Sjeverni Jadran - duboke ekološke promjene u jednoj od najproduktivnijih morskih regija Mediterana
Zamislite sjeverni Jadran kao ogroman, živahni podvodni grad u čijem funkcioniranju fitoplankton, njegovi najmanji stanovnici imaju veliku ulogu. Oni uzimaju ugljični dioksid (CO2) i pretvaraju ga u hranu koju mogu koristiti druge morske životinje. To ih čini primarnim proizvođačima hrane jer su na samom početku prehrambenog lanca mora.
Bez njih, kao da ne postoji prva karika u prehrambenom lancu koju sve ostale životinje trebaju da bi preživjele. Sve od najmanjih virusa i bakterija, pa do velikih riba i morskih sisavaca, ovisi o tome koliko dobro fitoplankton može obavljati svoj posao. Ako fitoplankton ne može dobro raditi zbog promjena u svom okolišu, to utječe na sve što dolazi poslije njih u lancu prehrane.
„Dramatične promjene u fitoplanktonu, koje smo opisali u ovom istraživanju, jasno pokazuju da se u Jadranskom moru događa nešto važno. Takve promjene mogu imati snažan utjecaj na cijeli morski ekosustav. Za znanstvenike je iznimno važno pratiti te procese jer nam pomažu da bolje razumijemo šire i sve složenije promjene koje primjećujemo, poput promjena u broju i vrstama riba ili u općem stanju zdravlja mora. To znanje nam omogućuje da bolje planiramo i učinkovitije štitimo naše more", objašnjava Ivan Vlašiček, doktorand u Laboratorij za evolucijsku ekologiju i prvi autor na radu.
Laboratorij za evolucijsku ekologiju, koji je dio 'Ruđerovog' Centra za istraživanje mora u Rovinju, provodi jedan od najdugovječnijih i interdisciplinarnih programa promatranja morskih ekosustava u Mediteranu. Ovaj tim znanstvenika istražuje kako se različiti morski organizmi ponašaju, kako rastu i kako se međusobno povezuju, baš kao što bi netko promatrao kako se razvijaju i mijenjaju različiti dijelovi jednog velikog grada. U ovom istraživanju po prvi puta su pokazali kako se zajednice fitoplanktona mijenjaju tijekom vremena i prostora. To znači da su uspjeli pratiti i objasniti kako se fitoplankton ponaša i kako se njihova ponašanja mijenjaju zbog različitih uvjeta u okolišu, kao što su temperatura, slanost mora ili količina hranjivih tvari.
Otkucaji srca morskog grada
Znanstvenici su primijetili da su tijekom posljednjeg desetljeća uobičajeni obrasci po kojima se fitoplankton razvija i raste, postali sve manje stabilni i predvidljivi. To znači da fitoplankton više ne reagira na uvjete u okolišu na način na koji su znanstvenici ranije mogli lako predvidjeti.
Praćenje ovakvih promjena iznimno je važno jer sjeverni Jadran ima ključnu ulogu u cirkulaciji morske vode kroz cijeli Jadran. Kao što promjene u jednom dijelu grada mogu utjecati na promet u cijelom gradu, promjene u biološkim, kemijskim i fizičkim svojstvima Sjevernog Jadrana mogu utjecati na živi svijet u cijelom Jadranu. Primjerice, ako fitoplankton ne može pravilno obavljati svoju ulogu u apsorpciji CO2 ili proizvodnji kisika, to može imati velike posljedice za sve morske životinje i biljke koje ovise o zdravom i stabilnom okruženju da bi preživjele.
Novi uvidi s fronte morskog istraživanja
Rezultati ovog istraživanja dodatno su važni jer mogu služiti kao važne smjernice za donositelje odluka i znanstvenu zajednicu i to kod donošenja mjera i strategija za zaštitu morskih ekosustava.
Dr. sc. Martin Pfannkuchen, voditelj laboratorija i dopisni autor na radu, naglašava važnost ovih rezultata: "Ovo istraživanje pruža ključne uvide u indikatore ekoloških promjena u Jadranu. Dramatične promjene koje smo dokumentirali odražavaju hitnu potrebu zaadresiranje ekoloških pritisaka koji redefiniraju strukturu i funkciju morskog ekosustava." Istraživanje je proveo tim znanstvenika iz Laboratorija za evolucijsku ekologiju Centra za istraživanje mora u Rovinju koji uz doktoranda Ivana Vlašičeka i dr. sc. Pfannkuchena čine dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, dr. sc. Ana Baričević, dr. sc. Nataša Kužat, doktorandi Mia Knjaz, Lana Grižančić i Ivan Podolšak te dr. sc. Tjaša Kogovšek.
Centar za istraživanje mora u Rovinju, sastavni dio Instituta Ruđer Bošković, nastavlja predvoditi u interdisciplinarnom istraživanju morskih ekosustava. Neprekidni napori znanstvenika Centra pridonose stjecanju ključnog znanja za održivo upravljanje morskim resursima i očuvanje morskog života, osiguravajući da sjeverni Jadran ostane živahna i produktivna morska regija za buduće generacije.
Istraživanje je financirano sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, te podržano EU projektima JERICO-S3 u okviru programa Obzor 2020, te projektima AdriaClim, Marless i Cascade financiranih iz programa Interreg Italija-Hrvatska.
...
