Ribarski brodovi « Ribolov » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Ribarski brodovi

Hrvatska ima 3.692 ribarska plovila, od kojih samo 478 brodova, plovila većih od 12 metara. U odnosu na posljednju godinu prošlog stoljeća - 2000. - povećanje je veliko, skoro tisuću plovila. Te godine imali smo u Hrvatskoj 2.729 ribarskih plovila, a među njima 381 brod.

protekla dva broja bavili smo se ribolovnim alatima koji se rabe u hrvatskom morskom ri-barstvu. Preciznije rečeno nabrojili smo mnoštvo alata čiju uporabu naši zakonski propisi dopuštaju u gospodarskom, malom, sportskom i rekreacijskom ribolovu. Sada bi trebalo krenuti dalje, u njihovu detaljnu obradu, opisivanje konstrukcijskih karakteristika i načina primjene. O tome, međutim, nećemo pisati. Preopširna je to i stručna materija koja traži puno prostora, a većina onih koji rabe neki od navedenih alata dobro su s njima upoznati. Ako i ne znaju, naći će načina da ih upoznaju, da nađu ljude koji će ih u to uputiti. Uostalom, ribolovni alati tema su stručnih i opsežnih knjiga.
Tekstovi o ribolovnim alatima otvaraju nove teme, nameću mnoga pitanja. Na primjer, koliko u nas imamo ribara i ribolovaca koji rabe te alate, koliko plovila namijenjenih za gospodarski ribolov, koliko se brodica, možda i brodova, koristi u ostalim vrstama ribolova... U ribarskim krugovima često se spominje brojka od 3.700 profesionalnih ribara. Možda ih je stotinjak više ili manje, ali to je brojka na kojoj se u posljednje tri- četiri godine bazira hrvatsko morsko ribarstvo. Broj ljudi zaposlenih izravno u ribarskoj djelatnosti mnogo je veći jer ribarstvo, to je dobro znano, nije samo ulov ribe.
Druga važna tema je ribarska flota, plovila bez kojih je ribolovne alate praktički nemoguće koristiti. Ona je posebno aktualna u vremenu pristupnih pregovora s Europskom unijom. Zatečeno stanje u trenutku stupanja u europsku asocijaciju neće se moći povećavati, a lako je moguće da se restriktivnim mjerama zajedničke ribarske politike i od nas zatraži smanjenje flote. Zbog toga u nas je već skoro četiri godine aktualan program obnove flote, gradnja novih brodova te rekonstrukcija i moder-nizacija dijela postojećih. Program je donesen na razni države, iz proračuna su osigurana bespovratna sredstva, uz razne druge povoljnosti za ribare, a usprkos svemu, realizacija ne ide že-ljenom dinamikom. Nešto novih brodova se gradi, neki od njih uskoro će zaploviti, ali vrijeme prolazi, pa koliko god je datum našeg stupanja u EU još dalek i neizvjestan, za ribare i ribarsku flotu moglo bi biti kasno.
Prema Studiji izvodivosti izgradnje i adaptacije dijela ribarske infrastrukture sukladno pravnoj stečevini EU, što je objavljena krajem prošle godine, u 2005. godini Hrvatska je imala 3.692 ribarska plovila, od kojih samo 478 brodova, plovila većih od 12 metara. U odnosu na posljednju godinu prošlog stoljeća - 2000. - povećanje je veliko, skoro tisuću plovila. Te godine imali smo u Hrvatskoj 2.729 ribarskih plovila, a među njima 381 brod.
Daljnja raščlamba, na prvi pogled velike brojke, kazuje da je 2005. u našem moru radilo 518 koćara, 233 plivaričara, 520 plovila za lov s mrežama stajačicama, 16 za lov s potegačama, 48 za lov vršama, 80 za lov udičarskim alatima te 2.277 višenamjenskih ribarskih plovila.
