Kako da šteta najmanje zaboli

BN 216
| 3.9.2019 | Piše:
Marijan Dželalija
| Foto:
Arhiva


Osiguranje plovila i opreme, te razni dodaci osiguranju neće spriječiti da dođe do oštećenja, ali će zato osiguranik dati sigurnost da ako i dođe do kakve nezgode ta šteta može biti sanirana besplatno, odnosno uz minimalne troškove

Svako tko plovi sigurno je imao situaciju u kojoj ga je zadesila nekakva nezgoda u kojoj je barka oštećena, odnosno kako bi rekli osiguravatelji došlo je do štete na plovilu. Radi li se o opremi, pomoćnoj brodici, jedrima, motoru ili pak trupu, manje je važno, oštećenje i šteta su tu i treba ih najbezbolnije riješiti. Kako su vremenske prilike na Jadranu zadnjih nekoliko godina sve nepredvidljivije, a možemo reći i ekstremnije, tako su i oštećenja opreme i plovila u porastu. Česte lokalne nevere praćene jakim vjetrom i udarima munja koje se u većini slučajeva ne mogu dovoljno rano predvidjeti, stvaraju ogromne probleme prije svega čarterima, ali i svakome tko plovi s vlastitim plovilom. Gotovo školski primjer situacije na Jadranu je kada brodice na vezu u nekoj uvali dohvati grmljavinsko nevrijeme koje gotovo uvijek kod dijela plovila "sprži” brodsku elektroniku, a negdje, ovisno o intenzitetu nevremena, napravi i puno više štete.

Kronologija štete

Kad na plovilu nastane neka šteta potrebno je odraditi nekoliko važnih koraka. Kako bismo pojednostavili pristup svakoj šteti u daljnjem ćemo tekstu prije svega objasniti kratak postupak što i kako treba činiti ako vas zadesi štetni događaj i pobliže pojasniti proceduru rješavanja kroz korake kako slijede. Nakon svega navest ćemo neke od najčešćih situacija koje vas mogu zadesiti, nažalost u svakom trenutku.

Nastanak štete (štetni događaj)

U trenutku kada nastane šteta ili nesreća, neovisno o kakvoj se šteti radi, prvenstveno treba utvrditi ima li ozlijeđenih na vlastitom plovilu, ali i na drugom plovilu ukoliko je došlo do sudara. Ljudski životi i zdravlje su nešto najvažnije o čemu treba voditi brigu. Kad smo utvrdili da je sve u redu i da nema ozlijeđenih prvi sljedeći korak je zaštita imovine i ukoliko je moguće smanjenje već nastale štete na plovilu. Kao primjer uzmimo situaciju da plovite s motornim plovilom koje ima dva motora i dogodi se da lijevim motorom zakačite stijenu i oštetite propeler. U takvoj situaciji bilo bi pametno zaustaviti lijevi motor, smanjiti brzinu i nastojati doći do prve sigurne luke. Ponekad, kao primjerice prilikom prodora mora u određenim situacijama jednostavno nije moguće spriječiti ili umanjiti štetu, pa je bitno da se skiper i posada stave na sigurno.

Obrada štete (popravak)

Nakon što smo se pobrinuli da nema ozlijeđenih i da su sve osobe s plovila na sigurnom, moramo se pobrinuti da se i samo plovilo što prije nađe na sigurnom. Tada slijedi popravak plovila ili eventualna nabava zamjenskih dijelova koje smo oštetili odnosno izgubili. Prije nego krenete sa samim popravkom štetu obavezno prijavite svom osiguranju kako biste mogli dobiti naknadu za sanaciju štete. Osim prijave, ukoliko imate osiguranje koje se profesionalno bavi i nautičkim osiguranjima zatražite pomoć i kod pronalaska stručne osobe za popravak broda kako biste popravili brod u što kraćem roku i, ali s garancijom da su radovi napravljeni kvalitetno te da je cijena korektna. Određeni specijalizirani osiguravatelji imaju i sustav certificiranja brodopopravljača i servisera čime svojim osiguranicima jamče kvalitetu popravka. Zatražite od svojih osiguravatelja popis takvih servisera. Nakon što ste dobili ponudu za popravak oštećenoga ili za nabavku zamjenskog dijela opreme na plovilu, svakako je savjet da se konzultirate s osiguravateljem koji tada treba odobriti iznos koji se na ponudi nalazi ukoliko želite da šteta bude plaćena (nadoknađena) iz police osiguranja. Osiguravatelj će vjerojatno poslati i službenog procjenitelja kako bi utvrdio koliko je šteta zapravo velika, što svakako može biti i prednost, jer u tom slučaju će stručna osoba pogledati plovilo i utvrditi oštećenja koja vlasnik ili serviser možda nisu mogli na prvu primijetiti.

