Ljeto i ljetni ribolov trebalo bi začiniti kakvim pravim ulovom, komadom za pamćenje. Zašto da se jednom ne posreći kakav luben ili zubatac, možda velika podlanica? Da, oni jesu najatraktivniji i najcjenjeniji, ali nisu jedini... Ima u našem Jadranu još riba koje spadaju u trofejne ulove. Jasno, pod uvjetom da se ulovi neki veći ili veliki pripadnik vrste, a ne ono što svrstavamo u prosjek. Jedna od takvih riba je pagar. Mnogima slabo ili slabije poznat, pa se događa da ga miješaju s njegovim bliskim rođacima, tako da je veći primjerak često dvojnik zubaca, a manjeg zamjenjuju s arbunom. Jest, mnogo je sličnosti među njima, ali postoje i vidljive razlike. A kad već govorimo o sličnosti i usporedbama među ribama, recimo da je pagar u nečemu sličan i s podlanicom. Ne mora to uopće čuditi, jer sve navedene ribe pripadaju istoj obitelji - porodica ljuskavki i normalno je da među njima postoji određena sličnost. Na našoj obali i otocima neki od narodnih naziva su mu parag, pagra, pagarić, albun, crvenac, fag, hvag...
Pagar je riba robusna izgleda, ovalna i bočno spljoštena tijela. Jednom riječju, snažna riba na što ukazuje i njen izgled. Ipak, nije tako strašan kako djeluje, nimalo nametljiv i pun strahopoštovanja kao njegov rođak zubatac. Naprotiv, moglo bi se reći da se ne ponaša posve u skladu sa svojim izgledom i veličinom. Ima jaku i veliku glava s istaknutim, izbočenim čelom, debelim ustima i tupim zubima. Uočljive su mu peraje, a nadasve repna. Gornji dio tijela je rubin crvene boje, po bokovima je ružičastosrebrn, dok mu je trbuh bijel. Neki primjerci imaju uzdužne pruge nestalne boje dok su im vrhovi peraja plavo obrubljeni. Pagar naraste do najviše 75 centimetara duljine i 9,5 kilograma težine. Prosječnim primjercima težina se kreće se oko pola kilograma.
Iako je stanovnik čitavog Jadrana, ne pojavljuje se svugdje jednako često. U nekim područjima uz našu obalu pojavnost mu je veća, pa i velika, a drugdje ga nalazimo u manjem broju. Radije bira otvoreno more i obale, pa ga u unutrašnjim, zatvorenim vodama rjeđe nalazimo. U nas je najučestaliji uz vanjske obale dalmatinskih otoka, a zapadna obala Istre područje je gdje se izuzetno rijetko susreće. Za pagra ne možemo reći da je lokalna riba. Naprotiv, široko je rasprostranjen u svjetskim morima i oceanima, a svojedobno sam je imao prilike uvjeriti koliko je čest u ulovima portugalskih ribara. Osim u Jadranskom moru, pagar je još gušće nastanjen u Mediteranu, a posebno u Atlantskom oceanu. Uz istočne obale Atlantika staništa su mu sve do 15 stupnjeva sjeverne geografske širine, ponegdje i do 20, uključujući Britansko otočje, te južno do Madeire i Kanara. Uz zapadne Atlantske obale najviše ga ima u vodama oko New Yorka, ali se lovi i uz cijelu zapadnu obalu SAD-a i sjeverni dio Meksičkog zaljeva, sve do Argentine, uključujući Karipsko more.
Zadržava se iznad tvrda ili koraljasta dna, uz brakove. Nalazi se na dubinama od 20 do 150 metara. U rijetkim prilikama moguće ga je naći i pliće ili dublje. Pagar se, rado zadržava i oko podrtina potonulih brodova, pa su koristeći to saznanje, ponegdje u inozemstvu, pokušavali raditi umjetne brakove od starih automobila. Valja reći i to da pagar nije društven te da se pod morem uglavnom nailazi na pojedinačne primjerke, ne i na njegove plove.
Za sezonu ribolova možemo ponoviti uobičajenu formulaciju: lovi se čitave godine, danju i noću, u svako vrijeme kada je moguće isploviti u ribolov, uz dodatak: najuspješnije se lovi u najtoplijim mjesecima, dakle upravo ovih dana. U gospodarskom ribolovu nije česta lovina, ponešto se ulovi prilikom povlačenja ludra, te u mrežama stajačicama, eventualno potegačama. Znatno bolje se lovi parangalom i tunjom teške konstrukcije, ponešto i panulom, a u dijelu godine i na određenim terenima češće se pojavljuje u ulovima podvodnih riblovaca.
Iskusnim podvodnim ribolovcima pagar je češća lovina, posebno veći primjerci, pa sam upravo među njima vidio takve o kakvima nema podataka u stručnoj literaturi, teže od 10 kilograma. Da bi se ulovilo pagara potrebno je dobro zaroniti te pod vodom brzo i vješto reagirati. Treba ga tražiti na granici posidonije i pijeska ili na većim sikama. Najčešće se susreće i lovi na istim terenima na kojima i zubatac, a to znači na otvorenome. I način lova je isti, na čeku sa snažnijom puškom. Tek veće primjerke može se naći na dubini od 15 do 20 metara, među travom gdje ima kakva ploča. Pagar se pod nju zavuče i odatle vreba plijen, pa ga u takvu čekanju podvodni ribolovac može iznenaditi.
Do susreta podvodnog ribolovca i pagara često dolazi iznenada. Ako ga želi uloviti treba brzo reagirati, dobro gađati i brzo pucati, bez puno razmišljanja jer bi hitac mogao biti kratak, tim više što se pagara najčešće susreće na granici zarona. Kad osjeti opasnost ubrzat će plivanje i nestati u dubini ili se stalno držati na sigurnoj udaljenosti, većoj od dometa puške. A pucati treba iz blizine. Zato lov na čeku daje najbolje rezultate.
Od udičarskih alata atraktivan je lov pagara tunjom, sa štapom ili bez njega. Tunja za lov pagara izrađuje se od jačeg najlona, debljine 0,40 - 0,50 milimetara, koristi se veća udica broj 5 - 7 i teže olovo. Za ješku se koristi nešto svježe, npr. srdela, gavun, golčić, menula, lignja, sipica, a još je bolje živo - bugva, golčić, iglica, odnosno veliki crv. Ujutro i predvečer grize najbolje. Bez obzira na to što je velik, jak i brz, pagar se udicom lovi relativno lako. Ješku zagriza snažno i odmah kreće naprijed jer takva je njegova skitalačka narav. Ribolovac treba brzo uzvratiti i odmah vući.
Na isključivi lov pagara panulom će se malo tko odlučiti. Može se dogoditi da se zaleti na ješku, odnosno udicu, prilikom panulanja na zubace. Zato panula za zubace i ista ješka zadovoljavaju uvjete za lov pagara. Pagar se također lovi dosta uspješno pridnenim parangalom namijenjenim nekim drugim ribama.
cijena: -
cijena: -
cijena: 82.580 kuna
cijena: -
cijena: 14.000 eura