Dobri gospodari

Iako su naši stari živjeli život u skladu s prirodom, nije se baš marilo za ekološki otisak koji ostavljaju.

Nisu to oni niti trebali, jer su čisto plovili, lovili i uzimali iz mora onoliko koliko im je bilo potrebno za život. No došla su neka nova vremena, i moderni čovjek je počeo na more gledati poprilično profiterski. Rezultate takvog pristupa smo počeli vidljivo osjećati. I kad sam baš pomislio: "pa zar samo neki lokalni zeleni aktivisti mare za ekologiju mora?!”, nađem da je Interreg Mediterranean projekt, odnosno program Europske unije za održivi razvoj prilično aktivan po tom pitanju. Čak 13 zemalja Mediterana uključeno je u ovaj program koji je u periodu od 2014. do 2020. godine imao na raspolaganju 265 milijuna eura i preko njega je do sada realiziran čak 91 projekt! Neću ići u detalje koliko smo sredstava mi povukli iz toga fonda, i koliko smo projekata realizirali, ali prema kritikama saborske oporbe na realizaciju EU projekata, moglo je to puno bolje.

No tu ću stati s politikom, okrenuti se moru i spomenuti dva, za Jadran važna projekta iz ovog programa. Jedan je nedavno predstavljen u Rimu na završnoj svečanosti projekta DestiMED. Radi se o metodologiji praćenja ekološkog otiska turizma u zaštićenim područjima na Sredozemnom moru. U ovaj projekt su uključeni i Nacionalni park Kornati te Park prirode Lastovsko otočje. Drugi projekt je AdriREEF čiji je cilj istraživanje podmorja Jadrana i potencijale grebena, kako bi se ojačalo plavo gospodarstvo. U ovo istraživanje uključeno je 11 partnera iz Italije i Hrvatske, a do 2021. godine, dokad traje ovaj program, ispitat će se stanje grebena, između ostaloga u cilju ekonomske i održive eksploatacije.

Kako god bilo, trebalo bi manje zahvatiti pa će više ostati u moru i oko njega. Može se i bez velikih projekata, i svatko od nas može nešto napraviti, a može se napraviti i na razini države. Na primjer kad je prije nekoliko godina određen lovostaj na izlov ribe u Velebitskom kanalu mnogi su se dizali na zadnje noge i negodovali, no vrlo brzo se vidjela dobrobit lovostaja. Nedugo nakon toga riblji fond se prema riječima meni poznatih ribara lijepo obnovio i sada je situacija, možemo reći dobra. Na nama je hoćemo li gospodariti ili iskorištavati, jer razlika u ova dva pristupa je ogromna.

28.10.2019 | 317 pogleda | Piše:
Krunoslav Mihić

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se". Postavke kolačića mogu se konfigurirati u vašem web pregledniku, a više informacija potražite ovdje. Slažem se