Hrvatska ratna mornarica u Oluji pokazala je snagu čvrstog bedema preko kojeg se ni ne pokušava prijeći
Zapovjednik Flote HRM - a Darko Malečić: Lijepu našu stvorila je jedna generacija, a još ljepšu, ma najljepšu stvorit će generacije koje dolaze
- Četvrtog kolovoza pred zoru bili smo spremni i izuzetno motivirani čekati daljnje zapovjedi. To nije bio prvi put tijekom Domovinskog rata da je stupanj Hrvatske vojske pripravnosti bio na najvišem stupnju. Sve operacije od početka, od 1991., vodile su tome da je 4.8.1995. započela Vojno - redarstvena operacija Oluja koja je i danas izvrstan primjer kvalitetne vojne operacije na mnogim inozemnim vojnim učilištima. Hrvatska ratna mornarica u Oluji pokazala je koliko se razvila, uvježbala i ojačala tijekom prethodnih godina i neprijatelj je jako dobro znao što ga čeka ako se i pokuša pokrenuti, ispričao nam je vojnički dostojanstveno i ljudski snažno Darko Malečić, zapovjednik Flote Hrvatske ratne mornarice koja se, naglasio je nekoliko puta tijekom razgovora za Burzu nautike, razvijala paralelno s cijelom Hrvatskom vojskom:
-Prije svega želio bih naglasiti da je u sastavu HRM-a bilo još niz postrojbi osim plovnog sastava, tj. Flote HRM-a. Tu su mješoviti odredi Mornaričkog pješaštva s otoka (Lošinj, Hvar, Brač, Dugi otok, Ugljan, Korčula, Pelješac), zatim topničke bitnice kao točke uporišta u sastavu pomorske obrane Jadrana kao što su to bile Mljet, Lastovo, Vis, Žirje. Ovi su sastavi bili stacionarni što znači da su postojali i pokretni, odnosno oni koji su odlazili na neko područje ili kotu ključnu za djelovanje. U sastavu HRM-a su, također, bili i kopneni te pomorski diverzanti koji su sudjelovali u cijelom nizu akcija od protudiverzantske obrane Novskog ždrila do raznih drugih specijalnih aktivnosti u izviđanju područja te u otkrivanju opasnosti i kretanju neprijateljskih snaga čime su dali značajan doprinos u planiranju i daljnjem razvoju operacija. Zatim su tu i pripadnici 73. bojne Vojne policije koji su radili niz zadaća i u policijskom, ali i u smislu ratnih djelovanja pojedinih operacija, osobito u oslobađanju područja šibenskog i splitskog zaleđa. Radarska postrojba Bojna OSMIO razmještajem svojih radara osigurala je nadzor mora te praćenje ciljeva i predaju podatka o neprijateljskim kretanjima, objasnio nam je zapovjednik Malečić.
Hrvatska ratna mornarica za vrijeme Oluje bila je u sastavnom dijelu Južnog bojišta
„Hardverski" dio Oluje sa strane Hrvatske ratne mornarice bio je potpuno spreman stoga je izuzetno važno da je do tada već i neprijatelj znao za snagu HRM-a i mornaričkih postrojbi. One su se, baš kao i cijela HV, vrijedno „kalile" od „nultog" dana pa sve do sjajne oslobodilačke akcije Oluja. U Oluji su postrojbe HRM- bile u nadležnosti zapovjednog mjesta Cavtat u slučaju da se protu strana usudi pokrenuti sa svojim brodovima prema hrvatskom moru. No, to se nije dogodilo, a „morski" dio Hrvatske vojske potvrdio je da je stasao u njezin punopravni segment:
-Za razliku od samog početka rata kada su izrazitu moć posvuda, pa i na Jadranu imale neprijateljske snage, već 1992. stanje se počelo mijenjati. Naime, i Hrvatskoj je ratnoj mornarici trebalo neko vrijeme da se oformi, posloži, obuči, a u tome su joj pomagale operacije poput epohalno ispraćene povicima: „Obadva. Obadva. Oba su pala!" iz tzv. rujanskog rata, odnosno obrane Šibenika u rujnu 1991. Tu je, zatim, bila i važna bitka zauzimanja vojarni u Pločama i obrana Splita nakon čega se Jugo – mornarica morala povući s obalnog ruba prema Visu i Lastovu. Od tamo je ubrzo potisnuta, točnije u svibnju 1992. što je označilo oslobađanje teritorijalnog mora Republike Hrvatske, kazao je zapovjednik Malečić.
