Trlja « Ribolov » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Trlja

Sportskim ribolovcima lov trlja nije previše zanimljiv. One se najviše love mrežama. Trlja blatarica koćom, a kamenjarka poponicama i ostalim stajačicama. Od sportsko-ribolovnih alata u obzir dolaze povraz i tunja, i to isključivo za lov kamenjarke, te eventualno podvodna puška.

U ulovima hrvatskih ribara dominira plava riba. Nije to od jučer! Tako je to već stoljećima, ako ne i kroz čitavih tisuću i par godina, koliko ih bilježi pisana povijest hrvatskog ribarstva. Prošlogodišnja statistika kazuje da na plavu ribu otpada 82,6 posto od ukupno 32 tisuće tona ulovljene ribe i ostalih morskih organizama. Daljnja analiza ribarskih brojki pokazuje da je na prvom mjestu srdela na koju otpada više od polovice ukupne lovine. Na drugom mjestu je inćun, čiji ulovi bilježe stalni rast, a iznenađujuće, na trećem se mjestu našla jedna iz skupine bijelih riba - trlja.
Njeni ulovi unazad desetak godina stalno rastu, osim osjetnog pada 2002., i prošle godine registriran je ulov od blizu 900 tona. Više male trlje nego velike tune! U koćarskoj lovini trlja je lani preuzela primat dotad neprikosnovenom osliću.
Ulove trlje moglo bi se dalje raščlanjivati, pa bi ispalo da veći dio ulova otpada na trlju blataricu, koja se uglavnom lovi pridnenom povlačnom mrežom - koćom. Ona druga, jer u Jadranu žive dvije vrste trlja, zove se trlja kamenjarka. Sam naziv dovoljno govori gdje živi i upućuje na to kako se lovi. Jedna je od grote, druga od fanga, a obje najčešće zovemo samo trlja. I mnogi ih ne razlikuju, odnosno ne obraćaju pažnju na razlike među njima. Pa se to najčešće događa i s njihovim nazivima. Među mnoštvom naziva najčešći su im barbun, brkavica, tarlja, trilja, zgrčenica... Imaju i posebnih naziva koji odražavaju razlike, pa jednu nazivaju trlja od kamena, prava trlja, trilja šiljoglavka, trlja od škrape, barbun od kamena, kamenjarac... a drugu trilja od gliba, trlja glavačica, barbun od blata, muljarica, trigla kopačica, blatar... Za obje bismo mogli navesti još mnogo naziva, ali oni su rijetki, lokalni.
Obje trlje imaju sličan oblik tijela: zbijeno i puno, izduženo, prema hrptu spljošteno. Trlja kamenjarka ima izduženu, šiljastu glavu, a trlja blatarica veliku i kratku, obje s mesnatim usnama. Na donjoj usni nalaze se dva karakteristična pipka.
Jadranske trlje razlikuju se u boji i veličini. Trlja blatarica ima ružičastu boju s 3-4 uzdužne zlatožutaste pruge. Trlja kamenjarka je narančastorumena, ponekad smeđe izmrljana, po boku ružičasta, a s donje strane ružičastocrvena ili bjelkasta. Također ima 3 - 4 uzdužne zlaćane pruge. Tijelo im je pokriveno velikim ljuskama, što je posebno izraženo kod blatarice.
Trlja kamenjarka je veća - naraste do 50 centimetara dužine i 1,5 kilograma težine. Da, ima i tako velikih, ali su rijetkost, možda se ulove jednom u deset godina. A, ima i većih od onoga što je zapisano u literaturi. Pamtim rekordan primjerak koji je ulovljen prije desetak godina Ako me pamćenje ne vara, bilo je to u rapskom akvatoriju - u mrežu poponicu ulovljena je trlja kamenjarka teška 2,05 kilograma. Prosjek je neusporedivo manji - u našem moru najviše se love i nude na prodaju primjerci koji rijetko prelaze 15 dekagrama i 20 centimetara. Trlja blatarica maksimalno naraste do 30 centimetara i pola kilograma, prosječna joj je težina 4 - 5 dekagrama, a duljina petnaestak centimetara. Jasno, i kod njih se s vremena na vrijeme ulovi kakav rekordno veliki primjerak, iznimka koja potvrđuje pra-vilo i koja najčešće ostaje neregistrirana.
