Ulovi hrvatskih ribara « Ribolov » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Ulovi hrvatskih ribara

Ukupan prošlogodišnji ulov iznosio je 37.856 tona ribe i ostalih morskih organizama. U odnosu na prethodnu, 2005. godinu ulov je povećan oko 3.200 tona što je značajno povećanje, potvrda stalnog napretka hrvatskog morskog ribarstva. Dominantna je plava riba na koju otpada 31.646 tona.

U mrežama hrvatskih ribara sve je više ribe. S ovom konstatacijom mnogi se neće složiti, ali tako kazuje godišnja statistika, a bolji poznavatelji prilika u našem ribarstvu tvrde da su ulovi još veći od onoga što je statistički službeno iskazano. Brojke što ih je obradila i objavila Uprava ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, govore da je ukupan prošlogodišnji ulov hrvatskih ribara iznosio 37.856 tona ribe i osta-lih morskih organizama. U odnosu na prethodnu, 2005. godinu ukupan ulov povećan je za oko 3.200 tona što je značajno povećanje, potvrda stalnog napretka hrvatskog morskog ribarstva. Je li baš riječ o napretku, prigovorit će mnogi pravdajući veće brojke upisiva-njem realnijih podataka u očevidnike, jer kad je sve prikazano kako treba i po propisima, većina ribara ima pravo od države tražiti poticaje i tržišne kompenzacije. Takva obrazloženja djelomično su prihvatljiva, jer najviše je porastao ulov male plave ribe za koju se godinama isplaćuju poticaji, pa nije bilo razloga za prikrivanje podataka.
U ukupnom ulovu, kao i uvijek dosad, dominantna je plava riba na koju otpada 31.646 tona, dok je go-dinu ranije taj ulov iznosio 28.621 tonu. Na prvom mjestu i dalje je srdela, iako ulovi inćuna stalno i značajno rastu. Tako je bilo lani dok ovogodišnji ulovi ne najavljuju ponavljanje takvih brojki. Ali još nije prošla ni polovica godine, a u njenu drugom dijelu moglo bi se sve popraviti, čak i nadmašiti.
Ulov srdele u 2006. godini skromno je povećan - 16.950 u odnosu na 16.521 tonu godinu ranije. Lanjski ulov inćuna bio je 11.850 tona, a 2005. - 9.504 tone. Očito, i priroda zna što je u ovom trenutku tržišno profitabilnije! Hrvatsko tržište srdele moglo bi prihvatiti veće količine od onih što su ulovljene, pa se lani događalo da su malobrojne preostale tvornice ribljih konzervi povremeno ostajale bez sirovine. Ostala plava riba lovila se skromno, ne računajući tunu koje je ulovljeno 1.022 tone, koliko nam je dopušteno međunarodnom kvotom. Papaline je ulovljeno 114 tona, skuše 102, šaruna 590, palamida 78 te ostale plave ribe 940 tona. U oči zacijelo upada skroman ulov skuše, što nije karakteristika prošle godine nego pojava što traje već dugo. Podsjetimo, u 2005. skuša je ulovljeno još manje - svega 58 tona.
Lani je ulovljeno 4.857 tona bijele ribe, opet više nego godinu ranije - povećanje je oko 300 tona. U tom ulovu dominiraju oslić i trlja - 920, odnosno 805 tona, najznačajniji u koćarskoj lovini, a u značajnijim količinama lovljeni su list - 192 tone, gira - 160 i bugva - 131 tona. Mnogi tvrde da su koćarski ulovi veći, te da ta kategorija ribara još uvijek ne prikazuje cjelinu svojih ulova usprkos tržišnim kompenzacijama što ih dobivaju od države. One se isplaćuju za prodani ulov riba i drugih morskih organizama, osim plave ribe, u iznosu od 14 posto po izdanom računu za prodani ulov. Među ribarima, očito je, još uvijek ima onih koji radije prodaju bez ispostav-ljanja računa. Pitanje je, međutim, je li im takvo poslovanje baš uvijek povoljnije? Valjda imaju svoju računicu...
