Hlađenje motora

BN 194
| 26.10.2017 | Piše:
Luka Ružić
| Foto:
Božo Ivanić


Sustav direktnog hlađenja je mnogo jednostavniji od dvokružnog sustava budući da u njemu nema rashladnika, a i hlađenje je učinkovitije. Često čak i preučinkovito pa motor nikako ne može postići radnu temperaturu. Problem je i to što prolaz mora direktno kroz kanale u bloku s vremenom stvara talog koji se skuplja na stjenkama u kanalima, njihov promjer postaje sve manji pa je time i učinkovitost hlađenja sve manja

U prethodna dva nastavka obradili smo sustav goriva i sustav podmazivanja motora. Sve primjere dali smo za dizelske motore iako je mnogo stvari zajedničko i za benzinske motore. U ovom broju opisat ćemo glavne elemente sustava hlađenja motora.

Hlađenje motora je nužnost. Svi motori s unutrašnjim izgaranjem moraju se na neki način hladiti. A cijeli problem je u premaloj iskoristivosti goriva i prevelikim gubicima koji se moraju odvesti u okolinu. Kod izgaranja diezelskoga goriva u motoru samo 30-ak % se pretvara u korisnu energiju, 35% energije izlazi s ispušnim plinovima dok preostalih 35 % zagrijava motor. Taj višak topline motoru predstavlja veliki problem budući da ga na neki način treba odstraniti. Možemo slobodno reći kako se jedna trećina goriva baca u zrak, ili more. I ne samo to, nego se još dodatna energija mora trošiti na pogon sustava hlađenja, što čak i povećava postotak čistoga gubitka. Upravo tih zadnjih 35% je izuzetno štetno za motor i tu toplinu treba što prije odvesti u okolinu, a motor ohladiti do njegove normalne radne temperature. Na cestovnim, odnosno većini kopnenih motora to je relativno lako napraviti, jer su motori ugrađeni u vrlo dobro ventilir ... (više u tiskanom i CD izdanju)