Crafting the sea - održiva i autohtona spona između visoke znanosti i lokalnog stanovništva Rovinja
BN 257Entuzijazam, upornost, povezivanje s lokalnom zajednicom, opći ciljevi, malo inventivnosti i puno ljubavi za ideju, možda su termini koji najbolje opisuju dugogodišnji timeline rovinjskog Ekomuzeja Batana. Otvoren još 2004. godine kao rezultat jednogodišnje lokalne inicijative zaštite ovog tradicijskog plovila, danas predstavlja projekt čiji je značaj prepoznao i podržao UNESCO kao, zasad, jedinu hrvatsku uzdanicu u svjetskom Registru najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine među biranim društvom iz cijeloga svijeta.
Eko muzej Batana otvoren je još predigitalne 2004. godine kada je skupina entuzijasta odlučila valorizirati batanu, tradicijsko plovilo rovinjskog područja nakon što su povjesničari, ribari i ostali namjernici primijetili da ovih plovila ima sve manje u rovinjskoj luci.
Rovinjski ekomuzej rastao je s godinama i u skladu s održivim trendovima
No, kako smo doznali od Tamare Nikolić Đerić, stručne voditeljice Ekomuzeja Batana, sam prostor, objekt ekomuzeja bio je "preuzak” da bi se ostvarile sve zamisli oko ovog interpretacijskog centra:
- Znate, batana nikad nije bila jedina točka interesa mojih prethodnika ili nas koji danas radimo na projektima "Batane”. Batana kao plovilo simbol je cjelovitog identiteta Rovinja pa su se tako s vremenom razvile i prateće aktivnosti koje "izlaze” iz djelokruga rada muzeja, a prelijevaju se na cijelu lokalnu zajednicu. Njegujemo bitinadu - vokalne izvedbe kojima pjevači oponašaju zvukove instrumenata i pratnja su solistima, a koja je nastala davnih dana dok su ribari, zauzetih ruku da bi svirali, zapravo pjevušili instrumentalnu pratnju. Tu je onda i Spazio Matika, odnosno magazin, taverna kao sastavni dio muzeja koja nas vraća u vrijeme kada su se u ovakvim prostorijama okupljali ribari u druženju, gdje se čuvalo vino u bačvama, dok nama nama danas naša taverna služi kao prostor za organizaciju gastro i glazbenih večeri na kojima se također prezentiraju dragulji baštine ovoga kraja. Ljeti gostima nudimo vožnju batanom, dok ispred samog muzeja vršimo restauraciju i održavanje naših tradicijskih plovila tako da svi mogu doći i uživo gledati cijeli proces, ispričala nam je Nikolić Đerić te nastavila:
-Od 2016. ekomuzej Batana prebacio je u još veću brzinu i potaknuo aktivnosti na svim razinama koje su rezultirale time da danas svako dijete u Rovinju zna za batanu, a od 2019. se okrenuo okolišnim temama, najprije kroz tradicionalnu regatu koju održavamo početkom lipnja i putem koje smo započeli promociju održivih izvora energije. Naime, Ekomuzej je u međuvremenu povezao dvije održivosti u jednome - održivu praksu kroz promociju jedrenja, a snagom, dakako, i održivog izvora energije – snagom vjetra. Te su se tendencije nastavile konkretnije kroz project Crafting the sea, a koji je krajem 2021. ušao u svoju finalnu fazu. Crafting the sea ima za cilj promovirati lokalna, tradicijska znanja o moru i aktivno uključiti stanovništvo u praćenje klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti. Projekt je uključivao UNESCO radionicu inventarizacije tradicijskog znanja, analizu arhiva Centra za istraživanje mora Rovinj - Institut Ruđer Bošković, koji je ujedno ključni partner na projektu, a zatim i razvoj didaktičkog seta za osnovnoškolce te plikacije prema konceptu Citizen Science odnosno građana- znanstvenika, kazala nam je Nikolić Đerić.
UNESCO i Prada prepoznali sve ponuđene vrijednosti projekta
Osim toga, od 2020. do 2030. traje UN-ova dekada oceana tako da smo i mi prepoznali priliku te smo u suradnji s Centrom za istraživanje mora Rovinj (Institut Ruđer Bošković) pokrenuli Crafting the Sea, projekt koji je odizanje svijesti o važnosti obalnih mora jer su ona mjesto „proizvodnje" hrane i za oceane, ali i za ljude na kopnu. Zatim je tu s obalnim, odnosno plićim morima povezana proizvodnja kisika, a kao šećer na kraju, ljepilo koje je sve to povezalo – tu je upravo batana koja se savršeno uklopila u ovu priču. Osim što se radi o održivoj praksi na održivi pogon, batana je ujedno i plovilo za plića mora. Tako je zbog kvalitete projekta, svih elemenata koji su se spojili kao precizno izrađene puzzle, ali i zbog važnosti tema koje je rovinjska ekipa prepoznala na vrijeme, a posebno zbog intersektorske suradnje kulture, znanosti i obrazovanja, projekt je prepoznao i financijski podržao Regionalni UNESCO ured u Veneciji u suradnji s tvrtkom PRADA. Ne manji važni su, naglasila je Nikolić Đerić, i svi suradnici na projektu poput Luce Pirivileggia i dr. sc. Mirte Smodlake Tanković iz Centra za istraživanje mora Rovinj.
Cts app - aplikacija za sudjelovanje građana u prikupljanju znanstvenih podataka
Sada nam slijedi završnica od koje mnogo očekujemo. Naime, preko aplikacije koju smo razvili u suradnji s domaćim IT-evcima - lokalnom firmom ALTdigital iz Poreča, Citizen Science. Aplikaciju je moguće skinuti na Google Playu, a njome želimo povezati visoku znanost i lokalno stanovništvo koje će korištenjem biti direktno uključeno u dobavu znanstvenih materijala sa samoga mora. Putem aplikacije ćemo tako svi zajedno graditi bazu podataka o prirodnim vrstama i okolišu koji će biti važni za analizu stanja kroz dulji vremenski period. Stanovnici će doslovno imati mogućnost fotografirati jedinke na koje naiđu na određenoj lokaciji, odrediti njihovu količinu te podatke dostaviti našim stručnjacima. Za dugoročna praćenja, ovakva nam je aktivnost jako važna, kazala je Nikolić Đerić te najavila da Ekomuzej Batana ovih dana kreće s jakom promocijom Crafting the sea projekta koji kao uspješan ze podržan od velikih svjetskih organizacija, ne mora biti i jedini u Hrvatskoj. Primjer Rovinja mogu slijediti i ostali!
...
