Kako pripremiti motor za niske temperature?
BN 232Zima je i naši motori su ili u moru, ili su vani. Ali u pravilu ni jedni ni drugi sada baš ne nabijaju neke brojne sate. Ovo je vrijeme kad barke miruju. Međutim oko njih se događaju vrlo burne stvari. Niske temperature i stalna vlaga na našim motorima mogu napraviti vrlo veliku štetu
Siječanj je prvi pravi zimski mjesec. I iako smo unazad nekoliko zima zapravo prošli lišo, poučen primjerom ove boleštine odlučio sam svoj motor posebno zaštititi od gadne zime. Znam, Vakula nije najavio ništa, ali nismo se mi nadali ni da ćemo Novu godinu dočekati k’o kunići, svak’ u svojoj gajbi, pa eto, dogodilo nam se! I dok je klasična konzervacija motora nešto što se podrazumijeva samo po sebi, jer to je jedini način da zaštitimo svoje motore od agresivne korozije, protiv smrzavice se zapravo baš i ne pripremamo previše.
Zima je, i ovakvi se prizori mogu očekivati
Sljedećih nekoliko redaka posvetit ćemo upravo tome kako bi trebalo pripremiti motore za zimu i niske temperature. Sve kreće od pretpostavke da je naš motor temeljito konzerviran. U većini slučajeva tada se motor i pripremi za hladnoću. I nije sada bitno mislite li vi da to vama treba ili ne, i ima li kod vas mraza ili ga nema. Bitno je da na taj način sasvim sigurno nećete škoditi svojim motorima, a ako se i dogodi ono najgore, tada ćete moći mirno spavati znajući da ste vi sve potrebne korake napravili
Klasična konzervacija motora je prvi i osnovni korak pripreme motora za hladnu zimu
Motor i zima
Ima jedan vic s veterinarom kojem je nakon brojnih neuspjelih pokušaja liječenja krepala krava, na što on kaže: - A imao sam tako dobre ideje… - primijetio sam da se slično događa i s brojnim vlasnicima izvanbrodskih motora. Vidi se da iza svake takve neke čudne ideje stoji najbolja namjera, ali, kako ono vele naši stari, put u pakao popločan je najboljim namjerama. Nešto se možda i čini mudro, ali zapravo to nije.
Jedna od ideja koja se čini odlična, a zapravo nije jest zamatanje motora raznim najlonima i priručnim ceradama
Jedna od ideja koja se čini odlična, a zapravo nije jest zamatanje motora raznim najlonima i priručnim ceradama. Pod uvjetom da je motor konzerviran na kraju sezone, njemu se baš ništa neće dogoditi ako zimuje bez zaštite. Isto vrijedi za motore koji su na barkama u moru i za one koji zimuju u dvorištima najhladnijih krajeva naše ili susjednih zemalja! Motor „pod najlonskom dekicom" nije bolje zaštićen! Time zapravo samo potičete stvaranje kondenzata, a s njime i korozije na svim onim osjetljivim dijelovima. Benzinskim motorima ne smeta hladnoća! Na kraju krajeva, u Sibiru svi voze na benzin. Ono što ubija benzince je vlaga, a kad motor omotate plastičnom folijom kao da je sendvič, onda potičete stvaranje korozije. Najviše što možete napraviti za svoj motor je da ga zajedno s barkom parkirate u garažu, ili pak ispod kakve nadstrešnice. Druga stvar koju nas naš izvanbrodski motor moli da mu ne učinimo kad zimuje na suhom, jest tiltanje.
Ne postoji niti jedan valjani razlog zbog kojega bi motor morao biti podignut dok stoji na prikolici ili na važu
Apsolutno ne postoji niti jedan valjani razlog zbog kojega bi motor morao biti podignut dok stoji na prikolici ili na važu. Čak štoviše, ako je motor na otvorenom, onda će mu čak i biti bolje da je postavljen okomito nego da je tiltan. Tilt je dobar kad je barka u moru, i to je onda zapravo odabir manjega od dva zla, jer bolje je da kroz odvodne kanale prodre kiša nego da noga posluži kao podloga za razvoj algi i školjaka. Ali kad je motor vani bolje mu je da stoji okomito jer samo tako oni odvodni kanali funkcioniraju kako treba. U tiltanom motoru može se nakupiti voda koja se može smrznuti i izazvati štetu na kućištu.
