Na pragu smo UN-ovog sporazuma o zaštiti oceana!

| 23.3.2023 | Piše:
Ana-Marija Vizintin
| Foto:
Pexels


„Ničija" otvorena mora, odnosno oko 60 % oceana koja ne pripadaju pod jurisdikciju ijedne države uskoro će biti obuhvaćeni UN-ovim sporazumom o zaštiti tih voda.

Tim će se sporazumom, oko kojeg je početkom ožujka usuglašen tekst, promijeniti način na koji zemlje, korporacije i znanstvene organizacije posluju na otvorenom moru, no odredit će se i pravila zaštite ekosustava i bioraznolikosti uslijed pojačavanja kako klimatskih, tako i ljudskih utjecaja na okoliš. Iako se zasad radi „samo" o tekstu koji tek treba proći sve državne članice kako bi sporazum stupio na snagu i postao obvezujući, ova je vijest na svjetskoj ekološkoj sceni odjeknula snažno! Naime, radi se o rezultatu desetogodišnjih napora kako bi se s organizirane, međunarodne razine napokon pokrenula i zaštita oceana.

 

 

Procjenjuje se da će umjesto dosadašnjih 1% zaštićenih oceanskih područja, ovim sporazumom taj postotak iznositi i do 30%! Osim toga svaka će država potpisnica moći predložiti uspostavu morskog rezervata o čemu će se dalje odlučivati i raspravljati na znanstvenoj, tehničkoj i razini drugih država. Zaštićena morska područja (MPA) bit će obrazložena podacima o biološkoj jedinstvenosti područja, o prijetnjama vrstama te planom upravljanja i praćenja. Kao novinu u dijelu odlučivanja sa strane COP-a (Konferencija stranaka država članica UN-a) u ovoj stvari neće biti potreban konsenzus država, već će se odluke o uspostavi zaštićenih područja u oceanima donositi i s 3/4 glasova, što se također smatra velikim i pozitivnim iskorakom koji će onemogućiti da manji broj država članica ometa provedbu sporazuma.

 

 

Pitanje nadležnosti nad rudarenjem morskoga dna – ostaje još neko vrijeme otvoreno

Što se tiče međunarodne ribolovne aktivnosti, ona neće biti dijelom budućeg UN-ovog sporazuma, već će se regulirati putem međunarodnih organizacija kao i dosad, no i na ovih 60% oceanskih mora. Duncan Currie, međunarodni odvjetnik za zaštitu oceana, kaže da već radi s organizacijama u Čileu na prijedlogu za uspostavu MPA na zapadnoj obali Južne Amerike: "Čamci će biti u vodi ove godine" kako bi prikupili znanstvene podatke za prijedlog, a bit će i drugih napora da se razviju prioritetni rezervati, kako već ratifikacija ugovora bude napredovala.", kazao je. Zbog vađenja rude iz morskoga dna, koja bi se ovim ugovorom također dovela na prihvatljive razine, u cijelu se inicijativu želi uključiti i ISA (Međunarodna uprava za morsko dno) koja ima ovlasti nad morskim dnom i koja, zbog toga, navodi kako posjeduje i stručnost za razvoj ovakvih zaštićenijih oceanskih zona. Međutim, „petljanje" ISA-e u ovu inicijativu može postati i kamen spoticanja jer, kako je primijetio Pradeep Singh, stručnjak za upravljanje oceanima na Sveučilištu u Bremenu, čemu zaštita otvorenog mora ako će ISA na tim mjestima dopuštati rudarenje morskoga dna za koje je nadležno u međunarodnim okvirima. Kako će ova inicijativa, protiv klasičnih neprijatelje morskog okoliša - prekomjernog izlova i zagađenja, na kraju i završiti te kako će se riješiti pitanje nadležnosti i izvršnosti nad odlukama o rudarenju morskoga dna – preostaje nam vidjeti nakon što se proces sastavljanja ugovora i ratifikacije privede svome kraju. Zasad je EU osigurala više od 800 milijuna eura namijenjenih međunarodnoj zaštiti oceana, a nakon ratifikacije sporazuma očekuje se i konačan plan kako će se i koje mjere praktično i provoditi.

 

 

 

...