Kako odabrati brodicu: Područje plovidbe, ponašanje na moru i brzina kao elementi izbora brodice
BN 248Svi oni koji su u nautici duži niz godina prisjetiti će se kako se nekada nije mnogo raspravljalo o brzinama i pogonu brodice. Danas je to jedno od važnijih pitanja
Oprema je završni korak u individualizaciji vaše brodice a dobrim dijelom ovisi i o svemu do sada nabrajanom, vrsti, tipu veličini ali ponajviše o namjeni i načinu korištenja. Najčešća greška kod opremanja brodice je sklonost pretjerivanju. To je slična situacija kao kada kupujete novi automobil pa sa liste opreme izabirete stvari kojih se inače ne bi niti sjetili ali vam se u tom trenutku čine neophodnim i uopće ne želite zamišljati svoj novi automobil bez toga. Jasno nakon nekoga vremena kada euforija splasne shvatite da ste bacili novac na potpuno nepotrebnu stvar a utjehu vam je jedino nada da ćete u trenutku prodaje moći takve stvari nabrojiti kao dodatnu opremu i time povećati cijenu ili eventualno brže ostvariti prodaju. Slično je i kod brodica s time da većina dodatne opreme traži određeno održavanje što vam konstantno izbija novac iz novčanika što zna biti poprilično iritantno kada znate da je to nešto što ste već jednom platili i stalno zahtjeva nova ulaganja a nije vam od velike koristi. Kada spominjemo opremu tu ne mislimo samo na palubnu opremu jer se na nekim tipovima brodica može direktno utjecati i na ergonomiju unutrašnjosti. Na primjer kupujete brodicu dužine sedam metara sa zatvorenom kormilarnicom i proizvođač vam nudi da uz nadoplatu imate zatvoreni toaletni prostor. Prva reakcija većine kupaca je: Pa naravno bez toga ne kupujem brodicu. Neosporno je da zatvoreni toalet podiže komfor na višu razinu ali uz koju cijenu. Kada kažemo uz koju cijenu tu ne mislimo samo na financijski dio koji naravno nije zanemariv jer uz doplatu pri kupovini imate i održavanje sustava, pripremu za zimovanje i slično. Takav toaletni prostor osim spomenutog novca uzeti će vam vjerojatno i značajni dio ležaja koji u nekim slučajevima od vrlo komotnog može postati jedva upotrebljiv. Kada zbrojite sve prednosti i nedostatke doći ćete do zaključka kako je kemijski wc skriven ispod ležaja sasvim zadovoljavajuće rješenje koje je cijenom zanemarivo u usporedbi sa zatvorenim toaletnim prostorom koji ima ispirni wc i crni tank. Ovim primjerom ne želimo reći kako zatvoreni toaleti na brodicama nisu dobri, korisni ili potrebni ali nisu idealno rješenje za svaku brodicu. Isto se dešava sa klupama u kokpitu, salonu i slično. Dakle, nekada je manje više. Rekli smo na početku da je opremanje brodice završni korak u individualizaciji brodice pa je tako teško dati savjet što vam treba ili ne treba na brodici ali jedno je sigurno, svu opremu za koju niste sigurni da će vam biti neophodna ili barem značajno podići komoditet a možete ju naknadno ugraditi savjetujemo da ju za početak preskočite. Najbolje upoznate brodicu i eventualne nedostatke kada ju počnete intenzivnije koristiti a na temelju iskustva najbolje je donositi odluke.
Odabir pogona i brzine
Svi oni koji su malo stariji i u nautici su duži niz godina lako će se prisjetiti kako se nekada nije mnogo raspravljalo o brzinama i pogonu brodice. Male brodice plovile su pogonjene Tomosima dok su one malo veće brodice ili oni koji su više vremena provodili na moru a to su uglavnom bili mali ribari imali ugrađene dieselske motore. Gliseri su prije tridesetak godina i više, uglavnom bili egzotična kategorija rezervirana za strance a ako je netko domaći imao gliser to su bili mali gliseri koji su u usporedbi sa prije navedenim brodicama gutali ogromne količine goriva i služili samo kao skupe ljetne igračke. Velika i brza plovila bila su uglavnom rezervirana za policiju i lučku kapetaniju. Danas su trendovi potpuno drugačiji pa se uživanje na moru kao i sve drugo konzumira kao instant iskustvo te se u nekoliko dana godišnjeg odmora nastoji obići pola Jadrana i poslikati mobitelom čim više materijala za bombardiranje društvenih mreža. U takvoj su se priči spore brodice svele na jedrilice a ugodna krstarenja pretvorila u bezglava jurcanja. Ali, što je tu je, vrijeme svoje nosi i koliko god nostalgični bili morate prihvatiti da su se jednostavno trendovi promijenili kao i način života. Trendovi idu ka tome da se traže sve brže brodice a mi ćemo se malo osvrnuti na sve tipove brodica kako biste dobili jasniju sliku te lakše izabrali najadekvatniju brodicu za svoje potrebe.
