O stanju i perspektivama razvoja hrvatskog ribarstva govorio je Tonči Božanić, državni tajnik za ribarstvo. Istaknuo je pozitivne pomake, ali i ukazao na ono što se mora popraviti:
- Ima još problema. U ukupnom ulovu Jadranskog mora premalo participiramo, zato treba povećati ulov hrvatskih ribara. Za istu količinu ribe naš ribar zarađuje manje od Talijana, oni imaju manja financijska opterećenja. Moramo raditi na izjednačavanju uvjeta s njima. -
Komentirajući aktualni trenutak hrvatskog ribarstva, mr. Neda Skakelja, ravnateljica Uprave ribarstva, istaknula je stalno povećanje ulova koji je lani premašio 40.000 tona. Raste ulov plave ribe, a prostora za povećanje ima i kod bijele. Istaknula je i pitanje standarda na tržištu ribe. - Mi moramo znati što se na tržištu može očekivati i što se daje konačnom kupcu.
U hrvatskom morskom ribarstvu pušu povoljniji vjetrovi, unatrag nekoliko godina vidljivi su pozitivni pomaci. Na razne načine država konkretno pomaže ribare, njihova traženja i rezolutni zahtjevi više nisu vapaj bez odjeka. Financijska sredstva država isplaćuje ribarima iz raznih fondova, odnosno programa - poticaji za ulov i preradu male plave ribe, za uzgoj, tržišne kompenzacije za koćarske ulove, refundiranje troškova goriva u razdoblju kad je cijena plave nafte bila veća od pet kuna, sufinanciranje programa obnove i modernizacije flote, te kapitalnih ulaganja. Na tragu pozitivnih vibracija su i statistički pokazatelji koji govore o stalnom rastu ulova, iako u tom segmentu ima još neiskorištenih rezervi. Pozitivno je, također, što pada uvoz, a raste izvoz ribe i ribljih prerađevina.
Navedene konstatacije neminovno se nameću nakon tradicionalnog Susreta ribara Hrvatske obrtničke komore što je održan u Vodicama. U svojem 13. izdanju Susret je okupio mnoge ribare sa čitave naše obale, od Savudrije do Dubrovnika, te nekolicinu slatkovodnih s Dunava. Njima su se pridružili predstavnici resornog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja predvođeni ministrom Božidarom Pankretićem, predstavnici ostalih ministarstava i ustanova uz koje je vezana ribarska djelatnost, te znanstvenici i predstavnici ostalih institucija čija je djelatnost vezana uz ribarstvo. Ovog puta, stekao se dojam da su više govorili ti drugi - gosti, nego sami ribari.
Usprkos pozitivnim ocjenama i konkretnim pokazateljima, izvan službene dvorane mogla su se čuti i drugačija razmišljanja. U ribarstvu nema perspektive, od tog se posla više ne može preživljavati, stanje je sve gore... žalili su se neki ribari. Treba i njima vjerovati, nema ribara koji posluje bez problema, a u nekim sektorima ribarstva uistinu se radi na granici održivosti.
Približavanje EU bila je tema većine izlaganja i mnogih rasprava ribarskog skupa u Vodicama. Govorilo se o usklađivanju propisa, očekivanjima što će ribarima donijeti rad i život u velikoj europskoj asocijaciji, prilagođavanju njenim normama. Ribarski pregovori s EU još nisu krenuli, i ne zna se kada će im se otvoriti vrata, ali se iz svega moglo zaključiti da smo pred vratima Europe. U nju naše ribarstvo mora ući osnaženo, s očuvanim resursom, što je ocijenjeno kao naša najveća prednost, ali i sačuvanim tradicionalnim vrijednostima, kojih se ne bismo smjeli odreći.
- Privremeno, do ulaska u EU, odustali smo od primjene ZERP-a za članice EU. Pritom smo izjednačili i naše ribare s europskim kolegama u tom području, čime smo svjesno smanjili razinu kontrole i intenzitet upravljanja u tom području. Zauzvrat, EU je obećala snažniju financijsku potporu u izgradnji potrebne nam infrastrukture, ali se rezultati tog obećanja još jasno ne vide. - rekao je Ante Fabijanić, predsjednik Ceha ribara HOK-a.