Tilt je dobar kad je barka u moru, jer samo tako noga neće poslužiti kao podloga za razvoj algi i školjaka
Ako se pitate zašto to nije problem na motorima koji su u moru odgovor je jednostavan i sastoji se od dva dijela. Kao prvo, ako je barka u moru pretpostavlja se da se i koristi, pa onda da se i ta nakupljena voda prazni, i zapravo radi se o slanoj vodi, odnosno moru koje se smrzava na nešto nižoj temperaturi. No važniji je ovaj drugi. More grije. Čak i kad je jako hladno, naše more rijetko kada pada ispod desetak stupnjeva Celzijusa, što na tih metar iznad mora rijetko kada dozvoljava smrzavanje koje može izazvati štetu.
Skinite propelu
Skinite propelu! Ako nećete vi netko drugi bi mogao to napraviti umjesto vas
Ako već želite nešto raditi na motoru dok zimuje u dvorištu, skinite mu propelu. Razlog je vrlo jednostavan. Ako nećete vi netko drugi bi mogao to napraviti umjesto vas. Najveći broj krađa propelera događa se upravo zimi.
Nakon skidanja propele treba provjeriti osovinu semering, sve temeljito očistiti od stare masti, i zatim nanovo podmazati da se zaštiti od korozije
A propeler ionako morate skinuti, jer trebalo bi provjeriti koliko ste najlona omotali oko osovine. Onda bi to trebalo i maknuti, provjeriti osovinu, semering, sve temeljito očistiti od stare masti, i zatim nanovo podmazati da se zaštiti od korozije. Tako ste već napravili jedan od važnijih poslova pripreme za sljedeću sezonu.
Pomoćni motor nikako ne bi trebalo ostavljati na barci, ni u kabini, a pogotovo ne vani. To je jaki mamac za lopove
I još jedna stvar! Pomoćni motor nikako ne bi trebalo ostavljati na barci, ni u kabini, a pogotovo ne vani. Pomoćni motor je lagan, a kliješta za željezo brza i jača od velike većine lokota kojima mi osiguravamo naše male pomoćne motore. Za njega i za vas je bolje da je zatvoren negdje na stalku u konobi pod ključem, i daleko od očiju koje može dovesti u iskušenje.
I dok je za motore u moru dobro i preporučljivo da se redovito pale, čak i ako se neće zaputiti u plovidbu, motor na suhom ne bi trebalo paliti bez neke pretjerane potrebe, a ako se već i pali onda bi obavezno trebalo osigurati nesmetani dovod vode za hlađenje. U protivnom riskirate spaliti impeler. Ako ustrajete malo duže čak i pregrijavanje motora, a s njim i veliku štetu.
Može li motor smrznuti?
Često se može čuti tvrdnja kako brodski i izvanbrodski motor zapravo ne mogu smrznuti. Nažalost to nije tako. Istina jest da se to kod nas ne događa često, i da će recimo u Dubrovačkom primorju takva smrzavica koja može izazvati štetu na motoru, doći jednom u možda sto godina, ali ne plovi se samo na toplom jugu i po moru! Osijek ima lijepu marinu na Dravi i mnogo pasioniranih nautičara. I u Vukovaru je napravljena lijepa nova marina koja iz dana u dan postaje sve popunjenija. A tamo se temperature svake godine znaju spustiti debelo ispod nule. Tu su i brojni jadranski nautičari koji svoje barke nakon sezone odvoze u Zagreb, Sisak, Karlovac, Gospić… Ne bi valjalo zaboraviti i onu zimu kad je Split zabijelio snijeg i mnogim nautičarima koji su se uzdali u blagost klime nanio dosta štete...
Čim se temperatura spusti dovoljno nisko, sve može smrznuti. Tako može smrznuti ulje u motoru, maziva, nafta, voda, … no samo će smrznuta voda napraviti veliku štetu. I zanimljivo je da se uopće ne mora raditi o velikim količinama. Dovoljno je samo da je stješnjena u recimo rashladnim kanalima i eto štete.
