Od broda do nove sirovine: zašto recikliranje plovila postaje prioritet Europske unije

BN 299
| 4.8.2026 | Piše:
Ornela Krezić
| Foto:
Arhiva BN / Pexels


Kada se govori o kružnom gospodarstvu u nautici, najčešće se spominju plastika, otpad ili održivi materijali. Međutim, jedan od najvrjednijih resursa nalazi se upravo u plovilima koja završavaju svoj životni vijek, a to je brodski čelik. Postupak recikliranja plastike kao procesa je takvo da on traži puno energije, da uvijek ostaje neki nerazgradivi otpad i da on opet prouzrokuje zagađenje. Drvo je s druge strane razgradiv brodograđevi materijal koji se ne reciklira već se raznim kemijskim sredstvima produžava njegov životni vijek. Drvo se koristi kao brodograđevni materijal dok zadovoljava konstrukcijske ili funkcijske zahtjeve. Ono s vremenom stari, trune, propada te se na kraju dotrajali dio mijenja novim.

U Europskoj uniji čelik se sve više promatra kao strateška sirovina koju treba zadržati unutar europskog gospodarstva. Razlog nije samo zaštita okoliša, već i gospodarska sigurnost, energetska učinkovitost i smanjenje ovisnosti o uvozu sirovina.


Brodski čelik nije otpad

Velik dio čeličnih brodova, pontona, radnih plovila i lučke infrastrukture nakon isteka uporabnog vijeka završava kao otpad ili se izvozi u zemlje izvan Europske unije na rastavljanje. Time Europa, ali i Hrvatska, gube vrijedan sekundarni resurs koji bi mogao ponovno postati sirovina za novu proizvodnju. Čelik je pritom jedan od rijetkih materijala koji se može gotovo neograničeno reciklirati bez značajnijeg gubitka kvalitete.


Manje emisija, manje energije

Proizvodnja čelika iz recikli ... (više u tiskanom i online izdanju)