Kraljevičko i splitsko brodogradilište odigrali važnu ulogu u jačanju Hrvatske ratne mornarice:
-Do toga smo došli, između ostaloga, i tako što su se u Splitu i Kraljevici 1991. gradila prva dva hrvatska bojna broda: ratna topovnjača 11 Kralj Petar Krešimir IV. i minopolagač, desantni ratni brod DBM 81 po imenu Cetina. Ova dva broda su pored već zarobljenih brodova Jugo – mornarice činili glavnu pomorsku moć HRM-a. Za razliku od brodova neprijateljskih snaga iz šezdesetih godina, ova su dva broda u tom trenutku predstavljala tehnološki najsuvremenije i jače oružje koje Hrvatska nije dala tek tako zarobiti. Naime, svjesni snage neprijatelja na Jadranu s početka rata, u ovim brodogradilištima su se taktički rastezale izgradnja i porinuće kako bi se izbjegao rizik da brodovi ne mogu doći neprijatelju u ruke. Naše „prinove" tako bivaju porinute u svibnju 1992. čime je porasla i ukupna snaga Hrvatske ratne mornarice, ispričao je Malečić.
Akcija Oluja bila je u pravom smislu olujna
Nakon toga, HRM je nastavila braniti integritet i teritorij Republike Hrvatske te paralelno raditi na svome uvježbavanju, opremanju i daljnjem snaženju. Da je tako potvrdila je i vježba Posejdon 94 kada je raketnim topovnjačama provedeno prvo gađanje s novim protu brodskim raketnim sustavom čime je HRM pokazala svoju moć neprijatelju. Kako bilo, mjesec po mjesec, godina po godina i stigao je i 04. kolovoza 1995. kada je Hrvatska počela oslobađati svoj teritorij:
- 4. kolovoza bili smo spremni, 5. kolovoza je oslobođen Knin, a 7. kolovoza već je sve bilo gotovo. Trodnevna Oluja bila je u pravom, neslikovitom smislu riječi prava oluja koja je postigla svoje učinke čime je Hrvatska vojska svoju pobjedničku snagu. Oluja se ističe i svojim planiranjem, i djelovanjem Hrvatske vojske, ali i brzinom kojom se odvila. Mi je zovemo bitkom svih naših bitaka u Domovinskom ratu, a meni se oko svake obljetnice Oluje vrte iste misli po glavi: Tisuću godina naši preci, očevi, majke, djedovi, bake, sanjali su slobodnu Hrvatsku, no tek se početkom devedesetih dogodila ta generacija, generacija „na straži" koju je zapala sveta dužnost da taj tisućljetni san i ostvari. Govorimo o ratno sposobnim pripadnicima rođenih u ’50 – tim, '60-tim i ’70 – tim godinama i oni su stvarno devedesetih godina odradili svoju zadaću. Vjerujem da će u budućnosti biti valorizirani na pravi način i s pijetetom žrtve koju su podnijeli kao pripadnici Hrvatske vojske, ali i s pijetetom svega što je prošla cijela Hrvatska. Generacija je to koja je stvorila Lijepu našu, a vjerujem da će generacije koje dolaze stvarati dalje još ljepšu, ma najljepšu Hrvatsku, poželio je zapovjednik Flote HRM-a Darko Malečić.