- Proračun za ribarstvo gotovo je udvostručen, ta djelatnost naša je posebna briga. Poslovi ribara, seljaka i poljoprivrednika spadaju među najteže, tu se radi 24 sata dnevno. To, međutim, nije samo posao, nego i ljubav. Ribarstvo je održalo život naših otoka i priobalja. Zato kroz zajedništvo moramo rješavati svaki ribarski problem. Mi čuvamo naše bogatstvo, sve što se nalazi u našem moru, ali isto tako moramo znati da je ribarstvo posao od kojega se treba živjeti. Ribarstvo je naš ponos, ono će nas voditi i u budućnosti! - istaknuo je u obraćanju ribarima ministar Pankretić, izražavajući uvjerenje da su sve potpore isplaćene ribarima naišle na plodno tlo.
Ribarska infrastruktura i kopnena logistika u cjelini, mogu se smatrati trenutno najvećim problemima hrvatskog ribarstva. Ipak, i tu su vidljivi pozitivni pomaci, ima naznaka da će se intenzivirati njihovo rješavanje. Ribari traže ubrzanje tog procesa, pa u zaključcima dvodnevna rada, između ostaloga, stoji: - U strategiju razvoja ribarstva potrebno je unijeti odredbu kojom se obvezuju sve primorske županije da u prostorno-planskoj dokumentaciji, najkasnije u 2009. godini, utvrde potrebnu ribarsku infrastrukturu i suprastrukturu u suradnji s ribarskim sektorom. -
U zaključcima ribari predlažu da se od 1. siječnja sljedeće godine PDV za ribu i ostale morske organizme smanji na 10 posto, te da cijena plavog dizela bude 50 posto od maloprodajne cijene dizel goriva. Pitanje je hoće li im se to uslišati, ali gorivo je u međuvremenu pojeftinilo, tako da je sada njegova cijena manja od 5 kuna. Od Vlade i resornog ministarstva zahtijeva se ukidanje malog ribolova, te da se odrede novi kriteriji za socijalno ugrožene kategorije obalnog, odnosno otočnog stanovništva.
Socijalni status ribara bio je posebna tema. Mnogi ribari i uposlenici u ribarstvu imaju neadekvatan socijalni status, konstatirao je u svom izlaganju Petar Baranović, predsjednik Sindikata ribara. Ribarima su računi blokirani, prisiljeni su uzimati nepovoljne kredite, a za težak ribarski rad u nepovoljnim uvjetima dobivaju lošu naknadu. Zbog toga se mladi udaljavaju od ribarstva, tako da u toj djelatnosti nedostaje radne snage. Vrlo rano ribari postaju invalidi rada, a prisiljeni su raditi 40 godina da bi dočekali mizernu mirovinu, što je velika nepravda. Zato je, u zaključcima Susreta, zatražen odlazak u mirovinu nakon 30 godina staža u ribarstvu.
Problemima u ribarstvu nikad kraja. Uostalom, od njih nisu imune ni druge djelatnosti našeg gospodarstva. Posljednjih godina ubrzano se ide u njihovo rješavanja, to se ne može zanijekati. Konstatiraju to i ribari u uvodu zaključaka susreta u Vodicama: - Izražavamo zadovoljstvo postignutim pozitivnim pomacima u sektoru ribarstva – nedavno uvedenim konkretnim rješenjima, potporama i financijskim ulaganjima, čime Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pokazuju razumijevanje za problematiku ribarstva.
Predsjednik Ceha Ante Fabijanić naglasio je da su ribari uvjereni da će Vlada i resorno ministarstvo i ubuduće prepoznati ribarske probleme, te svojim aktivnim odnosom pridonijeti njihovu rješavanju, tim više što je sada u ministarstvu naziv "ribarstvo", a isto tako ribari imaju resornog državnog tajnika, koji je donedavno i sam bio ribar.
cijena: -
cijena: 18.000 eura
cijena: -
cijena: 14.000 eura
cijena: 109.900 kuna