Vrijedi spomenuti i ulove ribe koju nazivamo "plemenitom", tržišno naj-kvalitetnijih i najcjenjenijih vrsta bijele ribe od kamena. Prema očevidnicima, lani je ulovljeno 17 tona lubena i 19 tona podlanica (komarča, lovrata). Za ostale vrste nema podataka, a može se još spomenuti da je ulovljeno 77 tona ušata. U 2005. godini lubena je ulov-ljeno 12, a podlanice 16 tona, te 75 tona ušata. Kod ulova bijele ribe - u statističkom izvješću navodi se "ostala riba" - jedna brojka posebno upada u oči. Ostalih vrsta, navodi se, ulovljeno je 2.354 tone. Brojka se čini prevelikom budući da se pojedinačno navode ulovi 12 vrsta, pretpostavlja se onih koje se najviše love. Ima u Jadranskom moru još mnogo komercijalno značajnih ribljih vrsta ali se, zaključujući prema izvještaju, može zaključiti da njihovi godišnji ulovi nisu veliki, odnosno da su manji od 15 tona. A opet, za neke vrste posebno iz koćarske lovine, teško je povjerovati da se love u tako skromnim količinama. Recimo i to da ulov ostalih vrsta također bilježi znatno povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je ulovljeno 1.998 tona.
Cjelogodišnji ulov rakova je skroman - 298 tona, ali je za 40 tona bolji nego u 2005. godini. To je važan podatak jer ribari stalno ističu da se ulov škampa konstantno smanjuje, što brojke demantiraju. U ulovu rakova škamp je dominantan, iako se njegov ulov ne precizira. Navodi se samo da je škampa i ostalih rakova ulovljeno 292 tone, dok je posebno izdvojen jastog čiji je ulov iznosio 6 tona. Skroman je i ulov školjkaša, djelatnosti koja nikada nije činila značajniju stavku hrvatskog morskog ribarstva. Važnije je istaknuti da i on iskazuje povećanje - lani su ulovljene 132 tone, a godinu ranije 90. Među školjkama ističe se ulov kamenica od 62 tone, dok ih je u 2005. ulov-ljeno samo 8 tona. Istodobno, manji je ulov svih ostalih školjkaša. Skromno je zastupljena dagnja koja se nekad najviše lovila. Prošle godine izvađeno je samo 15 tona dagnji, a u 2005. njihov je ulov bio još manji - 12 tona. Dobru tržišnu ponudu te školjke možemo zahvaliti uzgoju koji je znatno veći od mogućnosti plasmana na domaćem tržištu. Kad bismo ukupnom ulovu školjkaša pridodali ilegalni ulov zakonom zaštićenih prstaca ta bi stavka bila značajnije veća. Nažalost! U nas je prstac zakonom zaštićen, zabranjeno je njegovo vađenje i stavljanje u promet, a mnogi krše zakon, vade prstace i ilegalno ih plasiraju na inozemno tržište.
U odnosu na 2005. godinu u Hrvatskoj je lani podbacio jedino ulov mekušaca - 904, a godinu prije 1.094 tone. Taj trend, kako nas informiraju ribari, nastavlja se i ove godine, pa je ponuda jeftinih i traženih muzgavaca na nekim ribarnicama skromna ili nikakva. Raščlanjeno po vrstama ulov hobotnice i muzgavca je iznosio 621 tonu, lignje i totana 212, a najmanje se lovila sipa - 71 tona. Godinu ranije te su stavke bile 771 tona hobotnice i muzgavca, 243 lignje i totana te 80 tona sipe.
U godišnjoj statistici morskog ribarstva navodi se još jedna brojka koja se obično zanemaruje, jer nije velika i malo se ljudi bavi tim djelatnostima. To je "ulov ostalih morskih organizama", u biti spužava i koralja koji je iznosio 19 tona, manje nego godinu ranije - 25. Kakav je trend taj će "ulov" svake godine biti maji, usprkos tradiciji staroj stoljećima koju spužvarstvo ima na nekim dijelovima naše obale i otoka.