Krimski rat i njegovi odjeci na Jadranu

BN 211
| 28.3.2019 | Piše:
Domagoj Kužić


Sredinu 19. stoljeća obilježila je težnja Rusije da se probije iz Crnoga mora u Sredozemlje, što se nije svidjelo Francuzima i Englezima, i to je, kao i obično, dovelo do rata. I kako to uvijek biva u bespućima povijesnih zbilja, i ovdje je to dovelo do niza događaja od kojih su se neki pozitivno odrazili na naše krajeve

Nakon završetka Napoleonskih ratova koji se opravdano mogu smatrati velikim europskim ratom, u mnogim europskim krajevima ostale su dugotrajne posljedice zbog ljudskih i materijalnih gubitaka. Nakon Bečkog kongresa i Drugog pariškog sporazuma činilo se da je stabiliziran trajni mir kojeg su priželjkivali jednako pobjednici i poraženi. No ipak, politička slika Europe poprimila je nešto drukčije obrise. Do promjena je došlo i u našim krajevima jer je sa scene nestala Mletačka Republika koja je gotovo četiri stotine godina vladala najvećim dijelom naše obale. I dična Dubrovačka Republika je prestala postojati nakon intervencije francuske vojne sile. Iako je postojala politička volja i unutarnja snaga za njenom obnovom, zahtjevi njene diplomacije da joj se prizna samostalnost na kraju su glatko odbijeni od strane krojača novog europskog odijela.

... (više u tiskanom i CD izdanju)