Trlja kamenjarka stanovnik je cijelog Sredozemlja, uključujući Jadran i Crno more. Tamo je posebno cijenjena što potvrđuje i naziv kojega ima na crnomorskoj obali Ukrajine. Zovu je sultanka! Može se reći da je u našem moru ravnomjerno raspoređena, iako ima područja gdje su njena naselja gušća i gdje se više lovi, kao što su zapadna obala Istre, Kornatsko otočje i viški akvatorij. Trlja kamenjarka zalazi u velike dubine, čak do 400 metara, a najčešće boravi na dubinama između 10 i 80 metara. Bez obzira na to što ima naziv kamenjarka ovu vrstu trlje gotovo nikada nećemo naći iznad strmih i grebenastih dna. Najčešće se zadržava iznad ravnih, čisto pjeskovitih i ljušturastih dna, ali ćemo je isto tako naći iznad drugačijih podloga, posebno na livadama posidonije.
Trlja blatarica također je stanovnik čitavog Jadrana, a gušća su joj naselja izvan zapadne obale Istre te uz vanjske rubove dalmatinskih pučinskih otoka. Poput svoje rođakinje, ili sestre, naseljena je u Sredozemnom moru i istočnom Atlantiku. Živi u plovama, a staništa su joj iznad muljevita i pjeskovita dna, uglavnom na dubinama između 10 i 150 metara. Može se spustiti i mnogo dublje, do 500 metara. U Jadranu, a tako je i u ostalim morima, trlja blatarica je znatno brojnija.
Sportskim ribolovcima lov trlja nije previše zanimljiv. One se najviše love mrežama - trlja blatarica koćom, a kamenjarka poponicama i ostalim stajačicama. Ponekad se dogodi, ako je pogođena prava ješka, da čitava plova zađe u vršu. Od sportsko-ribolovnih alata u obzir dolaze povraz i tunja, i to isključivo za lov kamenjarke, te eventualno podvodna puška za kakav veći primjerak na manjoj dubini. Povraz se izrađuje od tankog najlona, s obzirom na današnju kvalitetu može čak 0,10 - 0,15 milimetara. Preporučuje se korištenje štapa i koloturnika, jer će se pri lovu na prst najlon previše mrsiti. Također, potrebna je mala udica, broj 16 - 18. Za ješku je najbolji crvić ili rep raka samca, a neki je pokušavaju loviti i na komadiće goveđega mesa.
Alatima sportskog ribolova trlja se može loviti od početka ljeta do kraja jeseni, danju i noću, bolje za plime kada je more malo valovito. Pridnenom povlačnom mrežom koćom trlja blatarica se lovi u velikim količinama od jeseni do proljeća. Mrežama stajačicama kamenjarka se lovi čitave godine, bolje noću nego za dana.
Meso trlje je bjelkasto, nježno i mekano, sa specifičnim okusom i aromom mora. Kamenjarka je znatno ukusnija od blatarice. Svaki istinski gurman visoko će svrstati trlju na listi morske "spize", ona je uistinu prvoklasna! Vole je ljudi, ponegdje na našoj obali smatraju je najukusnijom ribom. Trlju, međutim, vole i oni koji zajedno s njom borave u moru. Slobodno se može reći da je to riba koja u moru ima najviše neprijatelja, odnosno onih kojima je omiljena hrana. Trlju napadaju i jedu druge ribe, zatim glavonošci, rakovi, puževi i - dupini. Znaju i oni što je dobro!