Temperatura o kojoj sada govorimo čak i nije tako niska kako se nama to možda čini. Na 0º C smrzava čista voda. Budući da je voda u motoru u najmanju ruku malo prljava, s dosta otopljenih minerala, ta je temperatura bliža -1º C nego 0, a more će početi smrzavati tek kad mu se temperatura spusti ispod -2º C. To znači da temperatura okolnog zraka mora ili biti znatno niža da bi ohladila naš motor toliko da se i tekućine ohlade i smrznu, ili pak da mora biti dugo vremena ovako relativno blago, ali opet dovoljno hladna da naša voda u motoru smrzne. Dakle svaki put kad Vakula najavi mraz postoji i šansa da će voda u vašem motoru smrznuti.
Kako obraniti motor od niskih temperatura?
Prva, ujedno i najjednostavnija stvar koju možete napraviti kod svojih motora, pogotovo izvanbrodskih, jest pobrinuti se da je sva voda nakon ispiranja sustava ispuštena. Kod izvanbrodskih to je relativno lako napraviti tako da se malo poigra s trimom. Motor se malo podigne, malo se podtrima, malo se kormilo zamota lijevo, malo desno i tako će sva voda iz sustava sigurno iscuriti. Ionako su izvanbrodski motori napravljeni tako da sva voda iscuri iz njih.
Vodu iz čašice obavezno treba ispustiti, a u spremnik valja uliti neko sredstvo za stabilizaciju goriva
Gorivo je poseban problem. Voda se uvijek na neki način probije do spremnika, bilo da u njega procuri, bilo da je ulijemo zajedno s gorivom na nekoj neispravnoj pumpi ili se jednostavno stvori uslijed kondenzacije. E pa tu vodu treba nekako srediti da se ne smrzne.
Bilo da se radi o benzinu ili dizelu, najjednostavnije je uliti neko od namjenskih sredstava za stabilizaciju goriva. Ovo je uvijek pametno napraviti još dok je brod u moru, tako da se zadnji đir napravi sa stabilizatorom u spremniku. Tako će se sve dobro promiješati, a i proći kroz sustav motora.
Prije zime, a kod najave smrzavice svakako morate provjeriti ima li vode u separatoru goriva. Smrzne li se voda u čašici vrlo je vjerojatno da ćete morati kupiti novi separator.
Provjerite ulje u motoru i kopči. Ulje u peti motora je najbolje zamijeniti na kraju sezone
Ako imate brodski motor provjerit ćete kako izgledaju ulja u motoru i kopči. Nađete li i najmanje tragove vode, točnije emulzije to je znak za zabrinutost i motor bi trebalo povjeriti majstoru da se taj kvar otkloni prije početka nove sezone. Čisto ulje je sigurno i za nj nema straha od smrzavanja. Jedino ulje koje ne možete provjeriti jest ulje u peti izvanbrodskoga motora. Ukoliko imate i najmanje sumnje da bi unutra moglo biti vode, izmijenite to ulje. Ista vam je stvar mijenjali ga na početku ili na kraju mirovanja, a dođe li neki polarni val vi ćete puno mirnije spavati ako u peti imate novo ulje.
Ako treba nadolijte antifriz. Najjednostavnije pravilo kaže da morate nadoliti antifriz iste boje koja se već nalazi unutra
Na brodskim motorima valja provjeriti i stanje antifriza. Već smo mnogo puta pisali o tome kako svi motori s dvokružnim sustavom hlađenja u onom primarnom zatvorenom krugu moraju imati antifriz, čak i u najblažim klimama, gdje je temperatura ispod ništice iznimno rijetka i kratkotrajna. Razlog za to leži u činjenici da današnji antifriz ima i antikorozivna svojstva, kao i to da mu je vrelište iznad vrelišta vode pa jednako dobro štiti i od pregrijavanja i od smrzavanja. Budući da je sada zima valjalo bi provjeriti do koje vas temperature brani vaš antifriz. Za to se danas u svakoj trgovini autodijelova može kupiti spravica za kontrolu antifriza koja će nam prikazati do koje temperature naš antifriz ostaje u tekućem stanju.
Ako morate, odnosno želite pojačati antifriz morate biti sigurni da znate koji antifriz imate u vašem motoru. U motorima se koriste ili etilen glikol ili propilen glikol i ako njih pomiješate unutar motora to može izazvati oštećenje rashladnoga sustava. Najpouzdanija metoda je da koristite antifriz iste boje, a ako više niste ni u boju sigurni, tada bi bilo najpametnije zamijeniti sve.
