Hrvatski registar brodova i mali brodograditelji: Uigrana ekipa koja radi sve bolji posao na obostrano zadovoljstvo
BN 245Nadzor u izgradnji malih plovila sa strane HRB-a varira od nasumičnih provjera pa sve do kompletnog nadzora svih faza proizvodnje i stavljanja proizvoda na tržište
Živimo u zemlji u kojoj rijetko da će koje državno tijelo dobiti tako dobre komentare o suradnji s krajnjim korisnicima kao što je to, u ovom slučaju - Hrvatski registar brodova. HRB je tijelo zaduženo za nadzor i ocjenu sukladnosti izgradnje koja obuhvaća plovilo, njegove sastavne dijelove, porivne strojeve te, dodatno i ograničavanje emisije buke i ispušnih plinova, u ovom slučaju za rekreacijska plovila - brodice, čamce i jahte duljine trupa do 24 metra. Postupak ocjenjivanja HRB-a uključuje i tehničke konzultacije s proizvođačima, testiranje, potvrđivanje i pregled, a ocjenjivanje se na nivou EU obavlja temeljem odredbi Direktive 2013/53/EU. Ona za sve zemlje članica propisuje ujednačene norme projektiranja, izgradnje, proizvodnje, nadzora i stavljanja na tržište gotovih rekreacijskih plovila.
Sastavni dio nadzora izgradnje plovila odnosi se i na specifičnost pristupa spomenute direktive, odnosno na „direktivu novog pristupa”. Što to znači? Ona samom proizvođaču, ovisno o stupnju složenosti proizvoda, dopušta veliku samostalnost u proizvodnji i stavljanju na tržište, a uz ograničenu ulogu nadzornih tehničkih institucija. Takav nadzor varira od nasumičnih provjera tijekom proizvodnje pa do potpunog nadzora svakog pojedinog proizvoda u svim fazama tijekom izrade, proizvodnje i stavljanja na tržište. Kako je postupak ocjene sukladnosti ponavljajući sve dok uvjeti tehničkih normi nisu u potpunosti zadovoljeni, tako se i potencijalne greške u projektu ili proizvodnji moraju odmah ispraviti. Naravno, obavezno prije konačnog stavljanja pojedinog proizvoda na tržište. Bez obzira na to jeli tijelo za ocjenu sukladnosti izdalo potvrdu o zadovoljavajućem projektu, konačna formalno-pravna odgovornost za ispravnost i sigurnost samog proizvoda - plovila, temeljem izdane EU izjave o sukladnosti, uvijek ostaje na proizvođaču te se u tom smislu da zaključiti da su obje strane – i tijelo za ocjenu sukladnosti i proizvođač u jednakoj odgovornosti za proizvode koji se stavljaju na tržište pojedine zemlje članice EU.
HRB se doživljava kao partner u izgradnji, a ne kao nadzorno tijelo
Pomoćnik ravnatelja Hrvatskog registra brodova, Andro Vidjak, naglasio je u razgovoru s nama kako, pak, asortiman i sama izvedba plovila ovise o proizvođačima, a što se tiče samog izbora materijala gradnje može se kazati da se uglavnom radi o plovilima građenim od poliesterskih kompozita ojačanim staklenim vlaknima. Iako HRB, kroz svoju ulogu ne može procijeniti prate li hrvatski proizvođači komercijalne trendove u ponudi rekreacijskih plovila u smislu vrste, pogona, veličine i opremljenosti, ipak može potvrditi da su hrvatski proizvođači, što se tiče tehničke problematike potpuno u skladu sa zahtjevima normi i konkurentnosti kao i bilo koji drugi proizvođač iz neke druge zemlje članice EU-a.
Hrvatski registar brodova, s druge strane, suradnju i komunikaciju s proizvođačima ocjenjuje zadovoljavajućom jer proizvođači doživljavaju HRB kao partnera tijekom razvoja projekta i u postupku proizvodnje, odnosno gradnje plovila. U svijetu su na snazi rigorozna pravila, a hrvatski brodograditelji ih uspješno prate. Ovu su ohrabrujuću tezu potvrdili i sami proizvođači.
Luka Colnago
Luka Colnago, direktor u splitskom Colnago Marineu, kazao je kako su iskustva njegove tvrtke s HRB-om odlična:
- Moram reći da nas dobro prate, nadziru izgradnju, ali djeluju i kao savjetodavno tijelo kojem se mi proizvođači možemo obratiti u svakom trenutku. Zaista nas pokušavaju ispraviti u pogreškama, pomoći nam da se poboljšamo pogotovo kada se, kao u našem slučaju, radi o proizvodima koji idu u svijet. Također, smatram da imamo veliku sreću da se radi o našem, hrvatskom, a ne stranom tijelu jer stranci bi sigurno bili viši i cijenom, a bojim se da bi i u dijelu nadzora bili "ograničeni” isključivo dokumentacijom, bez savjetovanja i dostupnosti tijekom procesa izgradnje. Nama je važno da svoj posao rade kvalitetno i da su priznati od cijelog svijeta, naime - vani su na snazi rigorozna pravila, a hrvatska brodogradnja im sve bolje parira, po mojoj slobodnoj procjeni. Vjerujem da je djelomično to zasluga i HRB-ovog rada s proizvođačima.