Vrste dna
Brzinu brodice određuju dvije stvari a to su vrsta dna i pogonski agregat. Vrste dna brodice dijelimo u tri osnovne skupine deplasmanski trup, poludeplasmanski i gliserski. Sve tri vrste brodica detaljno su obrađena u nekim od ranijih brojeva pa ćemo se zadržati na osnovnim karakteristikama trupa. Deplasmanske brodice konstruirane su za sporu plovidbu, njihov trup u presjeku ima oblik jajeta te imaju u usporedbi sa ostala dva tipa dna najveću istisninu i najniže težište. Takva konstrukcija u usporedbi sa ostale dvije pruža najveću sigurnost i najugodniju plovidbu na nemirnom moru. Za razliku od deplasmana glisersko dno oslanja se na velike ravne plohe koje koriste hidrodinamični otpor za izdizanje trupa iznad površine. Takav tip dna postiže najveće brzine ali ćete s njime i najneudobnije ploviti na velikim valovima. Poludeplasman je pokušaj spajanja najboljih karakteristika iz deplasmanskog i gliserskog trupa a rezultat su brodice koje se dobro ponašaju u na nemirnom moru a opet mogu i izglisirati uz uvjet da imaju dovoljno jak motor. Iako to djeluje kao idealan spoj on ima i neke nedostatke kao što su visoka potrošnja u gliserskom režimu plovidbe i slabija upravljivost na određenim brzinama. Za koji se tip dna odlučiti, ovisi naravno kojom brzinom želite ploviti. Za one koji danas spadaju u rijetku skupinu i brzina im nije bitna deplasmanske brodice su idealan izbor te će takvim brodicama ploviti uz minimalne troškove, kako goriva tako i održavanja ali i uz puno pristupačniju početnu cijenu. Poludeplasmanske brodice idealne su za one koji će se zadovoljiti putnim brzinama između desetak i petnaest čvorova što su idealne poludeplasmanske brzine. Za sve one koje očekuju od svoje brodice putnu brzinu veću od petnaestak čvorova jedini logičan izbor je gliserski tip dna.
Ilustracija: Emil Černeka
Maritimne osobine
Maritimne osobine ovise prvenstveno o vrsti dna ali to nije jedini parametar koji će odrediti kako će se vaša brodica ponašati na moru. Mnogo toga utječe na ponašanje brodice u plovidbi, primjerice visina težišta, raspored masa, pogonski sklop i tako dalje. Ali da ne bi otišli preširoko jer je ovaj članak namijenjen onima s najmanje iskustva u nautici dotaknuti ćemo se samo osnova koje bi morali znati kako bi lakše odabrali najidealniju brodicu za svoje potrebe. Kako smo ranije spomenuli deplasmanski oblik trupa ima najveći gaz i samim time naniže težište pa se tako i najbolje snalazi u lošim uvjetima na moru. Osim toga tu je i kobilica koja ima više funkcija u plovidbi ali općenito daje stabilnost te plovilo s njom lakše održava zadani smjer. Kod poludeplasmanskih brodica kobilice su znatno kraće ili bi bar trebale biti radi otpora koje rede pri skretanjima na većim brzinama. Tu ćete često vidjeti da brodice ovog tipa dna pri skretanjima na većim brzinama naginju suprotno od smjera u koji skrećete što ponekad zna biti poprilično neugodno za posadu jer ih centrifugalna sila gura prema bandi koja je nagnuta. Brodice sa gliserskim dnom na skretanja pri većim brzinama reagiraju suprotno što je mnogo prihvatljivije jer se brodica naginje u smjeru skretanja a centrifugalna sila djeluje u kontra smjeru. Ovo sve spominjemo da bi lakše shvatili zašto su za veće brzine idealna gliserska dna jer su se neki proizvođači kako bi se prilagodili tržištu, odlučili na poludeplasmanske trupove ugrađivati suludo jake motore da bi dosegli gliserske brzine. To je za njih iz ekonomskih razloga dobitna formula jer primjerice mogu prodavati istu brodicu za motore od dvadeset do dvjesto konjskih snaga. Osim toga valja napomenuti da poludeplasmanske brodice u usporedbi sa gliserskim iste veličine i mase na velikim brzinama troše mnogo više goriva iz jednostavnog razloga jer imaju veći otpor trupa i razgrću više mora. Sa druge srane ako uspoređujemo poludeplasman i gliser ima poludeplasman i neke prednosti. Pa ćete tako sa poludeplasmanskim brodicama moći glisirati manjim brzinama što je dosta bitno kada morate prilagoditi brzinu uvjetima na