Ima i jedno rješenje za lijenčine. Prvi uvjet je da imate priključak na struju od 220 volti. Drugi je da imate malo znanja provlačenja električne instalacije, jer ovaj savjet koji sada prenosim, oduševio me svojom jednostavnošću. Barka inače zimuje na granici sa Slovenijom na sedamstotinjak metara nadmorske visine, što znači da je vrlo često hladno. Čovjek je u strojarnicu jednostavno ugradio žarulju od 30 vati koju pali kad je u njegovom dvorištu u jako hladno. Tih trideset vati halogene žarulje unutar strojarnice podigne temperaturu taman toliko da ne mora strahovati da će motor smrznuti, a ne mora ga biti ni strah da će se dogoditi neko zlo, jer stvar je ipak napravljena po pravilima električarske struke. Kada uzmete u obzir da kod nas kilovat struje košta oko jedne kune čini se da za 100 sati grijanja motora potroši 3 kune!
Što se dogodi ako motor prepustite na milost i nemilost zimi?
Pa, srećom, u jednom dobrom dijelu slučajeva neće se dogoditi ništa. Isto tako je i vjerojatnost da ćete pronaći metak u ruskom ruletu relativno malena pa opet tu igru ne igra nitko normalan. Tko želi riskirati da baš on bude taj kojem će se dogoditi zlo?
Briga za motor je nešto što bi nama nautičarima trebalo biti užitak, dijelom našega stila života. To je naš hobi, a ljudi u svojim hobijima uživaju. Svaki sat uložen u održavanje barke i motora višestruko se vraća kroz siguran i pouzdan rad, i kroz manji pad vrijednosti. Stvar je vrlo jednostavna; ako ste vi poduzeli sve korake da spriječite štetu koja se može dogoditi uslijed smrzavanja motora, a cijele zime živa ostane iznad nule, vi ste potrošili nekoliko sati svoga vremena više, ali motoru niste napravili ništa lošega. Dapače! To je ona briga koju motor nagrađuje pouzdanim radom tijekom sezone.
Prije bi se trebalo zapitati što možemo očekivati ako naglo zahladi, a naš je motor nespreman za to…
Glava koja je pukla zbog leda može se popraviti, ali koliko to košta?
Uzet ćemo za primjer jedan teški, ali ne tako rijetki primjer štete na motoru izazvan smrzavanjem vode. Sve će početi jedva vidljivom pukotinom na glavi ili bloku motora. Kasnije će kroz tu pukotinu početi curiti voda. I bit ćete sretni ako ta pukotina ne bude vodila prema uljnom kanalu, ili pak prema cilindru. A zapravo vam je ista stvar. U svakom slučaju trebat će vam novi motor, ili pak odlični majstor koji to može pokrpati, a oni su tek malo manje skupi od polovnoga motora.
Zimska plovidba
Zato opet ponavljam, za samo par stotina kuna i jedan vikend posla svoj motor, i zapravo cijelu barku možete lijepo konzervirati po pravilima struke i bezbrižno provesti cijelu zimu, bez obzira na njenu snagu i žestinu. Pa zar se to onda ne isplati? Čak i ako vaša barka zimuje u garaži, na najsigurnijem mogućem mjestu, ništa loše nećete napraviti ako poduzmete sve ove spomenute korake, jer kasno je plakati kad se šteta već dogodi. Mudri se potrude predvidjeti, a onda i spriječiti sve probleme puno prije no što se oni uopće i dogode.
Mali savjet za sve one koji plove i zimi. Zimi je ulje poprilično gusto, što znatno opterećuje sustav podmazivanja. Ponašanje prema motoru ovisit će prvenstveno o njegovom godištu. I dok za stare motore vrijedi ono staro pravilo da ih treba zagrijati na minimumu, i tek onda odrišit cime, kod novih motora to ne mora biti tako. Sve novije motore, bilo brodske dizelaše, bilo nove izvanbrodske benzince, dovoljno je upaliti i već nakon par sekundi oni su spremni za plovidbu. Ono na što treba paziti jest da ih se ne zavrti jako prije no što postignu radnu temperaturu.
Za benzince to bi značilo ne prelaziti 2.500 do najviše 3.000, a za dizelaše najviše 2.000 okretaja u minuti.
...
