Hrvatski ORCI kup – Uskrsna regata spala na 34 broda « Sport » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Uskrsna regata spala na 34 broda

I ove je godine nastavljen trend pada broja sudionika, uz izostanak i nekih vrhunskih hrvatskih kormilara

Jedna od najpopularnijih hrvatskih jedriličarskih regata i uz Državno ORCI prvenstvo najjače hrvatsko jedriličarsko natjecanje - Uskrsna regata PBZ Leasinga - ni u 13. izdanju, nažalost, nije okrenula višegodišnji trend stagnacije u toliko željeni uzlet. Regata koja je nekad slovila kao najžešći jedriličarski događaj i tradicionalno otvarala nautičku sezonu, u svom je 13. izdanju spala na svega 34 broda, za razliku od prošlogodišnjih 40, ili 46 posada 2007. ili 78 brodova 2003., a zenit utrke je 2001. kod su se u Vodicama nadmetala točno 103 krstaša. Uskrsna se regata godinama spominjala i po dobrim provodima u Vodičkim restoranima i konobama uz poznato poslovno i jedriličarsko druženje ili po žestokom dnevnom jedrenju i nadasve burnom noćnom životu, a naročito po ludim tulumima u noćnom "Paganini klubu" u vodičkom hotelu Olimpia, bazi regate. Bio je to neviđeni šušur! U Olimpiji, ne da nije bilo mjesta za sjedenje, već su i čitav hol, i čitav kafić i cijeli restoran bili puni. Svatko je svakog znao, sretali su se stari jedriličarski prijatelji i burno se družilo do zore... Uskrsna je tada bila hrvatska "must go" regata , regata na koju se naprosto moralo doći. Zbog sve izraženije orijentacije organizatora ka sportskom jedrenju i loše organizacije, suton regate je zapravo prošlogodišnje 12. izdanje, prvo hvarsko nakon starta regate 1997., također na Hvaru. Baš je tom lošom organizacijom PBZ Leasing ubio šušur i noćni život. Regatni odbor tad je odsjeo u jednom hotelu, press služba je bila u drugom, jedriličari i famozni Paganini klub u trećem, a brodovi bili vezani i u ACI marini Palmižana i u Hvarskoj luci - te je doista tužno bilo vidjeti poluprazan "Paganini klub", pustu Hvarsku rivu ili recimo, Joletov nastup pred samo tridesetak jediličara. Organizator nije dozvolio ni nastup brodovima s logotipovima drugih banaka i leasing kuća, osim PBZ-a i PBZ Leasinga, i to bez obzira na kvalitetu posade. U razigravanjima u završnici jedrilo se na, za natjecateljsko jedrenje loše pripremljenim Salonama 37. Više je posada rezalo uglavljene škote prednjeg jedra da bi uopće mogle letati. Stare škote uklještile bi se na vinčevima pod krivim kutom, te nije bilo druge nego rezati konop tik do jedra, rukom prebaciti genovu i oslobođenu škotu vezati na prednje jedro. U stankama su se pak otklanjali kvarovi, poput, blokade roll-genove, te nije bio nitko zadovoljan, ni jedriličari ni organizator. No, iako se ovogodišnja 34 "Uskrsna" broda i bitno manji broj vrhunskih jedriličara čine kao suton sutona Uskrsne regate, to i nije baš tako. Ovogodišnji pad broja posada i kvalitetnih kormilara može se, dakako, pripisati i reakciji jedriličara na prethodnu lošu regatu, ali ne treba zanemariti činjenicu da se usporedo održavao splitski nautički sajam - Croatia Boat Show - ali i Trofej princeze Sofije, gdje su bili angažirani i neki vrhunski hrvatski jedriličari. Pozitivno je i to da je Uskrsna regata i dio Hrvatskog ORC International Kupa, serije sedam najkvalitetnijih krstaških regata po premjeru. Stjecajem okolnosti pripala joj je i čast otvorenja Kupa. Naime, Murterski ORC International Cup, zakazan za vikend ranije, otkazan je zbog juga koje je urlalo brzinom do 50 čvorova. Organizator Tonko Rameša iz JK Kornati, poučen blamažom organizatora Viške regate, na vrijeme je otkazao Kup te jedriličari nisu uzaludno dolazili na Murter. Organizator Uskrsne je izvukao pouku te za razigravanje u završnici osigurao dobro pripremljene Salone. Popratni događaji, veselice, prezentacije i druženja bili su grupirani, koncentriraniji, a i PBZ Leasing je otvorio regatu svim brodovima, bez obzira na sponzora. Uvedena je i značajna novina koja bi mogla vratiti jedriličare-rekreativce te značajno vratiti duh stare Uskrsne regate. Naime, zbog izrazite orijentacije na sportsko jedrenje, te zbog toga i drastičnog izostanka poslovnih i rekreativnih posada, flota je podijeljena na crvenu i plavu skupinu, na nabrijane sportske jedriličare i dobro pripremljene brodove (crvena skupina) te rekreativce na "običnim" brodovima (plava skupina). Startalo se odvojeno, rezultati su se vodili odvojeno, a "plavcima" je dana i šansa za dobar plasman sudjelovanjem u razigravanju najboljih s dva najbolje plasirana predstavnika. Iz Crvene A skupine (18 plovila s GPH nižim od 615 s/NM - krstaši otprilike od 40 stopa i veći) u završnicu na jednakim brodovima plasiralo se šest brodova, iz Crvene B skupine (8 plovila s GPH višim od 615 s/NM - krstaši od 38 stopa i kraći) tri, te iz Plave (8 brodova) dva krstaša. U razigravanju je najuspješniji bio naš nekadašnji olimpijac u klasi Finn i America's Cup jedriličar Splićanin Karlo Kuret.