Zaštita morskih organizama « Ribolov » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Zaštita morskih organizama

Moglo bi se reći da su naši ribari u pravu kad se žale na mnoge zabrane, i ograničenja i mnoštvo propisa koje moraju poznavati. Uz lovostaje, zabranu upotrebe određenih alata kroz određeno razdoblje, te minimalne lovne veličine za pojedine vrste riba i drugih morskih organizama, moraju znati i za postojanje Pravilnika o kriterijima za utvrđivanje naknade šteta počinjenih ribama i drugim morskim organizmima. Nije nam znano u kojoj se mjeri on primjenjuje, ali njegove odredbe nisu bezazlene

Kraj prošle i početak ove godine u hrvatskom morskom ribarstvu bio je obilježen lovostajem za malu plavu ribu. Naše ribarnice bile su bez srdele i inćuna, te ostalih vrsta ribe što se uz njih love. Temeljem odredbi Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru, u razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja zabranjena je uporaba alata za lov male plave ribe, a to su: pelagijska koća, plivarica srdelara, potegača srdelara i mreža stajačica vojga. Pravilnik je donesen početkom 2006. godine i primijenjen je drugi put tijekom proteklih mjeseci. Cilj navedene odredbe je zaštita srdele čiji se ulovi posljednjih godina smanjuju, a što je lani bilo posebno izraženo. Srdela se mrijesti u hladnijim mjesecima, pa se lovostajem pokušava pridonijeti povećanju njene zalihe u Jadranskom moru.
Lovostaj sitne plave ribe jedna je od mjera zaštite jadranskih morskih bogatstava, koje su propisane raznim zakonskim i podzakonskim propisima. Najvažniji takav akt je Naredba o zaštiti riba i drugih morskih organizama. U njoj su propisane minimalne veličine nekih riba i drugih morskih organizama ispod kojih se ne smiju loviti i stavljati u promet. Također, za neke su vrste određeni lovostaji, u pravilu u vrijeme njihova mriještenja. Samo za jednu riblju vrstu, koja se smatra krajnje ugroženom, određen je trajni lovostaj. To je drozd kojeg se ne smije loviti od ljeta 2002. godine, kada je donesena važeća naredba.
Zakonom o morskom ribarstvu, trajna zaštita određena je za prstaca, gastronomski najcjenjeniju jadransku školjku. Njega je zabranjeno vaditi i stavljati u promet, a ta je mjera obrazložena zaštitom hridinaste obale kao posebnog staništa ribolovnog mora. Jednim drugim zakonom godinama je zaštićena periska, najveća školjka u Sredozemlju, koja danas spada među najugroženije jadranske vrste. Njen pretjerani izlov nije uvjetovan potražnjom na prehrambenom tržištu, iako njeno meso ima određenu kvalitetu. Ona je prvenstveno tražena kao suvenir, zbog velike i atraktivne ljušture.
Pod posebnim režimom zaštite nalazi se tuna, najveća riba koštunjača Jadranskog mora. Njenu zaštitu diktiraju međunarodne institucije, konkretno ICCAT - Međunarodna komisija za zaštitu atlantske tune. Na temelju odluka njene konferencije donesen je naš podzakonski dokument - pravilnik kojim je propisana minimalna lovna veličina, lovostaj i kvota ulova. Tuna je ocijenjena visoko ugroženom ribljom vrstom, pa je zaštita rigorozna i pod strogom kontrolom vlasti. Od početka prošle godine minimalna lovna veličina za tunu je 30 kilograma, s time što je hrvatskim ribarima dozvoljen lov tuna minimalne težine 8 kilograma, isključivo za uzgoj u kavezima. Međunarodni propisi za tune toliko su strogi, da više nije dopušten izlov tuna manjih od 30 kilograma čak ni iz kaveza. Za ovu godinu hrvatska je lovna kvota 833,08 tona a lovostaj je, ne samo za Hrvatsku, nego za čitavo Sredozemlje, od 1. srpnja do 31. prosinca. Za brodove veće od 24 metra koji tune love plutajućim parangalima, lovostaj počinje mjesec dana ranije. Ako je lovna kvota ispunjena ranije, daljnji ribolov tuna se zabranjuje odmah. Za ribolov tuna postoji još jedna zabrana koja zasad ne pogađa naše ribare, ali se u svijetu uvelike primjenjuje, pa se morala ugraditi i u naš pravilnik. Ta odredba glasi: Zabranjeno je korištenje aviona ili helikoptera za traženje tuna!
Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ne propisuje samo lovostaj za malu plavu ribu, odnosno alate kojima se ona lovi. Ima u tom podzakonskom dokumentu mnogo zabrana. Ribari ih znaju napamet, a poznati su i mnogim drugim građanima koji barem malo poznaju ribarstvo. Najznačajnija je zabrana koja traje više od 10 godina, ona koja se odnosi na koćarenje u Velebitskom kanalu. Poznata je također i ona u Riječkom zaljevu, koja propisuje da se u svakoj njegovoj polovici naizmjenično koćari po šest mjeseci. Koćarenje je, također, zabranjeno u Creskom i Osorskom zaljevu, Novigradskom moru, kanalu Nova Povljana i Ljubačkom zaljevu, u Zadarskom i Pašmanskom kanalu, Kaštelanskom zaljevu, Splitskom i Bračkom kanalu, Hvarskom kanalu, Neretvanskom kanalu, Malom moru i kanalu Mali Ston, te Koločepskom kanalu. U cilju zaštite pojedinih nedoraslih vrsta u nekim dijelovima ribolovnog mora koćarenje je zabranjeno samo po nekoliko mjeseci, dok je drugdje dozvoljeno ili zabranjeno samo određene dane u tjednu.
Ribolov koćicom, kogolom i strašinom zabranjen je od 1. ožujka do 31. listopada i od izlaska do zalaska sunca, i dopušten je samo u točno određenim dijelovima ribolovnih zona. Lov ramponom i kunjkarom dozvoljen je, također, u pojedinim zonama i određenom razdoblju.
Plivaricu srdelaru, odnosno alate za lov sitne plave ribe već smo spomenuli. Od mreža plivarica zabranjena je, također, upotreba oližnice u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada. Potegačom giraricom ribolov je zabranjen od 1. svibnja do 30. rujna, a potegačom migavicom od 1. svibnja. do 30. rujna, te od zalaska do izlaska sunca. Ribolov ludrom, zagonicom i fružatom zabranjen je od 1. rujna do 30. lipnja, a dozvoljen je samo u dijelovima nekih ribolovnih zona.
Ribolov mrežama stajačicama zabranjen je: oližnicom od 1. svibnja do 30. lipnja, gavunarom od 1. veljače do 30. travnja, girarom od 1. svibnja do 30. rujna, vojgom 15. prosinca do 15. siječnja, jastogarom od 10. rujna do 15. svibnja, rakovicom od 1. lipnja do 30. studenoga, poponicom od 1. lipnja do 31. kolovoza, listaricom od 1. lipnja do 31. kolovoza u unutrašnjem ribolovnom moru, osim u ribolovnoj zoni A i od 1. rujna do 30. svibnja u dijelovima ribolovnih zona C i D unutar jedne nautičke milje od obale kopna ili otoka, salparom od 1. lipnja do 31. listopada i siparom od 15. lipnja do 31. kolovoza. Vrše za lov velikih rakova zabranjeno je koristiti od 10. rujna do 15. svibnja.