Luciano Beg
Luciano Beg iz kaštelirskog Marservisa također naglašava odličnu suradnju kako sa splitskim, tako i s istarskim uredom HRB-a, a i samog MMPI-a:
- Ljudi koji rade u tim uredima su jednostavno odlični i spremni uvijek pomoći sa savjetom ili preporukom." No, Beg ukazuje i na poteškoću koja prati općenito cijeli sustav proizvodnih propisa koje treba zadovoljiti, dok istovremeno ne postoje temelji u smislu organizacije i infrastrukture na nacionalnoj razini: - „Kroz praksu sam se uvjerio da se najčešći problemi javljaju jer neki brodograditelji nisu dobro informirani pa čak i na tehničke preglede dolaze nespremni. Također, došlo je vrijeme da se sve više kontroliraju ekološke norme, ali bez pratećeg sustava za njihovu uspješnu provedbu. Navodim samo jedan primjer - otpadne vode zabranjeno je ispuštati u more, ali aparati za njihov prihvat na kopnu, iako propisani, ne postoje u svakoj lučici i marini. A kada i postoje - pitanje je gdje tako prikupljene otpadne vode na kraju odlaze u velikom broju slučajeva. Smatram da cijeli sustav treba reviziju, počevši od državne uprave koja bi trebala izgraditi temelje, a tek onda nadograđivati elemente. Da budem slikovit, kod nas se uvijek kreće od definiranja i propisivanja "šeste” umjesto od "prve” stavke unutar nekog procesa. Osim toga, tu je i prekapacitiranost lučkih kapetanija koje su zadužene za tehničke preglede plovila kod čega, uvjeren sam, zbog opsega posla kapetanije ne uspijevaju uvijek izvršiti kompletne preglede te, po mojoj procjeni, dosta starijih brodica nije tehnički potpuno ispravno. U nautici je stanje još uvijek kaotično jer su 2020. stupila na snagu nova pravila za gradnju i pregled brodica i jahti s kojima neki tek moraju uhvatiti korak pa tko se prilagodi...
Mladen Peharda
Mladen Peharda iz biogradskog Agena Marina, brodograditelj koji je već 10 godina prisutan na tržištu, suradnju s Hrvatskim registrom brodova ocijenio je više nego zadovoljavajućom, posebno zadnjih sedam godina:
- HRB je nadzorno tijelo brzih reakcija, na pitanja odgovaraju uredno, pomažu nam u svim pitanjima u fazi projektiranja, proizvodnje, a i podrške prilikom izvoza ukoliko se ukaže potreba za nekim dodatnim "papirom”, kao što je slučaj s našom firmom Agena Marin koja je prisutna u 15 zemalja. Također, čini mi se, da su svjesni kako hrvatski mali brodograditelji žele stvarati odlične proizvode i konkurirati kvalitetom. Usluga je odlična, a o cijenama nemam što reći - stavka od 1 % vrijednosti koja ide za nadzor nije stavka koja će u našoj firmi zaustaviti proces proizvodnje. Pogotovo jer je HRB prisutan od samog početka pa do samog kraja, praktički od planiranja projekta pa sve do stavljanja proizvoda na tržište i u tom smislu njihov je doprinos izuzetno vrijedan. Sama činjenica da je HRB punopravni član IACS-a dovoljno govori o njihovoj važnosti u svijetu.
Nastavno na to, imam osjećaj i da je hrvatska mala brodogradnja pojačala proizvodnju svojih, originalnih plovila i to dokazane kvalitete, a da se sve manje oslanja na copy/paste . Imamo, ako se ne varam, desetak i više proizvođača koji konkuriraju najboljima na svjetskoj sceni, a sve su to za nas jako pozitivne priče i pomaci. Budućnost malih brodograditelja je, doduše, još uvijek neizvjesna jer je pitanje kako ćemo se nositi sa sve više zahtjeva, ekoloških normi i drugih problema u razvoju i proizvodnji. Svemu se tome treba prilagoditi i organizacijski, ali i financijski, no jedno je sigurno - ima nas koji ozbiljno radimo i ozbiljno razmišljamo o tome. Mala brodogradnja nam, srećom, "divlja”, posebno od korona-krize naovamo, a hoće li tako i ostati - ne znam. Nemam kristalnu kuglu, simpatično je za kraj zaključio Peharda.
...
