450 GW iz vjetra do 2050. godine; možemo li mi to???

| 4.12.2019


Veliki cilj Europske komisije vezano za proizvodnju električne energije iz vjetroelektrana postavljenih na moru je dobiti potencijal od 450 GW i to u periodu do 2050 godine. A da bi se ovaj cilj ostvario potrebno je da vlade svih članica EU pokrenu i ulaganja i imaju pravi pristup prostornom planiranju na pomorskim dobrima i moru.

WindEurope je napravio izvješće gdje je najisplativije postaviti 450 GW offshore vjetroelektrana diljem Europe, imajući u vidu da je do danas postignut plafon od samo 20 GW. 450 GW električne energije dio je scenarija Europske komisije za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Izvješće WindEurope je djelo ministarstava energetike iz deset zemalja sjevera Europe. Zaključak ovog izvješća je da bi 212 GW trebalo biti raspoređeno u Sjevernom moru, 85 GW u Atlantskom (uključujući Irsko more), 83 GW na Baltičkom i 70 GW u Sredozemnom i drugim vodama Južne Europe. To odražava relativne potencijale vjetra, blizinu potreba za energijom i lokaciju opskrbnog lanca.

 

 

Izvještaj također opisuje kako bi se svaka zemlja rasporedila u optimalnom scenariju. Za 380 GW koji bi se nalazio u vodama sjeverne Europe trebalo bi manje od 3% tamošnjeg prostora. Isto tako izvešće pokazuje kako je pomorsko prostorno planiranje ključno za minimiziranje troškova. Na barem 60% Sjevernog mora danas nije moguće izgraditi vjetroelektrane na moru. Te „zone isključenja" postoje ili iz razloga zaštite okolišnih ili zbog toga što je taj prostor predviđen za ribolov i vojne aktivnosti.

Izgradnja vjetroelektrana u priobalju snage 450 GW do 2050. godine zahtijeva od Europe da izgrađuje više od 20 GW vjetroelektrana godišnje do 2030. u odnosu na današnjih mršavih 3 GW godišnje. Industrija i investitori se pripremaju za to, ali ključno je da vlade daju osiguranja, kako bi investitori dugoročno dobili povjerenje za potrebna ulaganja. Prema WindEurope vlade bi također trebale predvidjeti ovaj značajan rast i razvoj u svom planiranju obalne mreže vjetroelektrana. Osim toga, postoji rok od 10 godina za planiranje i izgradnju mreža potrebnih za obalne vjetroelektrane. Ulaganja u priobalne mreže morat će se povećati s manje od 2 milijarde eura u 2020. godini na 8 milijardi eura godišnje do 2030. godine.

Europa također mora osigurati regulatorni okvir za vjetroelektrane na moru koje imaju mrežnu vezu više država. Ovi „hibridni" projekti omogućit će nam objedinjavanje imovine i infrastrukture, te smanjenje troškova te nadamo se čišćoj električnoj energiji.

...