Bakar sve odlučnijim koracima sa sebe skida stigmu ne tako davnog industrijskog središta
Sredstvima Europske unije i uređenjem Obalnog parka posvećenog tunolovu Bakar stvara amblem povijesnog ribarskog područja. Slijede i uređenje gradske plaže, rekonstrukcija tunere i uređenje Interpretacijskog centra "O ribi".
Bakar i bakarsko područje sve uspješnije mijenjaju svoje vizure i dojmove teške ili barem teže industrijske baštine "natrag" u pitoreskno primorsko mjesto koje već godinama biranim turističkim aktivacijama približava ljude našeg kraja svojim raznolikim povijesnim tradicijama. Jedna od njih aktualizirala se i kroz novouređeni Obalni park (Park Banj) posvećen ribarstvu i s naglaskom na tunolovu kao jednoj od važnijih grana privrede u bakarskom kraju. Naime, kroz niz stoljeća najunosnija jadranska skupina stajaćih tunolovki nalazila se baš u Bakarskom zaljevu gdje ih je bilo ukupno 10 od čega čak 4 na Bakarskoj strani: tunolovka „Pod steni", tunolovka pred crkvom Sv. Margarete, tunolovka kod Mandraća te tunolovka na Grohotini. Tijekom godina ove su tunolovke uklonjene, a uspomene na njih kao i način ribolova ostao je samo na starim fotografijama. Obalni park kao interpretacijski prikaz dijela bakarske ribolovne baštine tako je sa svojim edukativnim stazama s jedne strane podređen turističkoj prepoznatljivosti destinacije, a s druge strane svojoj prošlosti koja se uređenjem Parka prelila u sadašnjost i to sredstvima Europske unije u iznosu od 981.110,00 kuna.
Višejezični panoi i Braillovo pismo
Projektom je uređena edukativna šetnica, posađena su nova stabla i mediteranska vegetacija te je postavljen sustav za navodnjavanje. Pješačke staze koje povezuju dvije zone – zonu parka i zonu obalne šetnice, obložene su slojem dekorativnog betona s utisnutim uzorkom od inox ploča u obliku riba – tuna, a u parku su postavljeni edukativni informacijski panoi, odnosno interaktivni elementi u obliku rotirajućeg stupa s kockama koji pričaju priču o tunama i tradiciji tunolova u Bakru. Tekst na panoima uz hrvatski napisan je i na engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku te na Braillovom pismu kako bi bio dostupan brojnim turistima te slijepim i slabovidnim osobama. Klupe za odmor u obliku kamenih kocki i prateće noćno osvjetljenje, pritom, Grad Bakar financirao je vlastitim sredstvima. Inače, brojne zanimljive informacije o samoj tuni nalaze se na vremenskoj lenti koja obuhvaća razdoblje od 1382. godine, točnije od datuma najstarije isprave u kojoj se spominje tunolov pa sve do 1979. godine kada je ulovljena posljednja tuna u Bakru.
No, ribarskoj priči Grada Bakra tu nije kraj...
Međutim, kako stanovnicima Bakra inspiracije ne nedostaje, uskoro će krenuti i uređenje bakarske gradske plaže, zatim uređenje još jednog interpretacijskog centra "O ribi" koji će se smjestiti u kasnosrednjovjekovnu građevinu „Turska kuća" na trgu Plačica, a kako bi se zaokružila cjelokupna priča i stvorio amblem ribarskog područja, u planu je i rekonstrukcija tunere – straže za tunolov na lokaciji na kojoj je postojala i kroz povijest - na Žalu ribara, kod crkve Sv. Margarete.
...