moru, poludeplasman je puno otporniji na bočne vjetrove pogotovo na malim brzinama ili u manevrima te lakše održava zadani smjer plovidbe. Da ne bi bilo zabune ovo su sve općenite karakteristike i uvijek postoje izuzetci, nije svaki poludeplasmanac isti kao što nije niti svaki gliser isti. Ono što kod glisera igra veliku ulogu je koliko ima dubok V. što bi značilo koliko je oštar kut bočnih ploha gledano sa krmenog zrcala. Dakle čim manji kut to je V dublji i obrnuto a kod nekih glisera možemo čak vidjeti i ravnu krmu. Takva konfiguracija dna omogućiti će vam da izglisirate sa minimalnom snagom motora ali će se problemi javiti čim more postane nemirno ili dosegnete veće brzine. Sa druge strane duboki V oblik trupa pruža veliku sigurnost u plovidbi, čak i na visokim brzinama ali zato traži mnogo jače motore i ima mnogo višu minimalnu brzinu glisiranja. Kako to izgleda u praksi? Pa ako primjerice imate gliser sa dubokim V dnom od šest metara teško ćete se moći voziti brzinama od osam do petnaest čvorova. Zašto? Zato jer će takva brodica već pri sedam do osam čvorova doseći maksimalnu deplasmansku brzinu a zbog dubokog V trupa da bi izglisirala potrebna joj je brzina od petnaestak čvorova. Brzine između ovih na takvim brodicama ostvaruju se uz jako kopanje krme i propinjanje te veliku potrošnju goriva po prijeđenoj milji.
Brzina plovila
Iz svega što smo do sada rekli jasno se da zaključiti kako brzina kojom želite ploviti utječe ne samo na cijenu nego uvelike formira vrstu i tip brodice koji ćete odabrati. Ali kako odrediti koliko nam brza brodica treba. Iako je kao i većina stvari u odabiru brodice to individualno i stvar je afiniteta, postoje i neki realni parametri kojima se možete voditi. Primjerice možete odrediti željeni radijus kretanja te izmjeriti koliko su destinacije koje ćete najčešće posjećivati udaljene. Ako koristite brodicu isključivo za dnevne izlete jasno je da do tih destinacija nećete putovati pola dana. Sa druge strane morate imati na umu područje plovidbe i specifičnosti mikrolokacije koje smo spominjali ranije kao i sve druge parametre koje smo već spomenuli. Ono što morate imati na umu da se pri tim izračunima morate orijentirati prema putnim brzinama a ne maksimalnim. Maksimalnu brzinu treba gledati kao teoretski izvedivu a putnu brzinu kao realno ostvarivu uz uvjet da vremenske prilike i stanje mora to dozvoljavaju. Putna brzina najčešće se kreće između dvije trećine i tri četvrtine od maksimalne brzine s time da morate uzeti u obzir kako osim spomenutih vremenskih prilika da brzinu bitno utječe i opterećenje što znači da nećete imati istu brzinu kada ste sami i kada se na brodici nalazi više ljudi ili stvari. Kada pričamo o brzinama nezaobilazno je spomenuti potrošnju goriva. Prije svega morate znati da se potrošnja brodice ne mjeri u litrama na sat već po prijeđenoj nautičkoj milji, iako mnogi postavljaju pitanje koliko troši na sat. Potrošnja u litrama na sat može biti mjerodavan podatak za specifikacije motora ali ako želite znati koliko goriva ćete potrošiti vaša brodica odnosno koliko ima ekonomičan trup jedini mjerodavan podatak je potrošeno gorivo po prijeđenom putu. Prosječna potrošnja goriva mjeri se na putnoj brzini iako će vam mnogi proizvođači rado napomenuti ako za njihovo plovilo postoji i neka ekonomičnija brzina krstarenja. Osim za računanje troškova potrošnja goriva bitan je podatak za računanje autonomije pri čemu uvijek valja imati na umu da sve ono što smo nabrojali da utječe na brzinu brodice, stanje mora, opterećenje također utječe i na potrošnju goriva. Zašto je to bitno? Zato što se nalazite na moru i zadnje je što želite ostati bez goriva, pogotovo ako vremenske prilike nisu najbolje. Ostati bez pogona na moru je vrlo opasno jer više vi ne vladate situacijom nego more vlada vama, te se u tim trenutcima morate uzdati u sreću ili tuđu pomoć. Uglavnom prije svakog isplovljavanja potrebno je pomno isplanirati zalihe goriva pri čemu vam najmanje dvadesetak posto mora biti rezerva na koju ne računate.
...
