A mislili smo da to nije moguće, teretni brod bez posade i to na električni pogon
Unatoč mišljenima da transport robe i tereta autonomnim plovilima nikada neće zaživiti dogodilo se baš to. Nedavno je zaplovio prvi teretni, autonomni i elektropogonjeni brod Yara Birkeland. Dali treba sumnjati gdje se to dogodilo? Pa baš i ne. Na sjeveru Europe, u Norveškoj u zatvorenim vodama u jednom fjordu.
"Ponosni smo što možemo prvi u svijetu predstaviti potpuno električni i autonomni kontejnerski brod. Yara Birkeland će smanjiti emisiju CO2 za 1000 tona te na godišnjoj razini zamijeniti 40 000 transfera robe kamionima" kaže Svein Tore Holsether, izvršni direktor Yare.
Yara Birkeland, koja je dobila inzimno veliki medijski publicitiet na globalnoj razini razvijena je u suradnji s Kongsberg Group. Brod koji je nastao u brodogradilištu VARD uz financijsku potporu Enove, biti će u komercijalnoj eksploataciji od 2022. godine.
"Yara Birkeland će transportirati mineralno gnojivo između Porsgrunna i Brevika i pridonijeti značajnom smanjenju emisija tijekom transporta. Ovo je izvrstan primjer zelene tranzicije u praksi i nadamo se da će ovaj brod biti početak nove vrste kontejnerskih brodova. Puno je mjesta na svijetu sa zakrčenim cestama koje će imati koristi od ovakvog rješenja visoke tehnologije" rekao je Holsether.
S ovom autnomnom linijom koja povezuje Porsgrunn i Brevik počinje dvogodišnje razdoblje testiranja tehnologije koja će brod učiniti autonomnim i konačno certificiranim kao autonomni, potpuno električni kontejnerski brod. Yara Birkeland je zajednički projekt nekoliko sudionika, gdje je KONGSBERG bio odgovoran za tehnološki razvoj. Brodom će se upravljati iz Massterlysovog centra za nadzor i operacije u Hortenu. Massterly je zajednička investicija KONGSBERG-a i brodarske kuće Wilhelmsen. Paralelno s izgradnjom Yara Birkelanda, Yara je kroz Yara Clean Ammonia pokrenula razvoj zelenog amonijaka kojega se zadnje verijeme sve češće naziva gorivom budućnosti. Kao najveći svjetski proizvođač gnojiva, Yara se oslanja na amonijak za proizvodnju gnojiva koje je potrebno u proizvodnji hrane stalno rastuće populacije. U isto vrijeme, trenutna proizvodnja amonijaka predstavlja 2 posto svjetske potrošnje fosilne energije. To odgovara oko 1,2 posto ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova što je daleko ispod svih drugih energenata današnjice.
...
