Göteborg Boat Show
BN 150U razdoblju od 5. do 13. veljače 2014. održano je 55. izdanje najvećeg švedskog nautičkog sajma. Podaci kažu da je tom prilikom predstavljeno 384 plovila, od čega 20 svjetskih premijera. Više nego ikada!
Zanimljivo je kako švedska mala brodogradnja ima godišnji prihod od oko 2 milijarde švedskih kruna (1 kruna= 0,85 kn). Motori i oprema naprave oko 1,8 milijardi kruna prometa godišnje. I jedno i drugo bez PDV-a. U jednoj sezoni proda se goriva za brodice u vrijednosti od 1,2 milijarde kruna, dok se oko 3 milijarde kruna utrži za godišnje vezove, popravke, osiguranja...
Važno je znati da od 1. siječnja ove godine niti jedna brodica ne smije ispuštati crne vode u more i njihovi vlasnici moraju imati papir da su spremnike crnih voda praznili na točno određenim mjestima. Za nepoštivanje propisa ili ispuštanje crnih voda direktno u more vlasnik se kažnjava kaznom u iznosu koji se obračunava po vrijednosti brodice i prosjeka primanja vlasnika. I tako su se baš sve, pa i stare brodice morale prepraviti, da više nemaju ispust fekalija u more...
Dakle Šveđani plove, i to puno, i ulažu velike napore u očuvanje mora, jer Baltik je zatvoreno i osjetljivo more. A mi? Mi uglavnom ne plovimo, malu brodogradnju država guši kao dušmana i o moru se brinemo malo ili ništa, a Jadran je manji i zatvoreniji od Baltika. Valjalo bi razmisliti o tome?
Sajam u Göteborgu nazivaju i sajmom jedrilica; od malih dinghija do velikih 15 metarskih krstaša, sve se može vidjeti na sajmu. Ove godine bilo je izloženo čak 60 jedrilica više nego ranijih godina. Posebnost ovogodišnjeg sajma je i njegova usmjerenost na život uz vodu. Tako su mnogi proizvođači predstavili opremu za noćenje i kampiranje koja se može koristiti i na manjim brodicama. Zamisao je da se prespava na plaži i tako svaku noć od plaže do plaže. Među svjetskim premijerama izdvajamo sljedeće: Alumacraft Escape 145 Tiller je aluminijska glisirajuća barka od 4,40 metara i 251 kilogram. Oprema se motorima do čak 40 konja, ali s ručkom! Zato niti brzine iznad 25 čvorova nisu nedohvatljive. Micore 480sc Offshore je mali fisherman s centralnom konzolom, predviđen za ugradnju motora do 75 konja. Ima duboki V trup i visoke bočne stranice, što bi i prilikom glisiranja nemirnim morem putnicima moralo pomoći da ostanu suhi. Nimbus 21 Nova je vrhunski gliser s dubokim dvostrukim stepenastim trupom i malom kabinom u konzoli. Sjajna maritimna svojstva i brzine iznad 50 čvorova omogućuju izvanbrodski motori do 300 konja. Nordkapp 605 Avant je bowrider gliser koji u kokpitu ima mjesta i za 7 osoba. Motori do 150 konja dovoljno su snažni za brzu plovidbu i potpuno opterećenog glisera. Nya Ryds F468 Sport je specifični otvoreni fisherman vrlo dubokog V trupa. Oprema se s motorima do 60 konja za brzine do 25 čvorova. Highfield je predstavio čitavu paletu malih i velikih gumenjaka s aluminijskim trupom vrhunskih maritimnih svojstava.
Na sajmu udruge i nautički klubovi izlažu besplatno. Koliko su Šveđani svjesni utjecaja nautičkog sektora na cjelokupno gospodarstvo govori i činjenica kako općina Göteborg gradi nove vezove samo da ne bi došlo do zastoja u proizvodnji plovila na domaćem tržištu. Općina Göteborg sa 650 000 stanovnika ima 116 lučica u kojima je 17 500 vezova. Po tome spada u svjetske gradove s ponajviše brodica po glavi stanovnika. Primjerice u Švedskoj je jedna brodica na 8 stanovnika, a u SAD-u je jedno plovilo na 18 stanovnika, u Njemačkoj jedna na 185 stanovnika. No, nautički turizam se stalno širi. Smatra se da je u općini Göteborg potrebno još oko 2 000 novih vezova koji su u planu gradnje. Švedska ima čak 60 000 otoka i obalu dugu ukupno 8 000 kilometara.
Naša obala je s otocima duga 5 800 kilometara, ali u našoj zemlji sve vezano uz nautiku doima se poput Sizifovog guranja kamenja s jedne na drugu stranu litice. Čak i u ova teška vremena ima mnogo Hrvata koji bi si priuštili brodicu, pa i onu najmanju, samo kad bi je imali gdje vezati. I umjesto da se izgradi više vezova što bi svakako pokrenulo nautičku industriju, u pravom smjeru i dovelo do novih radnih mjesta, kod nas se brani razvoj čak i započetih projekata. Zašto ne učimo od boljih!?