Ogrc i priljepak – Pužu mužu kaži roge van… « Ribolov » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

155 Bura brodovi

Ogrc i priljepak

Pužu mužu kaži roge van…

Fotografije i potpune tekstove postepeno ćemo objavljivati iz arhive tiskanog izdanja.
Ogrc i priljepak
Tekst: Branko Šuljić
Burza Nautike broj: 077 (str: 126-127)

Njih se ne lovi nego skuplja, nisu nešto posebno privlačno i atraktivno, ali mogu dobro poslužiti - za ješku, pa čak i za jelo. Da, i za jelo, iako će se tek rijetki odlučiti za njihovo skupljanje s tom namjerom.

Najhladniji dio zime, a iz njega još nismo iskoračili, nije idealno vrijeme za ribolov. Istina je, poneki pokušavaju loviti, neki s mora, neki s kraja i ponešto ulove. Nije to, međutim, ono pravo. Riba slabo grize, dok malo ne zatopli nema većih potreba za hranom. Ima i hrabrih koji se, bez obzira na hladno more, s puškom u ruci spuštaju u dubinu. U situaciji slabih ulova i dužih boravaka u kući, možemo malo promijeniti temu. Umjesto "ribe mjeseca" nudimo puževe. Njih se ne lovi nego skuplja, nisu nešto posebno privlačno i atraktivno, ali mogu dobro poslužiti - za ješku, pa čak i za jelo. Da, i za jelo, iako će se tek rijetki odlučiti za njihovo skupljanje s tom namjerom.
Dakle, puževi - ogrc i priljepak.

 

Ogrc

Najsitniji i najbrojniji jadranski puž, svakome dostupan. Ima i on svoju vrijednost, iako nije previše tražen. Vjerojatno je glavni razlog tome njegovo nepoznavanje, bez obzira na činjenicu što je tu kraj nas, nadohvat ruke. Narodni nazivi na našoj obali i otocima još su mu dandulica, grc, nanara, puž, pužić, ugarc, uvrčić.
Ogrc je sitan puž čvrste i debele, spiralno građene kućice s otvorom na donjoj strani. Ulaz u kućicu zaštićen mu je rožnatim poklopcem. Maksimalno naraste do 4 centimetra, mjereno po najdužoj osovini, a takav je težak oko 15 grama. To su, međutim, ogrci orijaši jer danas se rijetko nalazi ogrc veći od jednoga centimetra, a prosječni primjerci teški su tek do 5 grama. Boja kućice je mutnosivozelenkasta, a oko otvora prelazi u blijedosedefastu. Odozgo, po zavojima, išaran je izduženim mutnoljubičastim točkama.
Ogrca nalazimo na čitavoj jadranskoj obali, svugdje gdje ima kamena. U zoni plime i oseke i tek malo ispod nje živi priljubljen uz kamen. Tamo gdje ima više škrapa i gdje je obala obrasla, naselja ogrca su gušća, a ima ga i pod kamenjem, te u pukotinama obalnih stijena. Ogrc izbjegava strme obale i područja sa zaslađenom vodom. Danju miruje u pukotinama i na sjenovitim stranama kamena, a u sumrak kreće u potragu za hranom, tražeći pahuljaste alge kojima se hrani.
Lov ogrca, odnosno njegovo sakupljanje, moguće je jedino rukom, s dva prsta. To se može raditi čitave godine, ali je ljeti lakše i jednostavnije. Najlakše se nalazi noću, uz pomoć svjetiljke, a uspješnije nego danju skuplja se nakon zalaska sunca i rano ujutro. Za velikih zimskih oseka, kakve znaju vladati upravo u ovo vrijeme, kad je vrijeme lijepo i po mogućnosti malo burno, mogu se relativno lako i brzo skupiti velike količine ogrca. On tada ostaje i po nekoliko sati na suhom, pa je dostupniji, a obično se nalazi ispod kamenja koje nije teško prevrtati.
Mnogi će se zapitati što s tako sitnim ogrcem, kakav je on zalogaj? Ukusan je, a za mnoge ljude s naše obale i prava poslastica. Meso ogrca osrednje je kvalitete, ima okus i aromu mora. Ponetko ga jede kuhanog. Od očišćenih se može napraviti dobar rižot. Najveća je muka očistiti veću količinu ogrca, što je dugotrajan i mukotrpan posao, naprosto nije za suvremeni život i brzi način pripremanja jela. Pravi trening za živce. Od ogrca se može pripremiti i dobar gulaš, iako se u nas to ne prakticira. Jeo sam ga svojedobno u Italiji, u jednoj ribarskoj oštariji u Riminiju, i to od neočišćenih ogrca.
Onaj tko ga ne želi jesti, može ga koristiti za ješku prilikom lova sitnije ribe povrazom i tunjom. Mnoge ribe na njega rado zagrizu. Posebno je dobra ješka u lovu ušata laganom panulom.

