće.
Trenutno na svjetskom pomoračkom tržištu ima 1,9 milijuna pomoraca, od kojih 860.000 časnika.Većina ih plovi na 150.000 trgovačkih brodova, uglavnom u vlasništvu 500 većih brodarskih tvrtki, koje vape za kvalitetnim časnicima. Samo u EU svake godine nedostaje 30.000 novih pomorskih časnika, a privlačenjem žena u pomorstvo taj problem bi se barem donekle mogao ublažiti. Veliki je to problem, jer danas se više od 80% svjetske trgovine odvija morskim putem. Važno je spomenuti i industriju krstarenja, koja ima oko 500 velikih kruzera, a upravo je plovidba na tim brodovima vrlo privlačna mladim ljudima. Jer, ljepše je na radnom mjestu nositi bijelu uniformu i raditi u "turističkom” okruženju kakvo pružaju ti "ploveći hoteli” nego navući radni kombinezon i staviti šljem na glavu te se spustiti u štivu ili tank nekog teretnog broda ili tankera. Međutim, industrija krstarenja zna preko noći doći u ozbiljne probleme, kao što je bilo u vrijeme korona epidemije. Nove generacije brodova sve su tehnološki sofisticiranije, a njima mogu sigurno upravljati jedino kvalitetno obrazovani pomorci. Zato brodari čine velike napore kako bi u suradnji s pomorskim školama i fakultetima motivirali što veći broj mladića i djevojaka da se školuju za pomorske časnike, a da potom dosta brzo napreduju u zvanju. Viši čin nosi i veću plaću, pa je onda veća i motivacija za rad kod tih mladih ljudi.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) je 1988. godine pokrenula program pod nazivom "Žene u pomorstvu”, a 2021. godine je 18. svibnja proglasila Međunarodnim danom žena u pomorstvu te redovito organizira događanja na ovu temu diljem svijeta.
Časnica na brodu, pristojnija posada
"Na minulom putovanju na brodu sam imao drugu časnicu palube s Filipina, koja je znalački i savjesno obavljala svoje radne zadatke. Uz to, mogu reći da je ta mlada žena ‘dovela u red’ cijelu posadu, odnosno motivirala ih je da budu korektni i pristojni ne samo u komunikaciji s njom, već i međusobno. Uz to, svi redom su odjednom postali pristojniji, a svi bi se uredili i dotjerali za dolazak u salon na ručak i večeru. Zaboravih reći da se pritom nije jelo šutke i na brzinu, već u iznenađujuće pozitivnom ozračju te razgovor ugodni. Prisustvo na brodu žene kao punopravnog člana posade, koja je svoj autoritet izgradila znanjem i radom, čini ostale članove posade boljim ljudima. Jedan časnik iz Zadra mi je rekao, da se osjeća kao da sjedi na Kalelargi kad vidi kolegicu časnicu u brodskom salonu, te da su mu u tom trenutku svi ostali u tom prostoru nekako draži. Dodao je da to pokazuje koliko smo svi mi na toj ‘limenoj kanti’, prema njegovom sudu, ustvari nenormalni. Mogu reći da su i Turkinje odlične časnice palube i stroja, i sve više kompanija ih rado zapošljava. ", ispričao nam je jedan riječki kapetan.
Pulena golih grudiju smiruje oluje
Treba podsjetiti da se u vrijeme jedrenjaka zbog praznovjerja mornara, izazvanog strahopoštovanjem prema moru, smatralo da prisustvo žene na brodu donosi nesreću.
U vrijeme jedrenjaka žena na brodu je bila prisutna jedino u obliku pulene, drvene pramčane skulpture, koja je pomorce trebala čuvati od zlih sila i podvodnih stijena. I tu opet moramo spomenuti najpraznovjerniji ljude na svijetu – pomorce, koji su vjerovali da pulena golih grudiju smiruje oluje, odnosno bogove podmorja, dok ona obučena donosi nesreću.
Žena za kormilom nuklearnog nosača zrakoplova
Amerikanka Amy Bauerschmidt je prva žena na svijetu koja je postala zapovjednica nosača zrakoplova. Ona je 2021. godine "preuzela kormilo” nuklearnog nosača USS Abraham Lincoln, petog od jedanaest nosača iz klase Nimitz. Bauernscmidth je diplomirala na U.S. Naval Academy 1994. godine, a samo pola godine ranije američki kongres je donio zakon prema kojemu žene mogu službovati na ratnim brodovima. Amy je vojnu karijeru uspješno razvijala kao pilot helikoptera na brodovima, potom je bila i prva izvršna časnica na spomenutom nosaču, na kojemu je postala i zapovjednica. Prethodno je prošla i školovanje iz oblasti nuklearne energije. U činu kontraadmiralice je 2023. godine postala zamjenica zapovjednika američke 7. flote.
Nuklearni nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln je "čelični otok” dugačak 332 metra, opremljen s dva nuklearna reaktora, može ploviti brzinom od 30 čvorova, uz autonomiju plovidbe od 20 do 25 godina.
