Nautika se mijenja brže nego što smo ikada mogli zamisliti da će se dogoditi. Ne mijenjaju se samo brodovi. Mijenjaju se ljudi koji ih projektiraju, grade, održavaju i koriste. Mijenjaju se očekivanja vlasnika plovila, tehnologije na plovilima, način upravljanja marinama, poslovni modeli charter kompanija, pa čak i zanimanja koja prije deset godina gotovo da nisu postojala. Možda zato nije važno samo pratiti trendove, možda je puno važnije biti spreman za ono što dolazi.
Umjetna inteligencija već danas analizira stanje brodskih konstrukcija, digitalni blizanci prate životni ciklus plovila, bespilotne letjelice preuzimaju dio inspekcijskih poslova, autonomna plovila više nisu razvojni laboratoriji nego stvarni projekti, a održivost više nije samo poželjna riječ u brošurama proizvođača nego regulatorni zahtjev koji određuje razvoj cijele industrije. Istodobno, novi materijali, elektrifikacija pogona, alternativna goriva i sve napredniji sustavi upravljanja mijenjaju način na koji razmišljamo o plovilima i plovidbi. Kako se mijenjaju krajnji korisnici, znači nautičari, vlasnici plovila tako se mora mijenjati i obrazovanje.
Očito da nije slučajno da upravo sada Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci pokreće novi studijski smjer „Yacht Design & Construction”, specijaliziran za projektiranje i gradnju jahti gdje će studenti umjesto klasičnog pristupa školovanju tijekom cijelog studija razvijati vlastiti projekt plovila, povezujući dizajn, konstrukciju i proizvodnju. To je upravo ono što industrija danas traži, inženjera koji razumije cijeli proces. Jednako važan iskorak napravilo je i Veleučilište u Rijeci koje je pokrenulo stručni studij „Obalni i nautički turizam”. U hrvatskoj se nalazi ako ne najveća, onda jedna od najvećih charter flota u svijetu i budućnost traži neka nova znanja koja se ne temelje samo na broju vezova ili noćenja. Realnost je potreba za stručnjacima koji će razumjeti kako upravljati marinama, održivošću, digitalnim marketingom a gdje plava ekonomija postaje znatno širi pojam od samog turizma.
No istim tim morem, osim nautičara plove i veliki brodovi koji prevoze teret, putnike i razna dobra. Hrvatska ima stoljetnu pomorsku tradiciju, no svjetsko se pomorstvo danas razvija i mijenja brže nego ikada prije. Digitalizacija, autonomni brodovi, umjetna inteligencija, dekarbonizacija i novi sigurnosni standardi potpuno mijenjaju posao pomorca. Istodobno se otvara legitimna rasprava o ravnoteži između akademskog znanja i iskustva stečenog na brodu. Niti jedno ne može zamijeniti drugo. Sve je jasnije da budućnost pripada sustavu koji će uspjeti povezati znanost, praksu i stvarne potrebe industrije.
Biti u trendu više ne znači imati najnoviji uređaj na brodu ili pratiti posljednje modele plovila. Biti u trendu znači imati znanje i biti spreman učiti, prilagođavati se i prihvaćati promjene prije nego što one postanu nužnost. Upravo zato Burza Nautike i nastavlja s onim što je bila zadnjih 25 godina i 300 izdanja, mjesto na kojem se ne predstavljaju samo novi proizvodi, nego i nove ideje i znanje.
Budućnost nautike neće određivati samo tehnologija. Određivat će je ljudi koji će tu tehnologiju razumjeti, razvijati te odgovorno i održivo koristiti.