Svaka je drugačija

Niti jedna nezgoda na moru nije ista! Sve štete koje se dogode, iako su možda na prvi pogled slične, u brojnim se detaljima razlikuju među sobom. Ipak postoje one najčešće štete koje nastaju na sličan način. Fizički kontakt s dnom ili obalom drži prvo mjesto oštećenja plovila.

1. Nasukavanje

Kod jedrilica najčešće dolazi do nasukavanja, odnosno udara s kobilicom o dno, dok je kod motornjaka najčešći udar petom motora i propelerom o stijenu.

Ovisno o silini kojom je jedrilica naletjela na dno, kobilica može biti tek manje oštećena na samom dnu, i bez pomicanja na spoju s trupom, ali u slučaju jačega udarca dolazi do oštećenja spoja s trupom, što može izazvati i prodor mora, pa čak i veća oštećenja trupa plovila.

Prilikom udara petom motora može se oštetiti samo list kormila ukoliko je udarac bio slab pri čemu se stijena u moru samo okrznula, ali u slučaju kada se „pošteno" zakači stijenu to dovodi do oštećenja osovine u peti motora, propelera i ostalih dijelova, tako da motor i pogon više nisu sposobni za daljnji rad.

2. Nevrijeme

Oštećenja opreme plovila su vrlo česta. Do štećenja može doći iz više razloga, međutim zasigurno najčešći razlog jesu vremenske neprilike, uglavnom jak vjetar. Često na plovilima dolazi do oštećenja cerada i tendi kojima se plovilo pokriva, gubitka pomoćnog gumenjaka, pokidanih jedra, puknuća prozora i slično.

3. Munje

Iako do prije par godina ne bismo tako rekli, ali udar groma i oštećenje na opremi plovila je zasigurno vrlo čest razlog oštećenja plovila i opreme. Od udara groma može doći do oštećenja jednog dijela, ali i kompletne elektronike i agregata na plovilu. U najgorem slučaju može doći i do zapaljenja plovila. Štete mogu biti zbilja velike, s obzirom na to da su današnja moderna plovila sve više opremljena sa skupocjenim i sofisticiranim uređajima i raznoraznim dodacima.

Kada nešto ima veliku vrijednost, a plovilo i oprema na njemu to definitivno imaju, i kada se ono koristi u složenim uvjetima kao što je more, onda je normalno da se na neki način mora i zaštiti. Naravno, nećemo odustati od plovidbe, niti ćemo se ograničavati na rijetka isplovljavanja u idealnim uvjetima. Osiguranje plovila i opreme, te razni dodaci osiguranju neće spriječiti da dođe do oštećenja, ali će zato osiguraniku pružiti sigurnost da će šteta, ako do nje kojim slučajem i dođe, biti sanirana besplatno, odnosno uz minimalne troškove. Budući da je plovilo imovina velike vrijednosti, treba li uopće razmišljati o tome treba li nam osiguranje? Ako se bira između izdvajanju određene svote za policu osiguranja i gubitka cijelog plovila lako je zaključiti što je isplativije i na kraju pametnije napraviti.


Postupak nakon pomorske nezgode

Jedna vrlo bitna stvar koju treba napomenuti je i važnost prikupljanja svih potrebnih dokumenata koje će vas osiguranje zasigurno zatražiti.

Pa evo kratkog popisa dokumenata koje će biti potrebno prikupiti u većini slučajeva kada nastane šteta:

- potvrda o prijavi štete lučkoj kapetaniji

  • plovidbena dozvola, odnosno upisni list plovila
  • valjana skiperska dozvola
  • fotografija nastalog oštećenja
  • ponuda ovlaštenog servisa za popravak štete
  • ponuda o nabavci dijelova opreme
  • račun za sve obavljene radove uključujući radove, materijal i novu zamjensku opremu.

U nekim slučajevima, poput razbojstva, provale i krađe, bit će potreban i policijski zapisnik.

Vrlo je važno odmah pribaviti svu ovu dokumentaciju, odnosno u najkraće moguće vrijeme nakon što se šteta dogodila, jer naknadno pribavljanje dokumentacije može biti mučan proces, a do neke dokumentacije možda nećete moći ni doći.

Nakon što je plovilo popravljeno i spremno za plovidbu, ukoliko je šteta plaćena iz osiguranja svakako treba obavijestiti osiguranje kako bi stručni procjenitelj mogao utvrditi je li popravak plovila gotov, jesu li novi dijelovi opreme ugrađeni na plovilu, kao i to da je plovilo spremno za plovidbu.

...