 

Priljepak

Kod mnogih ljudi s mora koji ga poznaju i ponešto koriste, mišljenja o priljepku često su podvojena. Za neke priljepak je puž, a drugi ga opet smatraju školjkom. Razlog tome je oblik njegova tijela, posve drugačiji u odnosu na ostale puževe, pomalo neobičan, sličniji školjki, ali samo jednoj njenoj polovici. Priroda stvara svakakve oblike, pa i takve puževe. Recimo i to da priljepka još nazivaju čaparun, dahnica, lupar, prilipak, prilipka, prlik, prlipak.
Kućica priljepka donekle podsjeća na nepravilan stožac široke baze i male visine. Na njoj su slabo izražena radijalna rebra, a po duljini je simetrična. Moglo bi se reći - kućica bez poklopca i rupica. Na vanjskom dijelu priljepkove kućice boja varira, a najčešće je kamenosivocrnkasta, dok s unutarnje strane ima sedefasti sloj, pa je takva i boja. Veličina priljepka mjeri se njegovim promjerom, a on može doseći najviše 7 centimetara, uz težinu od 15 grama. Moram priznati, takvog nikada nisam vidio. Prosječnim primjercima promjer iznosi 3 - 4 centimetra, a težina 5 grama.
Priljepak živi na čitavom Jadranu na kamenoj podlozi. Njegov naziv govori o načinu života - čvrsto je prilijepljen za kamenu podlogu. Boravi isključivo u zoni plime i oseke. Rijetko, ali je ipak moguće, nađe se do 10 m dubine. Na pozicijama koje su izložene jačem udaranju mora, a gdje nema škrapa i procjepa, priljepak se rijetko nalazi, a još je rjeđi tamo gdje je more mutno i zaslađeno dotocima vode s kopna. Najgušće je naseljen na ravnim, položenim i zaštićenim obalama. Bilo gdje da naiđemo na priljepka, uvijek ćemo ga naći čvrsto prilijepljenoga za kamen. Ne smeta mu ni to što češće, za vrijeme oseke, ostane na suhomu. Toliko je priljubljen uz kamen, da ne može presušiti. Hrani se algama koje traži pužući po kamenu, ali se uvijek vraća i stabilizira u istom udubljenju.
Vađenje priljepaka aktivnost je koja se može provoditi čitave godine. U zimskim se mjesecima više traži i vadi, jer tada je najkvalitetniji za jelo, a za vrijeme velikih oseka ga se najlakše nalazi i skida s kamene podloge. Za vađenje priljepaka potreban je samo nož ili kakav drugi oštar metalni predmet. Kad su u moru, bez obzira na to što su tek 10 - 20 centimetara ispod površine, njihovo vađenje je teže jer se teže uočavaju. Bojom su slični podlozi za koju su priljubljeni, a ponekad je čitava kućica obrasla morskim raslinjem, istim kojim i okolina.
Priljepak je jestiv puž, iako mu kvaliteta nije vrhunska. Meso mu je malo tvrđe, osrednjeg ukusa, može se kuhati, poneki kuhar amater upustit će se u pripremu rižota koji je izuzetno ukusan što mogu osobno potvrditi. Priljepke koji žive u čistom moru, daleko od mogućih izvora zagađenja, može se jest sirove, eventualno s par kapi limunova soka. Osim za jelo, mnogi ga koriste za ješku u lovu povrazom i tunjom. Ni kao ješka nije toliko privlačan, pa će tek one proždrljivije ribe zagristi na njega, ali se čak ni one neće olako i lakomo zaletjeti. Pri većem izboru ješke, priljepak zacijelo neće dobiti prednost.

Objavljeno: 01.02.2008. Oznake:



predaja oglasa Bura brodoviDang

KOMERCIJALNI OGLASI

slika oglasa 24172

Maxum 2700 SCR

cijena: 27.999 eura

slika oglasa 24543

Glastron GS 249

cijena: 19.999 eura

slika oglasa 24175

Maxum 3300

cijena: 49.999 eura