Život na otoku nikada nije bio jednostavan. Fizička izolacija čini to da sve ono što mi na obali smatramo normalnim otočanima je luksuz. Od obične trgovine do doktora, za sve to mnogi otočani moraju „na kraj”. Još ljeti dok traje nautička i turistička sezona se još i može, no zimi je život na nekim otocima pravi izazov.
Nije da nije lijepo živjeti na otoku jer zapravo to je svojevrsna privilegija, živjeti u miru umjesto u sada već prenapučenim gradovima. A da bi se uopće moglo živjeti na otoku potrebna je prvo infrastruktura. Ako gledamo financijski neke investicije u obalnu infrastrukturu se uopće ne isplate u većem obimu dok god na tim otocima ne počnu živjeti mlade obitelji, a to znači posao, škola, vrtić. Pitanje je imamo li mi svijest i dobar stav o tome? Naime, jedna Grčka trenutačno ulaže velik novac u modernizaciju koja bi trebala osigurati sigurnije i učinkovitije luke, a što bi pomoglo i u zelenoj tranziciji.
Grčka vlada je potvrdila investicijski plan od 600 milijuna eura gdje je jedan od ciljeva ulaganja i osiguranje jednakih uvjeta konkurentnosti otoka s kopnom i međunarodnim tržištima. Država će veći dio sredstava osigurati iz Nacionalnog strateškog referentnog okvira (NSRF) 2021.–2027., uz potporu fondova Europske unije i dodatna nacionalna sredstva. Ovaj plan obuhvaća modernizaciju 30 otočnih luka, od čega je 21 projekt već uključen u programe nacionalnog investicijskog fonda Growthfund. Osim toga, iz EU Fonda za oporavak i otpornost osigurat će još 80 milijuna eura. Poseban naglasak stavljen je na zelenu tranziciju luka do 2029. godine. Zelena komponenta projekta procijenjena je na 266 milijuna eura gdje gotovo polovicu iznosa osigurava Fond za dekarbonizaciju otoka. Riječ je o zajedničkoj inicijativi Grčke, Europske unije i Europske investicijske banke, gdje je cilj ubrzati prelazak grčkih otoka na održiva rješenja i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. I Hrvatska i Grčka imaju sličnu obalu, dvije mediteranske zemlje s velikim potencijalom cjelogodišnjeg života na otocima. Zbog veličine i pozicije naseljenih otoka kod nas bi možda bilo preskupo na svaki otok dovoditi recimo liječnika no zato ga se može dovesti brodom, pa čak i zrakoplovom
Upravo to je pohvalno napravila Zadarska županija s brodom apotekom/ambulantom koja obilazi otoke po tjednom rasporedu. Iako će vam se ovo možda činiti pomalo, pa čak i prilično futuristički no zašto na ovaj način ne bi na otoke na tjednoj bazi prema rasporedu za svaki otok, dovozili sve ono što mi na obali podrazumijevamo. Evo recimo frizer, maser, serviser kućanskih aparata, zapravo sve ono za što ste do sada trebali na kopno. Lako je dok traje turistička sezona no zimi kada se smanji broj brodskih linija i kada se pogorša vrijeme, e tada ti budi otočan. Neki od naših otočnih čitatelja su mi pričali kako im ni na kraj pameti nije bilo da će sami, uz malu pomoć članaka iz Burze Nautike raditi servise na svojim brodskim motorima i opremi. Ne kaže se uzalud što te ne ubije to te ojača.