- Valja napomenuti da se uglavnom radi o malim ribolovnim jedinicama s ukupnom prosječnom tonažom oko 11 GT te prosječnom snagom motora od 66 kW, što je znak nepovoljne strukture ribolovne flote. Trenutno je stanje takvo da ribolov u vanjskom ribolovnom moru može obavljati mali broj plovila te je potrebna modernizacija flote. - navodi se u Studiji. Među 233 plivarice samo su 124 duže od 15 metara, a među 518 koćara takvih ima manje od polovice, njih 211. U tome je problem koji se stalno ističe - glavnina naše ribarske flote može raditi samo u unutarnjem ribolovnom moru i kanalima, tu je najveći ribolovni napor kojega bi u što kraćem vremenu trebalo prebaciti na otvoreno more, u teritorijalne vode i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas.
Zanimljiva je i "raspodjela" ribarskih plovila po županijama. Te brojke otkrivaju da je "najribarskija" Županija istarska u kojoj je registrirano 1.057 ribarskih plovila. Tu flotu čini 95 koćara, 28 plivarica te 934 višenamjenska broda i brodice. Slijedi Županija splitsko-dalmatinska s 812 plovila, 128 koćara, 55 plivarica, te 629 višenamjenskih plovila. U Županiji primorsko-goranskoj registrirana su 643 ribarska plovila. Kao i drugdje prednjače višenamjenska plovila kojih ima 434, a slijede koćari - 172 i plivarice - 37. S 478 plovila Županija zadarska je na četvrtoj poziciji, iako redovito slušamo tvrdnje da je to naša najribarskija županija. Tu poziciju priskrbljuje joj ukupan ulov, najveći među našim županijama, u kojemu glavninu čini mala plava riba. Ta županija ima najviše plivaričara - 65, a oni joj donose prosjek snage i tonaže veći nego u ostalim županijama, stoji u Studiji. Ta županija ima 56 koćara te 357 višenamjenskih plovila.
Ribari Županije šibensko-kninske imaju 317 plovila, 34 koćara, 18 plivaričara te 265 višenamjenskih. U Županiji dubrovačko-neretvanskoj registrirano je 308 ribarskih plovila, 22 koćara, 30 plivaričara te 256 višenamjenskih. Na začelju je Županija ličko-senjska s najmanje registriranih ribara što je i logično, budući da ima najmanje obale i malo žitelja u priobalnim naseljima, a i teške uvjete ri-barskog poslovanja. U njoj je registrirano samo 77 ribarskih plovila, 11 koćara i 66 višenamjenskih.
Istra je vodeća i i na svojevrsnoj ljestvici registriranih plovila u lokalnim sredinama - općine, gradovi ili šira područja, na primjer otok ili nekoliko općina. Vodeća je Pula s 238 plovila, a slijede Umag - 211, Rab - 189, Poreč - 152, Rovinj - 143, otok Hvar (Stari Grad, Hvar, Jelsa) - 134, Trogir i Kaštela - 114, Zadar - 97, Šibenik - 95, Split - 93, Vis i Komiža (otok Vis) - 90, Rijeka - 84, Mali Lošinj - 75, Kali - 69 itd.
I ove brojke će mnoge iznenaditi, posebno kad su u pitanju Kali, bez sumnje najribarskije mjesto na našem dijelu Jadrana. Netko će reći - Samo 69 plovila! - zaboravljajući da se radi o malom otočnom mjestu čiji se broj stanovnika ne može uspoređivati s mnogima koji su bolje pozicionirani. Za Kali, međutim, važi otprilike ista konstatacija kao i za Zadarsku županiju kojoj to mjesto pripada. Ulov je to što Kaljane svrstava visoko, ako ne na vodeću onda na jednu od vodećih pozicija, jer imaju mnogo plivaričara za lov male plave ribe i tuna. Jedan drugi pokazatelj u tome je puno značajniji od ukupnog broja plovila. Od ukupnog broja Kali imaju najveći postotak plovila većih od 10 metara - oko 65 posto, odnosno 44 veća i 25 manjih od 10 metara. U tu, nazovimo je pozitivnu skupinu, gdje je broj plovila dužih od 10 metara veći od 50 posto još spadaju Vodice i Tribunj 28 od 47, Postira, Sućuraj i Supetar 27 od 40 te Krk 26 od 43. Blizu su Rijeka 41 od 84 i Murter 26 od 56. Ima ribarskih sredina na našoj obali koje imaju više brodova dužih od 10 metara nego Kali - Pula ih ima 70 - ali je Pula jedan od većih gradova na našoj obali, neusporedivo veća od Kali.