Autonomni brodovi u službi znanosti

BN 216
| 30.8.2019 | Piše:
Krunoslav Mihić


Ovih dana u svijetu su porinuta čak dva autonomna plovila, možemo ih nazvati plovila-roboti. Njihova je zadaća da zamjene ljudsku posadu na mjestima koja su iscrpljujuća i dosadna u svojoj repetitivnosti, ili pak predstavljaju opasnost za zdravlje. Prvi je namijenjen kartografiranju morskoga dna, a drugi čišćenju naftnih mrlja s morske površine

Roboti su s nama već dugi niz godina. Kao i velika većina genijalnih tehničkih izuma, prvo su postojali u glavama umjetnika-vizionara, da bi se kasnije prelili na crtaće stolove inženjera, a potom i u razne radionice diljem svijeta. Malo ljudi zna da je riječ robot došla iz češkoga jezika. Naime izmislio ju je češki pisac Karel Čapek koje je riječ robot prvi put napisao u svojoj knjizi Rossumovi univerzální roboti iz 1920. godine. Imaginarni Čapekov robot – onaj koji rabota umjesto ljudi, dao je ime svim kasnijim, sasvim opipljivim mehaničkim napravama koje su izrađene kako bi ljudima olakšale monotone ili opasne radnje. Kako vrijeme ide, tako se i roboti sve više uvlače u naš svakodnevni život i preuzimaju na sebe uloge koje su još jučer bile nezamislive.

Barka koja sama plovi i snima dno

Svjedoci smo, tako, da se roboti u obliku autonomnih plovila sve češće javljaju i u pomorskim istraživanjima. U početku to su bile daljinski upravljane ronilice, ali sada su inženjeri s Pomorskog fakulteta Sveučilišta New Hampshire napravili potpuno autonomno plovilo namijenjeno istraživanju morskoga dna koje je na prevelikoj dubini za ronioce, a premaloj za dubinske sonare ... (više uz pretplatu)